Na petom susretu haiku pjesnika sudjelovala su 363 autora s 1.126 radova, a najbolji radovi ovogodišnje smotre svoje su mjesto našli u zborniku pod nazivom »Zelene staze«. U Liču su se družili ljubitelji dijalektalne lirike i slikarstva, a u Tršću predstavljena nova knjiga Branke Arh
RAVNA GORA, LIČ, TRŠĆE Sunčana listopadska subota na goranskom je području bila u znaku kulture, ponajprije književnosti i likovne umjetnosti. U Ravnoj Gori održana je u organizaciji Udruge »Goranski koraci« završnica petog susreta haiku pjesnika koji su ove godine u ovom čuvenom obliku japanske lirske pjesme pisali na temu livada i breza. Ove godine, istaknule u u uvodnim riječima Slavica Grgurić Pajnić, predsjednica Udruge »Goranski koraci« te prof. Božica Pleše, članica prosudbene komisije, na natječaj se javilo 363 autora s 1126 radova, a 255 autora su učenici i učenice iz 29 osnovnih škola Hrvatske te BiH. Upravo taj odličan odaziv i konstantan rast sudionika osnovaca, istaknuto je, razlog je za zadovoljstvo.
Haiku
Za osnovce je natječaj je ove godine bio dodatno proširen i likovnim radovima kojih je također pristiglo puno, a niz odabranih radova postavljen u dvorani ravnogorske osnovne škole upotpunio je opći dojam, čemu je bitno pridonio i pjevački ravnogorski zbor koji se i pjesmom i imenom (Brezice) idealno uklopio u predstavljanje zbornika radova ovogodišnjeg susreta i podjelu priznanja najuspješnijima.
Najbolji radovi ovogodišnje smotre svoje su mjesto našli u zborniku pod nazivom »Zelene staze«, a pred nazočnim gledateljstvom pročitani su i nagrađeni radovi. U kategoriji osnovaca na temu livada najboljom je proglašena pjesma Patricije Jelinek (4a, OŠ Novska), dok je na temu breza prvo mjesto osvojila Ana Kokić (8 r. OŠ Braće Radić, Prigrada). U natječaju za odrasle autore najbolju haiku pjesmu na temu livada napisao je Željko Špoljar (Zaprešić), a na temu breza prvu je nagradu osvojio Janko Dimnjaković (Zagreb). U likovnom dijelu manifestacije na temu livada najboljom je proglašena slika Nine Matijašić (3a, OŠ Vežica, Rijeka), a najbolja slika o brezi djelo je Ane Pleše (7b, OŠ Ivana Gorana Kovačića, Delnice).
Sva tri spomenuta zbivanja nisu u sebi imala samo elemente kulture, već i turizma, odnosno želje za predstavljanjem ljepota i tradicije Gorskog kotara. Tako su se sudionici haiku susreta u Ravnoj Gori upoznali s dijelom turističke ponude tog kraja, a zbornik »Zelene staze« upotpunjen je biciklističkom kartom »Ravnogorske zelene staze«. Knjiga Branke Arh nadopunu ima u CD-u na kojem autorica čita dijelove knjige na tršćanskom narječju, a i u Liču su sudionici »Weissove avanture« vezali prošlost i sadašnjost te se kroz cjelodnevni boravak upoznali s nekim od zanimljivih lokacija fužinskog kraja.
Dijalektalna lirika
I dok je Ravna Gora ponudila uživanje u svijetu haiku poezije, Lič je bio mjesto u kojem su se družili ljubitelji dijalektalne lirike i slikarstva. Glavni »krivac« za to je tradicionalna priredba »Weissova avantura na fajerima« koja je i ove godine ponudila prisjećanje na značaj nekadašnje stare ceste Karoline kroz biciklističku vožnju po toj staroj prometnici, a ovog je puta bila upotpunjena i druženjem likovnjaka i književnika koji su u Domu kulture u Liču predstavili dio kajkavskog, štokavskog i čakavskog nasljeđa te, naravno, dio svog likovnog svijeta. Zasluge za to pripadaju ograncima Matice Hrvatske iz Delnica, Samobora i Čabra koji su se uključili u ovu priredbu koju organizira Udruga »Lujzijana«, a na literarnom sijelu nastupili su Zlata Bujan Kovačević, Radovan Tadej i Damir Maras, dok su u radu likovne kolonije sudjelovali Denis Štimac i Silvana Lautar.
Knjiga Branke Arh
Dijalektalnim izričajem, ali isključivo onim vezanim uz Tršće, naselje nedaleko od Čabra, bavili su se i ljubitelji lijepe književnosti u OŠ Tršće gdje je u organizaciji Matice Hrvatske ogranak Čabar održano predstavljanje nove knjige hrvatske pjesnikinje i povjesničarke umjetnosti Branke Arh. Zbirkom tekstova pod nazivom »Zad za devit uaglu« (Iza devet uglova) Branka Arh je nakon četiri vrlo vrijedne zbirke lirike krenula i na područje proze, a novost u njenom radu ova knjiga predstavlja i stoga što je napisana na narječju Tršća. O samoj knjizi i onome što donosi uz autoricu govorili su i Ivan Janeš, predsjednik Matice hrvatske Čabar, Marinko Krmptić, novinar Novog lista i dr. sc. Marija Malnar Jurišić, recenzentica knjige.
