Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 6° 1
Sutra: 6° 6° 1
11. prosinca 2018.
Prednacrt

Uskoro stiže novi Zakon o brdsko - planinskom području. Otkrivamo što će sve donijeti

Foto: Arhiv NL
Foto: Arhiv NL
Autor:
Objavljeno: 6. prosinac 2017. u 8:22 2017-12-06T08:22:19+01:00

Temeljni je dojam da je Prednacrt u prevelikoj mjeri općenit, mada je to čest slučaj s ovom vrstom pripremnih dokumenata. Primjerice, već uvodni dio donosi niz općih odredbi poput toga da je cilj zakona jačanje lokalnih razvojnih potencijala brdsko-planinskih područja i povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s mjerama i programima te ciljevima kohezijske politike Europske unije

U ovom bi mjesecu Sabor Republike Hrvatske trebao donijeti odluku o novom izgledu Zakona o brdsko-planinskom području, a od sljedeće godine odredbe tog novog zakonskog akta trebale bi brdsko-planinskim područjima – a to znači i Gorskom kotaru – vratiti neke olakšice i omogućiti razvoj kojim bi se, nadaju se mnogi, smanjila razlika između razvijenih dijelova Hrvatske i njenog ruralnog područja kojeg u sve većoj mjeri muči demografska problematika, nezaposlenost, prevelika životna dob...

Što će nove odredbe donijeti Goranima i ostalima za koje će zakon važiti tek ćemo vidjeti, a što bi to moglo biti pokušali smo nazrijeti kroz Prednacrt Zakona o brdsko-planinskim područjima, tekst koji, kako mu to i samo ime kaže, nudi tek okvirne odrednice što znači da se konačna verzija može vrlo bitno razlikovati od ovog prijedloga. No, dok se to ne dogodi pogledajmo malo što Prednacrt nudi...

(Pre)općenito

Temeljni je dojam da je Prednacrt u prevelikoj mjeri općenit, mada je to čest slučaj s ovom vrstom pripremnih dokumenata. Primjerice, već uvodni dio donosi niz općih odredbi poput toga da je cilj zakona jačanje lokalnih razvojnih potencijala brdsko-planinskih područja i povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s mjerama i programima te ciljevima kohezijske politike Europske unije, odnosno kako treba osigurati stručnu i financijsku pomoć za pripremu razvojnih projekata na brdsko-planinskim područjima za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Sve je to lijepo rečeno, ali kako to konkretno učiniti ipak se, bar za sada, previše ne otkriva. Sličan ovom nedovoljno konkretnom je i članak 7. u kojem stoji da se »pod brdsko-planinskim područjima razumijevaju područja čija nadmorska visina, nagib i vertikalna raščlanjenost terena te njima uvjetovane pedološke, klimatske i druge prirodne osobitosti predstavljaju otežane uvjete za život i rad stanovnika.«.

Dodatni dojam nedovoljne određenosti pojačava članak 5. u kojem se određuje što su to brdsko-planinska područja rečenicom koja kaže kako su to »područja od interesa i pod posebnom zaštitom RH radi poticanja demografske obnove, naseljavanja i stvaranja pretpostavki da se prirodni i ini gospodarski resursi što kvalitetnije koriste za gospodarski razvoj ovih područja i RH u cjelini, uz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te kvalitetnije i ravnomjernije rješavanje socijalnih prilika i gospodarskog rasta i razvoja svih područja RH«.

OPĆENITO NIJE NUŽNO LOŠE

Očit nedostatak jasnih kriterija, smatraju neki, mogao bi donijeti i nešto dobro i to stoga jer su u prethodnom zakonu odrednice vezane uz nadmorsku visinu u »brdski« zakon »gurala« i mnoge sredine puno razvijenije od Gorskog kotara i Like. Ovim općim odrednicama daje se, u stvari, pravo državi da sama određuje kome će pomoći. Naravno, to može biti jako dobro, ali i loše jer u Hrvatskoj su takva određenja često određena ne stvarnošću, već politikom!

Zakon bez programa?

