Kreatin monohidrat u javnosti je najpoznatiji kao dodatak prehrani koji sportaši koriste za izgradnju mišića i povećanje fizičke snage. Međutim, nova sustavna pregledna studija, objavljena 30. lipnja 2026. godine u znanstvenom časopisu Brain Medicine, istražila je potencijal ovog spoja u liječenju depresije, fokusirajući se na energiju koja je potrebna ljudskom mozgu.

Istraživački tim, koji je predvodio Bassam Jeryous Fares s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ottawi, nije provodio novo kliničko ispitivanje, već je prikupio i analizirao podatke iz dosadašnjih istraživanja. Detaljnim pregledom literature izdvojili su pet nasumičnih, kontroliranih kliničkih ispitivanja (engl. randomized controlled trials) provedenih u pet zemalja: Južnoj Koreji, Sjedinjenim Američkim Državama, Brazilu, Izraelu i Indiji.

U ova ispitivanja bilo je uključeno ukupno 238 sudionika prosječne starosti 36 godina. Od tog broja, 126 pacijenata primalo je kreatin, dok je 112 njih primalo placebo. Većinu ispitanika činile su žene, a u dva ispitivanja uključene su isključivo žene. Četiri su studije proučavale veliki depresivni poremećaj, dok je jedna bila usmjerena na osobe s bipolarnim poremećajem koje su prolazile kroz depresivnu epizodu.

Budući da su se dizajn i metode analiziranih studija uvelike razlikovali, autori nisu spojili podatke u jednu zajedničku statistiku, već su ih prikazali kroz narativni pregled. Rezultati su ispali podijeljeni – dva ispitivanja ukazala su na pozitivne učinke, dok preostala tri nisu pokazala nikakvu značajnu korist od uzimanja kreatina.

Najznačajniji napredak zabilježen je kada se kreatin koristio kao dodatak već postojećoj terapiji. U jednoj od studija, pacijentice s jačim depresivnim poremećajem koje su tijekom osam tjedana uzimali pet grama kreatina dnevno uz antidepresiv escitalopram, imale su znatno veće smanjenje simptoma depresije i više stope remisije u usporedbi sa ženama koje su uz antidepresiv uzimale placebo. Drugo istraživanje pokazalo je da kombinacija kreatina i kognitivno-bihevioralne terapije (CBT) dovodi do bržeg smanjenja simptoma nego sama terapija s placebom.

S druge strane, tri klinička ispitivanja nisu zabilježila nikakvu prednost kreatina nad placebom. Kreatin se pokazao neučinkovitim kod pacijenata s depresijom otpornom na liječenje (koji prethodno nisu reagirali na lijekove), kao i kod adolescentica s depresijom, bez obzira na testirane doze (5 ili 10 grama dnevno).

Studija je također ukazala na oprez kod specifičnih dijagnoza. U ispitivanju pacijenata s bipolarnom depresijom, dvije su osobe nakon uzimanja kreatina razvile hipomaniju ili maniju, što sugerira da ovaj dodatak prehrani može biti kontraindiciran za određene skupine pacijenata.

Znanstvenici objašnjavaju da ljudski mozak troši velike količine energije, a ranija istraživanja mentalnog zdravlja otkrila su promjene u metabolizmu kreatina u mozgu, što sugerira da smanjena proizvodnja energije može biti jedan od temeljnih uzroka depresije. Kreatin pomaže u obnavljanju adenozin trifosfata (ATP), molekule koja služi kao primarni izvor stanične energije. Također se pretpostavlja da bi kreatin mogao utjecati na neurotransmitere poput dopamina i serotonina, koji reguliraju raspoloženje, no autori studije naglašavaju da te veze za sada ostaju na razini teorije.

Iako rezultati pružaju zanimljive smjernice, dokazi još uvijek nisu čvrsti ni ujednačeni. Autori studije naglašavaju da su dosadašnja istraživanja rađena na relativno malom broju uzoraka te da je uočena nekonzistentnost u podacima. Znanstvenici zaključuju da su, prije nego što se kreatin uopće počne smatrati pouzdanim ili službenim tretmanom za depresiju, nužna znatno veća, dugoročnija i metodološki stroža klinička ispitivanja.