Arheloška povijest

Processus Montanus: Gorski kotar sve je zanimljiviji arheolozima

Marinko Krmpotić

Istraživanja u Tetinioj jami nedaleko Lukovdola / Foto Marinko KRMPOTIĆ

Istraživanja u Tetinioj jami nedaleko Lukovdola / Foto Marinko KRMPOTIĆ

Rezultati rada Udruge na području arheologije iz godine u godinu donose nove, zanimljive ponekad čak i neočekivane rezultate koji su dobar poticaj za nastavak i proširenje ovakvih aktivnosti u Gorskom kotaru, kaže Paula Androić Gračanin, arheologinja i predsjednica udruge



LOKVE – Tijekom posljednjih nekoliko godina Gorski kotar sve je zanimljiviji arheolozima. Za buđenje interesa znatne zasluge ima Udruga »Lujzijana« koja je u okviru obilježavanja dvjestote godišnjice izgradnje Lujzinske ceste znatnu pažnju posvećivala i ostalim dijelovima povijesti ovog područja zahvaljujući čemu su ojačane veze s najznačajnijim arheološkim institucijama Hrvatske, od Odsjeka za arheologiju pa do muzejskih ustanova.


Rast zanimanja za arheologiju doveo je pred nekoliko godina i do osnivanja udruge Processus Montanus koja okuplja sve koji žele dati svoj doprinos arheološkom proučavanju područja Gorskog kotara i Primorsko-goranske županije, a kvalitetan rad te udruge doveo je do osnivanja Istraživačkog i edukacijskog centra Processus montanus o čijim nam je programima, kako realiziranim, tako i onima koji se planiraju, više rekla Paula Androić Gračanin, arheologinja i predsjednica udruge Processus Montanus.


Terenska istraživanja


– Kontinuirano i sustavno arheološko istraživanje Gorskog kotara članovi Udruge, s vanjskim suradnicima, provode još od 2010. godine. Rezultati rada Udruge na području arheologije iz godine u godinu donose nove, zanimljive ponekad čak i neočekivane rezultate koji su iznimno dobar poticaj za nastavak i proširenje ovakvih aktivnosti u Gorskom kotaru. U proteklih sedam godina istraživanja su se provodila na šest različitih arheoloških lokaliteta Gorskog kotara te jednom lokalitetu na otoku Krku. Od 2016. također se sustavno provodi i ubiciranje odnosno tzv. rekognosciranje svih arheoloških pokazatelja, lokaliteta i potencijalnih arheoloških lokacija Gorskog kotara. Od tada do danas ustanovljeno je više desetaka novih arheoloških lokaliteta. U sklopu redovnih aktivnosti IEC također su provođene i radionice i edukacije za najmlađe.




U Liču se radilo u ljeto 2015. / Foto Marinko KRMPOTIĆ


U Liču se radilo u ljeto 2015. / Foto Marinko KRMPOTIĆ



U 2017. godini, osim probnih sondažnih iskopavanja u Tetinjoj jami (Lukovdol) i manjih zahvata u također pećinskom arheološkom lokalitetu Židovska hiža (Zaumol), IEC je proveo i tzv. geofizička istraživanja u Ličkom polju na lokalitetu Turinj. Suradnici u provedbi geofizičkih istraživanja bili su Kamil Rabiega i Karolina Luniewska, doktorandi s Varšavskog sveučilišta Kardinala Stefana Wysinskog (UKSW) pod vodstvom dr.sc. Fabiana Welca koji je istraživanja osmislio i proveo.


Studenti arheologije vole goranske spilje / Foto Marinko KRMPOTIĆ


Studenti arheologije vole goranske spilje / Foto Marinko KRMPOTIĆ



Primjenom suvremenih, neinvazivnih metoda istraživanja obavljane su ispodpovršinske fizičke senzorske tehnike, koje se koriste za arheološku dokumentaciju – govori Paula Androić Gračanin koja je uz pomoć studenata arheologije Erike Petelin, Martine Korić, Petra Krnjusa, Tomislava Ivančića i Filipa Vukresa vodila spomenuta terenska istraživanja, iskopavanja i rekognosciranja u 2017. godini.


Kuća na brani


Istim ritmom, čak možda i nešto jače, nastavit će se i u ovoj godini kad Istraživačko edukacijski centar planira provesti čak pet različitih arheoloških programa, od kojih će se tri provoditi na području Gorskog kotara a druga dva na Kvarnerskim otocima Rabu i Krku.



– Kad je o otocima riječ, ove će se godine na Rabu krenuti u istraživanje tzv. kulturnog krajolika, odnosno proučavat će se kako se čovjek prilagođavao okolišu od najranijih vremena i kakav je trag ostavio od prvih trenutaka naseljavanja pa do danas. Na Krku će biti proučena arheološka dokumentacija crkve sv. Nikole u uvali Orgul – najavljuje Paula Andrioć Gračanin dodajući kako je cijelo područje Primorsko-goranske županije iznimno je zanimljivo za istraživanja ove vrste.



– Istraživanja u Gorskom kotaru provodit će se na lokalitetu Židovska hiža (Zaumol), nastavlja se s terenskim pregledima i ubiciranjem novih i dosad nepoznatih arheoloških lokaliteta Gorskog kotara, a suradnja s poljskim stručnjacima u ovoj će se godini intenzivirati geofizičkim istraživanjima na nekoliko lokacija u Ličkom polju. Ovogodišnje arheološke programe Udruge podupire Ministarstvo kulture Republike Hrvatske s više od 100 tisuća kuna, a rad Udruge sustavno prate i podupiru Općina Lokve i Primorsko-goranska županija – govori Paula Androić Gračanin koja posebno ističe kako će veliki dio posla ove godine biti vezan i uz uređenje novih prostora IEC-a Processus montanus na tzv. HEP-ovoj kući na brani Omladinskog jezera u Lokvama.


Kuća na Lokvarskom jezeru postat će istraživačko-edukativni centar / Foto Marinko KRMPOTIĆ


Kuća na Lokvarskom jezeru postat će istraživačko-edukativni centar / Foto Marinko KRMPOTIĆ



– Tu ćemo kroz provedbu projekta Kulturno-turistička ruta »Putovima Frankopana«, odnosno kroz njegovu komponentu »Znanost i edukacija« urediti i opremiti prostor kojeg će koristiti arheolozi i ostali stručnjaci koji budu proučavali povijest Gorskog kotara i Primorsko-goranske županije. Kuća na brani dodatno će se urediti i opremiti i iz međunarodnog REFREsh projekta kroz program Interreg CENTRAL EUROPE financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ulaganjima je predviđeno uvođenje centralnog grijanja, krovopokrivački radovi, izrada nadstrešnice i plato namijenjenih ljetnim radionicama, nabava oprema za kreativne i edukacijske radionice u obradi drva, video i audio oprema na otvorenom te namještaj za radionice/edukaciju na otvorenom. Projekt se provodi kroz partnerstvo njemačkih, mađarskih, slovenskih, talijanskih i hrvatskih partnera. S hrvatske strane partneri su Primorsko-goranske županije i Općina Lokve, a kuća na brani služit će razvijanju kulturnog centra što znači da ćemo nadići okvire vezane isključivo uz arheologiju – najavljuje Paula Androić Gračanin.