Kako će se nastojati pomoći tim brdsko-planinskim područjima govori, ali opet odviše općenito, peti odjeljak Nacrta koji nosi naziv Mjere za razvoj brdsko-planinskih područja u kojem stoji da se te mjere utvrđuju Programom razvoja brdsko-planinskih područja, a u članku 16. kaže se da Vlada RH na prijedlog Ministarstva donosi Program razvoja brdsko-planinskih područja i to za razdoblje od četiri godine.

Tim Programom bit će utvrđene mjere i projekti poticanja razvoja brdsko-planinskih područja, nositelji provedbe mjera i projekata, provedbene aktivnosti, izvori sredstava te metodologija praćenja provedbe i vrednovanja pojedinih mjera. Među tim mjerama, ističe se u članku 17., nositelji razvoja potpomognutih područja dužni su naglasak posebno staviti na četiri skupine mjera: demografske, gospodarske, socijalne i mjere jačanja administrativnih kapaciteta.

Dakle, temeljni dokument tog budućeg zakona bit će Program razvoja brdsko-planinskih područja o kojem, bar za sada, u javnosti nema niti slova. Naravno, to ne znači da nas autori ovog zakona neće ugodno iznenaditi pa uz konačan prijedlog novog zakona automatski ponuditi i spomenuti Program.

No, znajući naše političare i njihovu sklonost odugovlačenju, realniji je scenarij da će zakon biti izglasan, a onda će se na Program bez kojeg ništa nije moguće, čekati i čekati. U svakom slučaju na temelju tog Programa razvoja nadležno Ministarstvo dužno je, stoji u Prednacrtu, najkasnije u roku od mjesec dana od prihvaćanja državnog proračuna za određenu kalendarsku godinu donijeti godišnji plan njegove provedbe, konstatira članak 18., a sredstva za provedbu Programa osiguravaju se u državnom proračunu te iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

BRDSKO-PLANINSKI STATUS ZA 45 JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

Bilo kako bilo, ovaj Prednacrt status brdsko-planinskog područja previđa za sljedeće jedinice lokalne samouprave – gradove Buzet, Čabar, Delnice, Imotski, Lepoglava, Ogulin, Orahovica, Senj, Sinj, Trilj, Vrbovsko i Vrgorac, odnosno općine Bistra, Budinšćina, Cerovlje, Čavle, Dicmo, Đurmanec, Fužine, Graćišće, Jelenje, Jesenje, Kalnik, Kaptol, Karlobag, Klana, Klis, Lobor, Lokve, Lovreć, Lupoglav, Ljubešćica, Matulji, Motovun, Mrkopalj, Muć, Novi Golubovec, Podbablje, Primorski Dolac, Radoboj, Ravna Gora, Skrad, Stubičke Toplice, Šestanovac i Vinodolska općina. Dakle, 12 gradova i 33 općine među kojima, kao i ranije, od devet goranskih lokalnih samouprava, nema samo Općine Brod Moravice koja ista prava zaslužuje po tome što je smještena u okvire zakona o područjima od posebne državne skrbi.

Planinska iskaznica

Uz ove opće odredbe koje će, nadamo se, biti što prije konkretizirane, Prednacrt nudi i nekoliko jasnijih odredbi koje svakako još treba dorađivati, ali je jasno što se njima želi postići. Primjerice, dobro je da se u članku 15. određuje da nadležno Ministarstvo, sukladno proračunskim mogućnostima, osigurava stručnu i financijsku pomoć i to za pripremu razvojnih projekata na brdsko-planinskim područjima temeljno financiranim iz sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova, odnosno stručnu pomoć za prepoznavanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala.

Također, a to je ujedno i potpuno novo, je prijedlog o tzv. planinskoj iskaznici, dokumentu na kojeg će pravo imati svaka fizička osoba koja ima prebivalište, odnosno pravna osoba koja ima registrirano sjedište u brdsko-planinskom području, piše u članku 20. koji kaže i ovo: »Oblik i sadržaj planinske iskaznice te način praćenja i ostvarivanja prava koja su omogućena njenim imateljima, uredit će se uredbom, a prava koja pripadaju imateljima tog dokumenta uredit će pravilnikom ministar nadležan za brdsko-planinska područja.«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka