Foto: Mladen Trinajstić
Katunari su prije desetak godina odlučili dio svoje proizvodnje s »pradjedovske« lokacije, iz Vrbničkog polja, usmjeriti prema Baški. Na drukčijem terenu podigli su vinograd s 240.000 čokota i – uspjeli. S »Vinistre« nose tri zlata i srebro, a još je značajnije da im je žlahtina Sveta Lucija stekla oznaku vrhunskog vina
VRBNIK Da se izniman rad, trud, ali i nemala ulaganja vrbničkim vinarima iz obitelji Katunar polako počinju vraćati potvrđuju nagrade koja njihova vina osvajaju, kao i tržišne ali i one formalne potvrde kvalitete vina koje već neko vrijeme izlazi iz njihova golemog vinograda uzgojenog na suncu okrenutim obroncima bašćanske udoline. Tri zlatne i jedna srebrna medalja kojom su se Katunari, otac Anton i sin Toni »na račun« svojih vina okitili na nedavnoj »Vinistri« samo je dio razloga zbog kojih tim otočnim vinarima ovih dana osmijeh ne silazi s lica.
– Naša žlahtina Sveta Lucija prošlogodišnje berbe, kao prvo krčko vino iz redovne berbe, rješenjem nadležnog Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo stekla je pravo stavljanja u promet pod oznakom vrhunskog vina (zaštićene oznake izvornosti »Hrvatsko primorje« op.a.), kaže s razlogom ponosni Toni Katunar.
Kurikta reserva
Osim »Svete Lucije« (koja je tim priznanjem na istoj manifestciji ovjenčana već drugu godinu zaredom) zlatom je ovjenčana i crna »Kurikta reserva«. Ta priznanja jasan su znak da je njihov još 2008. godine pokrenut »izlazak« iz Vrbničkog polja bio odličan, smislen i na veliko vinogradarsko iskustvo oslonjen potez.
– Podizanje 30-hektarskog vinograda na lokalitetu Šupele pored Baške, na jugozapadno orijentiranoj padini, u kvalitativnom i kvantitativnom smislu potvrde tog iznimno zahtjevnog poteza došlo je, na nažalost, s par godina zakašnjenja u odnosu na naša nadanja, priznaje Toni Katunar ističući da su punu plodnost tog vinograda očekivali nešto ranije, već oko 2013. godine. Pokazalo se da smo bili malo preoptimistični u smislu procjene brzine kojom ćemo dostići željeni urod, ali da ni u kojem slučaju s optimizmom nismo pretjerali u očekivanju kvalitete vina, nastavlja naš sugovornik od kojeg smo doznali i da je u vinogradu koji je »u jednom šutu« za trećinu povećao ukupan kapacitet vinogradarstva otoka Krka zasađeno čak 240 tisuća trsova vinove loze.
Posebnost na strmim padinama zasađenih nasada kojima se Katunarovi ponose jest i u tome što je na njima formiran najsjeverniji nasad plavca malog na svijetu. Kvaliteta tog, inače tipično južnodalmatinskog vina, izravna je potvrda naših procjena da se na tom dijelu otoka, zbog karakteristika tla koje je umnogome drugačije od onog u Vrbničkom polju i zbog njegovih »terensko-orijentacijskih« karakteristika, mogu proizvoditi odlična, dijelom čak vrhunska vina – i bijela i crna, zaključio je Katunar, napomenuvši da će se za njihov Plavac koji puninu svojih kvalitativnih karakteristika stiče višegodišnjim odležavanjem – tek čuti!
Veliki iskorak
Polovica nasada na Šupelama odnosi se na žlahtinu dok je ostatak »pokriven« crnim sortama, onima kakve se na Vrbničkom polju, zbog njegovim karakteristika, zapravo i ne uzgajaju, bar ne u nekim ozbiljnijim razmjerima. Među crnim sortama koje smo uzgojili više je domaćih, autohtonih crnih sorti – sansigot, debejan, kamenina i neke druge iz kojih je kupažom kreirana naša zlatom upravo nagrađena »Kurikta reserva«, ustvrdio je Toni Katunar, dodajući da jedan manji dio vina njihova obiteljska vinarska kuća nazvana »Estate Winery« i dalje proizvodi od grožđa uzgojenog na Vrbničkom polju.
Uspjeh i enološki iskorak kojeg smo napravili stjecanjem prava deklariranja naše »bašćanske« žlahtine Sveta Lucija oznakom vrhunskog vina nije bilo lako postići, ocjenjuje Katunar.
Dio vrhunske žlahtine Sveta Lucija iz 2016. iskorišten je i za proizvodnju njihova pjenušca »Porin« a koji bi, očekuju Katunari, zbog kvalitate sirovine od koje se dobiva ove godine također trebao imati iznimna svojstva.
Ono što su naše kolege vinari i enološki znalci o Svetoj Luciji zaključili na »Vinistri« dvije godine zaredom sad je dobilo potvrdu i od institucije zadužene za (pr)ocjenjivanje i kategoriziranje vina po njihovim fizikalno kemijskim, ali i organoleptičkim svojstvima, zaključio je jedan od najistaknutijim vrbničkih vinara mlađe generacije. Takvih vrhunskih žlahtina prošlogodišnje berbe na tržište moglo stići u 50-tak tisuća botelja.
