Već je probijeno 300-tinjak metara pristupne ceste od Jadranske magistrale prema srcu buduće agro zone / snimio A. RAVLIĆ
Plan je da se na 27 ha neobrađenog zemljišta između Jadranova i Kačjaka, koje je država dala u zakup Gradu na 50 godina, podigne zona s vinogradima, maslinicima i ostalim mediteranskim kulturama. Što je unutrašnjost Istre za istarski turizam, to bi agro zona bila za crikveničku rivijeru
Zemljište od 27 hektara između Jadranova i Kačjaka država je dala u zakup Gradu Crikvenici. Gradske vlasti kane prostor koji se blago spušta od Jadranske magistrale prema obali pretvoriti u agro zonu. Plan gradskih vlasti je da na neobrađenom prostoru podignu agro zonu s vinogradima, maslinicima i ostalim mediteranskim kulturama. Slikovito rečeno, što je unutrašnjost Istre za istarski turizam, to bi agro zona bila za crikveničku rivijeru.
Grad Crikvenica je prije četiri-pet godina iskazao interes za zemljištem u vlasništvu Hrvatskih šuma. Država je na inicijativu gradskih vlasti raspisala otvoreni natječaj. I u Tomislavovu 85 stigla je dobra vijest. Grad Crikvenica će upravljati zemljištem sljedećih pola stoljeća. Potpisivanje ugovora očekuje se sljedeći mjesec.
Zamjenik crikveničkog gradonačelnika Veselko Mutavgjić vidi Eko Murvicu kao rasadnik znanja, opreme i tehnologije.
– Podižu se hektari vinograda i maslina na crikveničkom području, uz granicu s Novim Vinodolskim. Kreće i naša agro zona. Za pet godina Crikvenica će imati 120 obrađenih hektara. Da je to netko rekao prije pet-deset godina, proglasili bi ga ludim, komentira zamjenik Mutavgjić.
Agro zona, na terenu koji se blago spušta prema moru, bit će dio crikveničke turističke priče – Damir Rukavina i Veselko Mutavgjić
Vraćanje korijenima
– Želimo oplemeniti veliki prostor koji je danas samo krš i makija. Crikvenica nema slobodnih prostora i logično je da želimo iskoristiti fenomenalan teren koji se spušta prema moru. Agro zona je i turistička priča, za nekoliko godina želimo ponuditi crikveničkim turistima naše autohtone proizvode. I u hotelima, ali i u samoj agro zoni. Želimo turiste voziti vlakićem od Crikvenice i omogućiti im da u kušaoni u agro zoni kušaju autohtone crikveničke proizvode, ovim projektom idemo k ekskluzivi – objašnjava gradonačelnik Damir Rukavina.
Spomenutih 27 hektara nije u šumsko-gospodarskoj osnovi, već se tretira kao poljoprivredno zemljište pa se krenulo s tim prostorom. Od Instituta za poljoprivredu i turizam naručena je studija o iskoristivosti poljoprivrednog zemljišta. Crikveničani ne žele stati na 27 hektara. Na prostoru ukupne površine 85 hektara još je tridesetak kvalitetnih hektara na koje bi se mogla proširiti agro zona.
– Proširenje je dio budućih planova. Najprije želimo pokazati ozbiljnost i na prostoru koji smo dobili dokazati da smo imali viziju – kaže Rukavina, dodajući da će brigu o agro zoni preuzeti gradsko komunalno društvo Eko Murvica.
– Eko Murvica ima stručne ljude koji su kadri voditi projekt. Cilj nam je stvoriti radna mjesta, a jasno je da treba ulagati da bi se otvaralo radna mjesta. Murvica će trebati nove djelatnike. I partnere koji znaju posao. Recimo, Udruga vinara, vinogradara i maslinara Sveta Lucija može svojim znanjem biti potpora Murvici i projektu. Radi se o najvećem projektu u Crikvenici, o vraćanju korijenima. Crikvenica je imala svoje grožđe koludar na vinogradima koji su se prostirali od današnje Tomislavove ulice prema Sopaljskoj. Nakon stotinu godina ponovno će Crikvenica imati svoje grožđe. Imamo povijest, a imat ćemo i budućnost – najavljuje Rukavina i naglašava povezanost projekta s turizmom.
Radovi već počeli
– Agro zona je podizanje kvalitete destinacije. Imamo primjer Pavlomira, gdje se pokazalo kako trud, znanje i ulaganje mogu dovesti do vinograda s imenom, ističe Rukavina.
Još nije definirano što će niknuti uz vinograde i masline. Smokve gotovo sigurno.
– Zadnju riječ imat će struka. Zašto ne bi imali i staklenike s povrćem i cvijećem – pita se crikvenički gradonačelnik.
Investiranje u agro zonu već je započelo. Probijeno je tristotinjak metara pristupne ceste od Jadranske magistrale prema srcu zone odakle će se račvati manje pristupne ceste. Komunikacije će se spojiti sa šetnicom Jadranovo – Kačjak uz koju će se podići drvored maslina. Agro zona će se širiti i ispod šetnice, odakle puca predivan pogled na Vinodolski kanal i Krk. Zona na sjeveru počinje nekih tristotinjak metara južno od Jadranske magistrale. U zonu će se uvoditi voda i infrastruktura.
Već je probijeno 300-tinjak metara pristupne ceste od Jadranske magistrale prema srcu buduće agro zone / snimio A. RAVLIĆ
