Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 4n
Sutra: 5° 5° 4n
13. prosinca 2018.
Ekološka katastrofa

Borba protiv štetočine: Potkornjak se širi, šume su u opasnosti

Smrekovom potkornjaku administracija može, čini se, samo staviti soli na rep / arhiva NL
Smrekovom potkornjaku administracija može, čini se, samo staviti soli na rep / arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 7. siječanj 2017. u 11:45 2017-01-07T11:45:37+01:00

»Operacija potkornjak« potpuno je neprovediva na način kakav predviđa Naredba Ministarstva poljoprivrede. Rok za postupanje po njoj istekao je još 12. prosinca i treba je hitno suspendirati, upozoravaju Udruge privatnih šumovlasnika koje nitko ne sluša

Ponukani činjenicom da je još 12. prosinca bio posljednji dan za postupanje po Naredbi Ministarstva poljoprivrede vezanoj uz rješavanje problema potkornjaka, predstavnici Udruge privatnih šumovlasnika Gorskog kotara, točnije Udruga privatnih šumovlasnika Čabar i Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar iz Delnica, (u daljnjem tekstu UPŠ) javnosti su se obratili pismom u kojem analiziraju trenutačno stanje i još jednom izražavaju zabrinutost zbog ekološke katastrofe pred kojom se nalazi Gorski kotar. Skreću pažnju na činjenicu da je šumarska struka neposredno nakon ledoloma 2014. godine upozoravala i predviđala pojavu raznih štetnika, posebno smrekovog potkornjaka.

Izostala reakcija

– Međutim, kako je to upozorenje struke s preko 250 godina tradicije zanemareno, nije nikakvo čudo da su zanemarena i upozorenja UPŠ-a s područja Gorskog kotara, čiji su članovi na terenu počeli uočavati početke problema koji je sada, više od godinu dana od našeg reagiranja (odnosno nereagiranja svih ostalih relevantnih institucija), dosegao razinu elementarne nepogode i prirodne katastrofe. Potkornjak se danas, uz područje Grada Čabra koje je prvo bilo zahvaćeno, raširio na područje Grada Delnica, te općina Lokve, Mrkopalj, Fužine, a širenje se nastavlja. Kao ljudi, kao Gorani, nismo se mogli pomiriti sa činjenicom da je potpuno izostala reakcija nadležnih institucija. U pomalo apsurdnoj situaciji, pored svih silnih državnih poduzeća i institucija s tisućama zaposlenih, nekolicina entuzijasta okupljenih u UPŠ-ove odlučila je pokrenuti situaciju s mrtve točke.

Slovenija nije dobar primjer

Apeliramo da se toliko ne spominje (i populistički uspoređuje) situacija i način rješavanja problema potkornjaka u Sloveniji i kod nas. Jer kod njih je, valjda, to bolje riješeno. Kad usporedite brojeve, naših 125.000 m3 (gruba procjena dvoje zaposlenih u Savjetodavnoj službi) naspram 1.800.000 m3 u Sloveniji djeluje zanemarivo. Problem je u tome što se tako onda i naše institucije počnu ponašati. Kao da problem »i nije toliko velik«. Uz to, Slovenija ima i riješeno vlasničko pitanje nad česticama, upravo suprotan omjer privatne i državne šume te drugačiji način doznake. Dakle, problem je kod njih daleko veći, odnosno više je šume zaraženo, uz daleko bolje preduvjete. Kako onda njihov način može biti nama dobar primjer rješavanja problema?

Ignoriranje

Problematika je iznimno kompleksna sa strane šumarske struke, međutim pravi problem, kako se na kraju ispostavilo, predstavlja nesređeno imovinsko-pravno stanje i poražavajuća demografska slika Gorskog kotara, kao i podkapacitiranost licenciranih izvođača radova u šumarstvu (uključujući Hrvatske šume d.o.o.) i Savjetodavne službe. Kako smo naglašavali ključno je spriječiti širenje potkornjaka pri čemu treba izbjeći situaciju u kojoj ćemo ući u prethodno rješavanje pravnih odnosa na pojedinim česticama. Međutim, ta primjedba kao i brojne druge jednostavno su ignorirane. Tako dolazimo do Naredbe koja je na terenu u većem dijelu neprovediva te ostaje mrtvo slovo na papiru, zajedno sa preko 60.000 katastarskih čestica nad kojima bi lokalna i regionalna samouprava trebala provesti iznimno dugotrajan, kompliciran i skup postupak sekvestracije, ili točnije preko 60.000 postupaka. Koliko god ovaj prijedlog bio apsurdan i neprovediv na terenu, uvažen je od strane Ministarstva poljoprivrede, ministra Tolušića, te je sada dio Naredbe, usprkos protivljenju i upozoravanju UPŠ i PGŽ.

Neprovedivo

Nadležne donosioce odluka u niz smo navrata upozorili da tijekom prosinca, siječnja, veljače, ožujka, travnja, a ponekad i svibnja, u Gorskom kotaru pada snijeg, te da bi šumovlasnici trebali u roku 30 dana trebali obići tih preko 60.000 čestica, vidjeti da li postoje smreke na njoj, prepoznati napadnute potkornjakom (iako za to nisu školovani niti osposobljeni, a vrlo često niti sposobni – uglavnom staračka domaćinstva) i predati zahtjev za doznaku (iako uglavnom nemaju riješeno imovinsko-pravno stanje ili upisanu odgovarajuću kulturu – isključivo šuma), o svojem trošku izvršiti sječu, izvlačenje, uvođenje šumskog reda i daljinski prijevoz. Potom treba prodati drvnu masu drastično umanjene vrijednosti zbog smanjene kvalitete i velike količine drvne mase na tržištu, odnosno u stvarnosti dodatno platiti spomenute radove pošto im vrijednost drvne mase neće biti dovoljna u velikoj većini slučajeva. I na kraju još treba provesti radove sanacije i obnove u roku dvije vegetacijske sezone, također o svom trošku ako nemaju uvjete za upis u Upisnik šumoposjednika – što velika većina nema. A suprotno svemu tome poznato je da potkornjaku u prosjeku treba tri tjedna da odradi svoj »posao«!

Hitna suspenzija

Zbog svega iznesenog mišljenja smo da je Naredba o suzbijanju potkornjaka tipičan primjer pogrešne odluke donesene na pogrešnom mjestu, bez ikakvog saznanja o stvarnom stanju na terenu, objektivnim mogućnostima ili iskustvima i prijedlozima ljudi iz Gorskog kotara. Zato UPŠ-ovi Gorskog kotara zahtijevaju hitnu suspenziju i reviziju spomenute Naredbe, uz uvažavanje svih naših do sada istaknutih i ranije spomenutih primjedbi (koje smo proslijedili ministarstvu daleko prije stupanja Naredbe na snagu), te nažalost, prilagodbi još gorem stanju na terenu, pišu predstavnici Udruge privatnih šumovlasnika Gorskog kotara.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka