Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 4n
Sutra: 10° 10° 4n
17. siječnja 2019.
Hrvatske šume

Zaustavljeno širenje nametnika: Muke s potkornjakom u Gorskom kotaru konačno se bliže kraju

Foto Damir Škomrlj
Foto Damir Škomrlj
Autor:
Objavljeno: 11. prosinac 2018. u 14:00 2018-12-11T14:00:37+01:00

Istina njihov je broj još uvijek veći nego 2015. godine kad je kriza počela, ali je očigledno da njihov broj pada. Nastavak tog pada očekujemo i iduće godine što je znak da je širenje zaustavljeno, kaže Željko Kauzlarić

Smrekov potkornjak, opasni nametnik koji je tijekom posljednje tri godine uništio znatne količine smreke na području Gorskog kotara, sve više uzmiče i sudeći po aktualnim podacima moguće je zaključiti kako je širenje zaustavljeno. Kako nam govori mr. sc. Željko Kauzlarić, dipl. ing. šum. ove godine praćenje broja smrekovog potkornjaka koje se realizira tzv. lovnim klopkama pokazalo je kako je na području Gorskog kotara na 41 lokaciji uhvaćeno 328.047 primjeraka smrekovog potkornjaka.

– To je gotovo dvostruko manje no 2017. kad smo na istim pozicijama u 41 klopci registrirali njih 654.587, a manje je i od 2016. kad ih je bilo 349.819. Istina njihov je broj još uvijek veći nego 2015. kad je kriza počela i kad smo ih registrirali 245.342, ali je očigledno da njihov broj pada. Nastavak tog pada očekujemo i iduće godine što je znak da je širenje zaustavljeno. Pokazuju to i podaci o količini doznačenih i posječenih zaraženih stabala smreke u razdoblju od 2016. do ove godine.

Borba znači i sječu obližnjih zdravih smrekovih stabala

U borbi protiv potkornjaka koji se širi vjetrom ili »skakutanjem« sa zaraženih na zdrava stabla nužno je nakon sanacije zaraženih stabala posjeći i sva obližnja zdrava smrekova stabla. Tako se, primjerice, u Kanadi protiv ove pošasti bore tako da u krugu od 2,5 km od zaraženog područja posijeku svu smrekovu šumu! No, većini ljudi to nije poznato pa su goranski šumari, ističe Pečnik Kastner, nakon što su krenuli u sječu zdravih stabala koje se moralo ukloniti, naišli na nerazumijevanje.

– Kad bismo ušli u tzv. zeleni pojas (širine 1 – 2 sastojinske visine stabala), mnogi to nisu razumjeli pa su se čule optužbe kako smo pohlepni i kako nakon što smo posjekli vidno zaraženu šumu, sad sječemo i zdravu. No, stvar je bila u tome da se potkornjak zaustaviti može samo tako da mu se onemogući pristup zdravim stablima i stoga smo jednostavno morali sjeći i ta stabla kako bismo zaustavili njegovo širenje. To nam je i uspjelo, rekla je voditeljica Pečnik Kastner.

Naime, 6. listopada 2016. župan Komadina donio je odluku o elementarnoj nepogodi, a u ožujku 2017. Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Naredbu o poduzimanju mjera za sprečavanja širenja smrekovog potkornjaka. UŠP Delnice je već 2016. krenula u doznaku i sječu zaraženih stabala te je iste godine doznačeno 74.181 kubika, lani 167.096 kubika, dok smo ove godine smanjili doznaku stabala na samo 17.361 kubika što znači da smo najveći dio stabala uništenih djelovanjem potkornjaka sanirali, govori Kauzlarić.

Za sve je kriv ledolom

U sanaciju se, napominje Maja Bolf, dipl. ing. šum. moglo ići isključivo sječom zaraženih stabala.
– Hrvatske šume nosioci su FSC certifikata koji se temelji na ekološkom pristupu gospodarenja pa stoga ne smijemo koristiti niti koristimo bilo kakva kemijska sredstva. Muke sa smrekovim potkornjakom počele su, u stvari, nakon ledoloma 2014. koji je uništio oko pola milijuna kubika stabala, a sanacija tih uništenih područja kojih je bilo po različitim dijelovima Gorskog kotara protegla se na četiri godine i dosegla brojku od 450.000 kubika.

Najteže je stradala bukva najtanjeg debljinskog razreda što je i najveća šteta jer se izgubio najkvalitetniji prirast za idućih tridesetak godina. Dakle, ne samo da smo imali veliki gubitak u kubicima, već i u budućnosti jer su baš ta stabla trebala biti temelj daljnjeg razvoja šume. Štetu nastojimo umanjiti pošumljavanjem, pri čemu smo se sad okrenuli sadnji različitih vrsta drveća jer su takve sastojine otpornije na nametnike. Tako sada sadimo smreku, bukvu, jelu, crni bor, divlju trešnju, duglaziju i ariš, a na temelju te raznolikosti sigurni smo da će šuma u budućnosti biti jača i otpornija, govori Maja Bolf napominjući kako je od 2014. do 2018. sanirano i pripremljeno za sadnju 650 hektara terena na kojima je zasađeno 450.000 komada sadnica različitih vrsta.

