Mlijeko je jedna od onih namirnica oko koje se rasprave ne smiruju. Dok ga jedni smatraju gotovo savršenom hranom, drugi ga izbjegavaju zbog probavnih tegoba ili uvjerenja da nije posebno korisno za organizam. Ipak, novo američko istraživanje ponovno je otvorilo temu utjecaja mlijeka na zdravlje, i to iz sasvim drugačijeg kuta.

Znanstvenici su pratili kako različiti mliječni proizvodi djeluju na crijevnu floru, odnosno mikrobiom, koji danas mnogi stručnjaci smatraju jednim od ključnih faktora općeg zdravlja. Rezultati su pokazali da bi redovita konzumacija mlijeka mogla imati pozitivniji učinak nego što se često pretpostavlja.

Dugogodišnje istraživanje donijelo zanimljive rezultate

Znanstvenici s američkog Baylor College of Medicine pratili su 34 odrasle osobe tijekom četiri godine. Sudionici su bilježili koliko često konzumiraju mlijeko, sir, jogurt i druge mliječne proizvode, a tijekom istraživanja analizirane su i promjene u njihovom crijevnom mikrobiomu.

Najzanimljiviji zaključak bio je da su osobe koje su redovito pile mlijeko imale raznovrsniju crijevnu floru od onih koje su češće konzumirale sir. A upravo je raznolikost bakterija u crijevima jedan od najvažnijih pokazatelja zdravog mikrobioma. Što je više različitih korisnih bakterija prisutno, to je organizam otporniji i prilagodljiviji.

Zašto je raznolik mikrobiom važan?

Posljednjih godina sve više istraživanja pokazuje koliko su crijeva povezana s općim zdravljem organizma. Mikrobiom ne utječe samo na probavu, nego i na imunološki sustav, apsorpciju hranjivih tvari, metabolizam, razinu energije pa čak i raspoloženje i mentalno zdravlje. Raznolika crijevna flora može pomoći organizmu da se lakše oporavi nakon antibiotika, bolje nosi s infekcijama i učinkovitije reagira na promjene u prehrani.

A što je sa sirom?

Istraživanje je pokazalo i nešto što je mnoge iznenadilo: osobe koje su češće jele sir imale su manju raznolikost crijevnih bakterija. Kod njih je zabilježena i manja prisutnost određenih bakterijskih skupina poznatih kao Bacteroides. Znanstvenici ipak naglašavaju da rezultati nisu potpuno jednoznačni jer neke vrste tih bakterija mogu imati zaštitnu ulogu, dok se druge povezuju s upalnim procesima. Drugim riječima, nije riječ o tome da je sir “loš”, nego da različiti mliječni proizvodi očito ne djeluju jednako na organizam.

Treba li onda piti mlijeko svaki dan?

Stručnjaci ističu da ovakva istraživanja ne znače da svi trebaju početi piti velike količine mlijeka, nego da je važna ukupna ravnoteža prehrane. Ako dobro podnosite mlijeko, jedna čaša dnevno može biti dio uravnotežene prehrane, osobito uz dovoljno vlakana, voća, povrća i fermentiranih namirnica. S druge strane, osobe koje imaju intoleranciju na laktozu ili osjećaju probavne smetnje nakon konzumacije mlijeka trebale bi osluškivati vlastiti organizam i po potrebi se savjetovati s liječnikom.

Rasprave o mlijeku vjerojatno neće tako skoro završiti, ali nova istraživanja pokazuju da njegov utjecaj na zdravlje nije tako jednostavan kako se često prikazuje. Čini se da umjerena konzumacija mlijeka može imati pozitivan učinak na crijevnu floru, a time potencijalno i na cjelokupno zdravlje organizma. Kao i kod većine prehrambenih navika, ključ je ipak u ravnoteži, raznolikosti i prilagodbi vlastitim potrebama.