RIJEKA – Dana 20. lipnja 1925. godine u Čakovcu je rođen Ljubo Kuntarić – glazbenik kojega stručna javnost zapravo izvrsno poznaje, a šira javnost po sluhu može prepoznati njegova djela iako ponekad i nije svjesna tko ih je skladao. Doista, radi se o skladatelju čiji je 100. rođendan obilježen jednim svečanim i lijepim događajem (namjerno ne govorimo o koncertu) u Svetištu Majke Božje Trsatske. Organizaciju potpisuje spomenuto Svetište, ali i Matica hrvatska – ogranak u Rijeci i Družba »Braća Hrvatskog Zmaja«.

Značaj Ljube Kuntarića izuzetan je za povijest glazbe, ne samo našeg kraja, već i cijele domovine, posebno ako se u obzir uzmu njegova djela popularne glazbe (njih preko 1.000), a radi se o nekim od najpoznatijih melodija koje su obilježile živote brojnih generacija poput pjesama »Ta tvoja ruka mala«, »Autobus Calypso« ili »Valovi«. S obzirom da su Kuntarićeve skladbe izvodila najpoznatija imena estrade jasno je da su same skladbe i poznate i nagrađivane, što ga svrstava u neke od skladatelja s najvećim popisom dobivenih nagrada.

Osim stručnih i umjetničkih nagrada poput »Porina« za životno djelo ili posebne Spomen plakete »Status«, Kuntarić je bio nositelj i brojnih civilnih odlikovanja među kojima se ističu Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, papinski orden »Pro Ecclesiae et Pontefice«, nagrada Grada Opatije za životno djelo ili imenovanja počasnim građaninom Međimurske županije i gradova Požege, Čakovca, Omiša i Imotskog. Nakon njegove smrti 2016. godine, a u želji da se svojem počasnom članu i oduže na dostojan način, organizaciju ovog događaja su i preuzeli Franjevačko bratstvo provincije sv. Ćirila i Metoda te Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja«.

Program

Iz dostupnih podataka koje je usustavio maestro Josip degl’ Ivellio vidljivo je da manje poznati dio Kuntarićeve ostavštine čine i njegova sakralna djela kojih ima između 650 i 800 s više od 25 misa, a nastala su u posljednjim desetljećima života. Svi oni koji su imali sreću poznavati Ljubu Kuntarića znaju da je skladao nevjerojatnom lakoćom, pa broj skladbi i njihovih inačica nimalo ne začuđuje. Neke od njih izvedene su od strane priznatih umjetničkih imena poput Vladimira Ruždjaka, Ive Lovrića, Erola Mlakara, Bojana Šobera, Olge Šober, Mirelle Toić, Anđelke Rušin i drugih. Na umjetničkom događaju na Trsatu te skladbe su izvodili današnji poznati umjetnici, a sve je započelo svetom misom koju je predslavio fra Matija Koren uz sudjelovanje gvardijana Trsatskog svetišta fra Dragana Grizelja, rektora riječke katedrale Ivana Stošića i drugih svećenika. Tijekom misnog slavlja pažljivo je biran glazbeni dio programa koji su činile skladbe Ljube Kuntarića, a nakon mise riječi pozdrava i spomena uputili su fra Dragan i fra Matija osvrnuvši se i na duhovni profil skladatelja.

Program koncerta pod nazivom »O daj mi snage Bože moj«, uživo ili putem audiovizualnih zapisa, činile su sljedeće skladbe i umjetnici: bariton Robert Kolar uz orguljašku pratnju Josipa Strčića s naslovnom skladbom koncerta, sopranistica Ingrid Haller i pijanistica Nina Kovačić sa skladbom »Blago onima«, violinistica Katja Lenić (mentorica Nataša Veljak) uz ponovni nastup Nine Kovačić uz »Popijevku suncu – Pjesmu stvorova«, »O Marijo, Tebi koja si sveta« u izvođenju Dječjeg zbora »Kap« pod ravnanjem Maje Šajatović, Klapa Krk sa skladbom »Marijo, Majko našeg Trsata« i Mješoviti zbor crkve sv. Pavla iz Zagreba sa skladbom »Krist izvor svijeta« pod ravnanjem Josipa degl’ Ivellija. Završetak koncerta bio je rezerviran za Ženski zbor Sklad iz Bakra pod ravnanjem Nade Matošević koji se predstavio s opsežnijim repertoarom uključivši »Munsku mašu«, »Uspavanku malom Isusu« i »Ave Mariju«.

Pohvala organizatorima

Nedvojbeno je pokojni skladatelj Ljubo Kuntarić zavrijedio ovakav događaj, posebno u kontekstu 100. obljetnice rođenja, te je doista za pohvaliti organizatore i sve one koji su događaj i uveličali svojom nazočnošću, ali i nastupajuće umjetnike i ansamble. Ono što ostaje za učiniti možda je najbolje sumirao maestro Degl’ Ivellio koji ističe pitanja jesu li sva Kuntarićeva djela popisana i arhivirana i možemo li učiniti više kao izraz zahvalnosti? Kako to već biva s mnogim hrvatskim skladateljima koji često padaju u zaborav na marginama umjetničke svijesti aktualnih umjetnika i menadžera u kulturi, valja se pobrinuti da se s Kuntarićevim opusom ne dogodi nešto slično. Od smrti skladatelja prošlo je tek (ili već) devet godina, ali su sjećanja živućih također živa, što bilo kakav muzikološki rad značajno olakšava. Ipak, još je možda važnije Kuntarićeve skladbe izvoditi. Paradoks je, međutim, da su one toliko poznate da će se izvoditi i same, čak i ako ih mi kao umjetnici zaboravimo ili zaboravimo ime njihova autora. A ovakvi lijepi događaji, jednom od kojih smo svjedočili i na Trsatu, zasigurno su dobar put za izreći zahvalnost i poštovanje skladatelju te održati njegov lik i djelo u svijesti i srcima ljudi, ali i identitetu našeg naroda. Prisutna publika je to nedvojbeno prepoznala i kućama otišla puna pozitivnih dojmova.