Dolazak jeseni za mnoge znači povratak rutini, ugodnije temperature i večeri provedene kod kuće, no promjenu godišnjeg doba ponekad prati i nešto manje energije, veća potreba za snom ili jednostavno osjećaj da nam treba više vremena da se pokrenemo.

Takve promjene nisu nužno samo stvar dojma. Količina dnevnog svjetla, naš unutarnji biološki sat, navike spavanja i promjene u svakodnevnoj rutini međusobno su povezani, zbog čega prijelaz iz dugih ljetnih dana u kraće jesenske može utjecati na to kako se osjećamo.

FOTO: iStock

Manje dnevnog svjetla mijenja naš dnevni ritam

Jedna od najvećih promjena koje donosi jesen je smanjenje količine dnevnog svjetla. Sunce izlazi kasnije, zalazi ranije, a mi sve više vremena provodimo u zatvorenim prostorima.

Svjetlost je jedan od glavnih signala pomoću kojih naš cirkadijalni ritam, odnosno unutarnji biološki sat, usklađuje ciklus budnosti i spavanja. Kada se izloženost prirodnom svjetlu promijeni, tijelu može trebati određeno vrijeme da se prilagodi novom ritmu.

Zbog toga se tijekom jesenskih mjeseci možemo osjećati pospanije, osobito ujutro ili predvečer kada se počne ranije smračivati.

Promjene u spavanju mogu utjecati i na raspoloženje

San i raspoloženje usko su povezani. Kada se poremeti uobičajeni ritam spavanja ili se tijekom dana osjećamo umornije, često nam je teže održavati koncentraciju i motivaciju.

Problem dodatno može pogoršati činjenica da tijekom hladnijih mjeseci provodimo više vremena u zatvorenim prostorima, manje se krećemo i rjeđe boravimo na dnevnom svjetlu.

Umjesto da potrebu za dodatnim odmorom automatski pripišete „jesenskoj lijenosti“, korisnije je obratiti pozornost na vlastiti ritam i omogućiti tijelu dovoljno vremena za prilagodbu.

Ljetne navike mijenjaju se gotovo preko noći

Nije samo svjetlost ono što se mijenja dolaskom jeseni. Ljeti češće boravimo vani, više vremena provodimo u prirodi, dani djeluju duže, a godišnji odmori i putovanja donose odmak od svakodnevnih obaveza.

Rujan često donosi potpuno suprotan ritam – povratak na posao, školu, fakultet i brojne obaveze. Upravo kombinacija promjene vremena i naglog povratka intenzivnijoj svakodnevici može pridonijeti osjećaju manjka energije.

Zato si početkom nove sezone vrijedi ostaviti malo prostora za prilagodbu umjesto očekivati da se preko noći vratimo punom tempu.

FOTO: iStock

Boravak na otvorenom važan je i kada ljeto završi

Pad temperature često znači i manje vremena provedenog vani, no upravo je redovito izlaganje dnevnom svjetlu jedna od navika koje vrijedi zadržati tijekom jeseni.

Ne morate planirati višesatne aktivnosti. Jutarnja šetnja, odlazak pješice na posao, kratka pauza na otvorenom ili pola sata provedenih u prirodi jednostavni su načini da tijekom dana uhvatite više prirodnog svjetla.

Uz to, redovito kretanje može pozitivno djelovati na raspoloženje, kvalitetu sna i razinu energije.

Rutina može olakšati prijelaz u novu sezonu

Kada se vanjski uvjeti mijenjaju, stabilna svakodnevna rutina može pomoći organizmu da se lakše prilagodi. Pokušajte odlaziti na spavanje i ustajati približno u isto vrijeme, redovito se kretati i tijekom dana pronaći vrijeme za boravak vani.

Vrijedi obratiti pažnju i na male rituale zbog kojih nam jesen može postati ugodnija. To može biti jutarnja šetnja, trening nakon posla, večer uz knjigu ili vikend proveden u prirodi.

Promjena godišnjeg doba ne mora nužno značiti pad raspoloženja. Za većinu ljudi riječ je o razdoblju prilagodbe na drugačiju količinu svjetla, temperaturu i dnevni ritam.

Ako su, međutim, loše raspoloženje, izrazit umor, gubitak interesa za uobičajene aktivnosti ili problemi sa spavanjem intenzivni, dugo traju ili ometaju svakodnevno funkcioniranje, dobro je razgovarati s liječnikom ili drugim stručnjakom. Takvi simptomi mogu biti više od uobičajene sezonske prilagodbe.