Bildanje populacije

Koliko je smrekov potkornjak opasan najbolje pokazuje sposobnost kojom se razmnožava i koju Kauzlarić u šali naziva »bildanjem populacije«.

– Smrekov potkornjak opasan je ne samo zbog brzine razmnožavanja, već i činjenice da u godinu dana ženke imaju dvije generacije. Primjerice, zaraženo stablo koje je na jednom metru kvadratnom 2015. godine imalo samo 200 ženki, već je u prvoj generaciji 2016. godine na sebi imalo 5.000 komada, odnosno bilo je zaraženo 25 metara kvadratnih tog stabla.

U drugoj generaciji iste te godine broj potkornjaka već se popeo na 100.000 ili 500 metara kvadratnih, odnosno 20 stabala, a 2017. godine prva generacija već je brojila dva milijuna potkornjaka koji su vladali na 10.000 metara kvadratnih ili 400 stabala, a 2017. godine došli smo na 50 milijuna, 250 metara kvadratnih ili 10.000 stabala! A jedini način borbe je rušenje pa je i iz tih podataka jasno koliko je teška borba protiv potkornjaka, rekao je Kauzlarić.

Elementarne katastrofe

No, ledolom te potom smrekov potkornjak nisu, na žalost, bile jedine elementarne katastrofe koje su u posljednje četiri godine pogodile goransku šumu. Krajem prošle i početkom ove godine tim se udarcima prirode pridružilo i orkansko jugo koje je uzrokovalo vrlo velik broj vjetroizvala pa je na području Gorskog kotara u četiri godine proglašena već treća elementarna nepogoda! Da stvar bude gora, veljača ove godine donijela je velike količine snijega koje, istina, nisu proglašene elementarnom nepogodom, ali su itekako bitno ometale kvalitetan rad u šumi. Baš zbog toga, ističe voditeljica Uprave šuma podružnice Delnice Ivana Pečnik Kastner, dipl. ing. šum., itekako su zadovoljni ostvarenim rezultatima.

– Ponosni smo na realizaciju jer smo s ozbiljnijom proizvodnjom počeli, zbog ogromnih količna snijega, tek u travnju i u sedam mjeseci uspjeli smo ostvariti godišnji plan. Nažalost, zbog prirodnih nepogoda koje su čak u tri navrata proglašene elementarnom nepogodom mi sve naše snage posljednjih pet godina usmjeravamo ne na redovno gospodarenje, već na sanaciju brojnih oštećenja – od ledoloma i smrekovog potkornjaka pa do vjetroizvala. Od 2014. sanirali smo oko milijun i 200.000 kubika čistog tzv. kalamiteta, odnosno oštećenih stabala. Taj će broj, na žalost, rasti jer i za iduću godinu planiramo cca 500.000 kubika uglavnom sanitarne sječe.

Sustav monitoringa

Pomoć u borbi protiv potkornjaka svakako je dao i sustav monitoringa tih nametnika. Taj je sustav u našoj podružnici utemeljen još 1995. godine na tzv. lovnim klopkama u koje se na četrdeset i jednoj lokaciji svih goranskih šumarija love primjerci potkornjaka i, ističe Kauzlarić, nitko drugi u Hrvatskoj pa ni u Sloveniji ne prati tako dugo populaciju potkornjaka.
– Stalnim kontrolama tih klopki mi na vrijeme uočavamo potencijalnu opasnost i spremniji smo na reakciju, rekao je Kauzlarić.

Naravno, sve to značilo je i dodatni trošak jer smo, primjerice, morali ići u izgradnju šumskih vlaka i rekonstrukciju šumskih cesta kojima se trebalo doći do ledolomom i vjetroizvalama uništenih i nepristupačnih područja. Također, zbog otežanih uvjeta cijena sanitarne sječe nije ista kao cijena u redovnim odjelima nego veća, ali i u ovakvim uvjetima moramo reći da su gotovo svi naši ugovorni kupci dobili svoje ugovorene količine, kaže Ivana Pečnik Kastner.

Jedina korist

Dodaje kako su veliku pomoć pružile podružnice iz ostalih dijelova Hrvatske, kako u ljudstvu, tako i u mehanizaciji i strojevima.

– Bitno je reći da smo do sada zaposlili i dvadesetak ljudi na neodređeno vrijeme što je, na jedan način, korist od svih tih loših stvari, a planiramo zapošljavati i dalje.

Unatoč svim mukama sa sanitarnom sječom mi smo izvršili i obvezu vezanu uz nabavu ogrjeva s čime je ove godine bilo malo problema jer je, zbog velikih količina snijega i obveza vezanih uz sanaciju, isporuka krenula nešto kasnije pa je bilo malo panike, ali na kraju su ispoštovani svi ugovori i nitko nije ostao bez ogrjeva. Također, ove smo se godine puno bolje pripremili za predstojeću zimu i imamo dovoljno zaliha sirovine za pilanare s kojima imamo potpisane ugovore pa nam se, uvjerena sam, neće dogoditi ono što se dogodilo prošle zime kad zbog iznimno visokih visina snijega nismo mogli na vrijeme isporučivati sirovinu pilanarima i drvoprerađivačima, rekla je voditeljica UŠP Delnice Ivana Pečnik Kastner.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka