Neprocjenjiv končani antikvitet

Nađena paška čipka stara 500 godina

Josip Portada

Vlasnica je čipku naslijedila od svoje prabake, koja ju je u svoje vrijeme kupila kao već vrlo staru. Vlasnica je spremna i na znanstveno utvrđivanje starosti, kaže Urica Orlić



PAG  Paška čipka koju je čipkarici Urici Orlić dostavila jedna obitelj radi popravka mogla bi biti stara oko 500 godina i dokaže li se njena starost, promijenit će se dosadašnji stavovi o nastanku paške čipke. Urica Orlić rođena je 1928. godine, završila je Banovinsku čipkarsku školu, a od 1994. do 2004. godine bila je učiteljica u Čipkarskoj školi. Ima bogato iskustvo, a uz to što šije i podučava šivanje u Benediktinskom samostanu Sv. Margarite, bavi se i popravljanjem čipki.  


– Ta čipka je rotonda promjera pedeset centimetara. Vlasnica čipke naslijedila ju je od svoje prabake, a njen je pradjed bio namještenik u Pagu. Prabaka je kupila čipku koja je već tada bila vrlo stara i prema onome što joj je prabaka ispričala, čipka bi mogla biti stara oko pet stotina godina – kaže Urica Orlić.



Vlasnica čipke spremna je i na znanstveno utvrđivanje starosti čipke. Paška čipka je nastala u doba renesanse i u Pag je došla iz Venecije. U početku je bila savitljiva jer se radila od tankog konca, a uz to njeni dijelovi su bili jednostavni, od konca napravljeni koncentrični krugovi i spojnice, što se naziva oknitanje. No, s vremenom su paške čipkarice taj jednostavan element poboljšale i radile su višestruko šivanje, što se naziva dintel. Na taj je način paška čipka postala čvrsta i izgleda kao uštirkana. Čipka koju popravlja Urica Orlić nema dintela, savitljiva je, rađena je od tankog konca i slična je venecijanskoj, ali je to ipak paška čipka. Pronalazak tako stare čipke mogao bi promijeniti dosadašnji stav kako se čipka do utemeljenja Čipkarske škole 1906. godine radila samo kao dio košulja, zavjesa, jastučnica i slično, a ne kao samostalan ukras.





Velika rotonda uskoro će biti popravljena, a dokaže li se kako je stara pet stoljeća, potvrdit će se i tvrdnja kako se paška čipka stoljećima šivala kao samostalni ukras, a ne kao dodatak uporabnim predmetima, što je dosad bilo uvriježeno mišljenje.



 Urica Orlić ne osporava važnost Frane Budaka, utemeljitelja Čipkarske škole.– Budak je radio nacrte za pašku čipku, a nacrte je radila i akademska slikarica Branka Hegedušić koja je u Budakovo vrijeme radila kao službenica u Pagu. U Pagu su tri čipkarice koje su učile crtanje kod Frane Budaka, a to su Marija Radaković, Marija Orlić i Jelica Kurilić. Budak je radio nacrte za čipku, ali samostojeća čipka se šivala oduvijek – navodi Urica Orlić.