Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 19° 1
Sutra: 22° 28° 1
19. rujna 2018.
Sitan, ali dinamitan

OPASNI NAMETNIK Zbog potkornjaka ove godine posječeno 306 tisuća kubika šume u Gorskom kotaru

Zbog potkornjaka ove godine posječeno 306 tisuća kubika šume u Gorskom kotaru / Foto Damir ŠKOMRLJ
Zbog potkornjaka ove godine posječeno 306 tisuća kubika šume u Gorskom kotaru / Foto Damir ŠKOMRLJ
Autor:
Objavljeno: 22. studeni 2017. u 7:49 2017-11-22T07:49:37+01:00

Za ovu godinu završena je sječa goranske smreke zaražene opasnim nametniko. Ovisno o tome koliko je potkornjak uništio stablo, ono, kad je posječeno, mora biti u potpunosti uništeno, ili, ako je oštećenje manje, može biti upotrijebljeno u drvno-prerađivačkoj industriji

ZAGREB - Za ovu je godinu završena sječa goranske šume zaražene potkornjakom, navode u Ministarstvu poljoprivrede, napominjući kako je tijekom ove i prošle godine ukupno posječeno nešto više od 306.000 kubika državne i privatne šume. Procjene znanstvenika sa Šumarskog fakulteta kažu kako će iduće godine pojavnost ovog štetnika biti manja pa će biti i manje sječe, no konkretnije će se znati na proljeće.

Prema podacima Uprave šuma Delnice, tijekom 2016. i 2017. godine posječeno je 206.404 kubika »državne« smreke zbog djelovanja potkornjaka. »Kako se nalazimo u razdoblju njegova mirovanja, radovi predviđeni za ovu godinu su pri kraju. Prema dosad prikupljenim podacima, u ovoj je godini u privatnim šumama doznačeno pak oko 65.000 kubika smreke, a posječeno oko 50.000 kubika«, kažu u Ministarstvu. Prošle je godine doznačeno i posječeno također oko 50.000 kubika smreke, što znači da je ove i prošle godine zbog potkornjaka ukupno posječeno preko 306 tisuća kubika šume. Usporedbe radi, godišnje se na području Uprave šuma Delnice sjeklo oko 30.000 kubika smreke, što znači da je, u državnim i privatnim šumama zbog potkornjaka moralo biti posječeno deset puta više.

Ovisno o tome koliko je potkornjak uništio stablo, ono, kad je posječeno, mora biti u potpunosti uništeno, ili, ako je oštećenje manje, može biti upotrijebljeno u drvno-prerađivačkoj industriji. Kako našim drvoprerađivačima kronično nedostaje sirovine, predsjednika Hrvatskog drvnog klastera Marijana Kavrana upitali smo je li od sječe zbog potkornjaka barem profitirala domaća industrija.

»Nažalost, neke koristi nema. Činjenica jest da je na tržište stiglo više sirovine, ali ona i dalje odlazi u Austriju, Italiju i Sloveniju. Samo elektrana na biomasu u Ljubljani iz Hrvatske godišnje kupuje oko 80.000 tona sirovine. Kod nas je tržište neuređeno pa su pilane u Lici, primjerice, ove godine dobile tek oko 60 posto potrebne, ugovorene domaće sirovine«, kaže Kavran. Male pilane u Hrvatskoj, koje ugovor o nabavi domaće sirovine ni nemaju, ističe, prisiljene su je kupovati u Sloveniji. Država je, smatra Kavran, prekasno reagirala na pojavu potkornjaka jer je s akcijom trebalo započeti odmah nakon ledoloma u Gorskom kotaru 2014., dok je trebalo napraviti i strategiju što s posječenim stablima.

Cijena sirovine u Hrvatskoj zbog potkornjaka nije pala jer ju »drži« stalna velika potražnja zemalja u okruženju – Austrije, Italije i Slovenije, zaključuje Kavran. »Stalni je problem i činjenica da u Hrvatskoj ima oko 600 tisuća privatnih šumoposjednika, s veličinom posjeda od oko jednog hektara, za koje mnogi vlasnici niti ne znaju gdje se nalazi, a kamoli ostalo«, ističe Kavran. Na pitanje u kojem bi periodu mogao biti nadomješten šumski fond uništen zbog potkornjaka, iz Ministarstva poljoprivrede odgovaraju kako su Hrvatske šume sanirane površine pošumile s ukupno 181.000 sadnica raznih drvenastih vrsta, od čega najviše smreke, ali i jele, bukve, divlje trešnje i slično. U privatnim šumama je pak posađeno gotovo 99 tisuća sadnica.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka