iStock
Analizirano je 54 uzorka s 24 oslikana lokaliteta u 11 špilja u Španjolskoj i Portugalu
povezane vijesti
Međunarodni tim znanstvenika po prvi je put dokazao da se drevna ljudska DNK može očuvati na stijenama špilja tisućama godina. Dosad su znanstvenici genetski materijal uglavnom pronalazili u kostima, zubima, sedimentima ili drevnim predmetima, no novo istraživanje pokazuje da i same stijene mogu čuvati tragove ljudi koji su ih nekoć dodirivali.
Istraživanje je provedeno u sklopu projekta First Art, koji proučava neka od najstarijih europskih špiljskih crteža. Analizirano je 54 uzorka s 24 oslikana lokaliteta u 11 špilja u Španjolskoj i Portugalu, a rezultati su objavljeni u uglednom znanstvenom časopisu Nature Communications.
DNK pronađena i na neoslikanim dijelovima stijena
Posebno je iznenadilo to što su tragovi ljudske DNK pronađeni ne samo na površinama povezanima sa špiljskom umjetnošću, već i na običnim, neoslikanim dijelovima zidova.
U pojedinim uzorcima istraživači su otkrili isključivo ljudsku DNK, bez tragova životinjskog genetskog materijala. To upućuje na mogućnost da je DNK ostala na stijeni izravnim kontaktom čovjeka, primjerice dodirom ili kapljicama sline. U drugim uzorcima pronađena je kombinacija ljudske i životinjske DNK, što sugerira da je materijal mogao dospjeti na stijene posredstvom vode ili sedimenata.
Voditeljica dijela istraživanja Alba Bossoms Mesa istaknula je kako zasad nije moguće dokazati da DNK pripada upravo autorima prapovijesnih crteža, ali je riječ o prvom potvrđenom slučaju očuvanja ljudskog genetskog materijala na špiljskim zidovima kroz tisuće godina.
