Poštovani, biste li mi mogli poslati rezultate posjeta i broja noćenja gostiju NPPlitvičkajezera u prvih šest mjeseci. Također, imate li možda procjene ovogodišnje sezone, dolazak milijuntog posjetitelja,….

Unaprijed hvala

S poštovanjem

Edi Prodan, Novi list – Lički list

Odgovor, na dakle jedno krajnje jednostavno i u današnjoj novinar-PR komunikaciji vrlo uobičajeno pitanje, nemalo nas je iznenadio. Štoviše, u prvi je trenutak sve zajedno djelovalo kao »šala mala«, skoro pa kao neko izrugivanje s birokratskim aparatom. A u njemu je stajalo:

»Temeljem Vašeg upita upućujemo na propisanu proceduru kako sljedi. Pravo na informaciju ostvaruje se podnošenjem zahtjeva JU NP Plitvičkajezera. Ukoliko se zahtjev podnosi pisanim putem potrebno je ispuniti Obrazac zahtjeva za pristup informacijama kojeg možete poslati na adresu: Javna ustanova NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA Josipa Jovića 19, 53231 PlitvičkaJezera, elektroničkom poštom na: [email protected] ili donijeti osobno u pisarnicu JU NP Plitvičkajezera radnim danom od 8:30 do 14:30 sati.

Prilikom podnošenja zahtjeva nije potrebno platiti dodatnu naknadu uz obrazac.«

Rast broja posjetitelja

Pa na koju smo, ako ne na navedenu, adresu i poslali »elektroničku poštu«?! Preskočili smo tada temu, nemalo začuđeni uskraćivanjem, kompliciranjem informacije koju svi oni koji dobro posluju inače – sami šalju. Odlučili smo sačekati s ovogodišnjom Plitvičkom turističkom pričom i pričekati – milijuntog posjetitelja. Kako smo to već uostalom navikli godinama unazad jer prvi je put NP Plitvičkajezera milijun posjetitelja prešao 2011. godine. Te je godine riječ bila o gošći Stani Ježina iz Francuske, a povijesni događaj zbio se 27. rujna 2011. Milijunti se posjetitelj nakon toga počeo dočekivati sve ranije i ranije, lani primjerice već 2. rujna, čak 18 dana prije nego 2014. godine.

A ove godine o milijuntom posjetitelju – ni riječi. Ni službeno, ni neslužbeno. A posebne obrasce, bez obaveze plaćanja »taksene marke«, nismo željeli slali. No, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku i Minstarstva turizma, koji istina također žive u nekom čudnom dobu jer su im službeni podaci nevjerojatno stari za digitalno doba u kojem postojimo, tijekom prve polovice ove godine od osam hrvatskih nacionalnih parkova najviše posjetitelja, i to većinom stranaca, privukla su Plitvičkajezera, Krka i Brijuni.

Od ukupno 593.688 osoba koje su u prvoj polovici ove godine posjetile svih osam hrvatskih nacionalnih parkova glavninu, odnosno gotovo 75 posto činili su strani posjetitelji, njih ukupno 443.762.

Gotovo polovica ukupnog broja posjetitelja nacionalnih parkova iz prvog ovogodišnjeg polugodišta posjetila je Plitvičkajezera. Taj je nacionalni park u prvih šest mjeseci ove godine posjetilo 275.042 posjetitelja, od čega više od 80 posto ili njih 223.934, iz inozemstva. U Nacionalnom parku Krka istodobno je evidentirano 158.259 posjetitela, među kojima su također prevladavali strani gosti (njih 121.906), dok je Brijune obišlo 68.059 posjetitelja, od čega 34.950 stranaca. Slijede nacionalni parkovi Paklenica (sa 40 tisuća posjetitelja), Mljet (20.350), Kornati (14.680), Risnjak (11.899) te Sjeverni Velebit (5.399 posjetitelja).

Milijun već u kolovozu?

Ono što smo također doznali je da je do konca srpnja na Plitvicama bilo 700 tisuća posjetitelja, za 16 posto više no u istom lanjskom razdoblju, a značajno je rastao i broj noćenja u objektima nacionalnog parka. Simulacijom dakle rasta broja gostiju, do miljuntog se posjetitelja na Plitvicama moglo dakle doći već između 20. i 25. kolovoza. No, do dana današnjeg taj podatak je javnosti ostao nepoznat. U čemu je problem? U međunarodnim propisima koji nacionalnim parkovima nameću – limt broja posjetitelja! Jasno je naime da njihova pretjerana komercijalizacija može ugroziti njihovu posebitost, odnosno razlog zbog kojeg uopće pojetitelji dolaze u njih.

Znali su o tom problemu progovarati neki bivši ravnatelji i ravnateljice, često se pred NP Plitvičkajezera isticao broj od milijun posjetitelja kao – apsolutna gornja granica sigurnog odnosa ekonomije i ekologije.

Pa je tako i sama ravnateljica Lidija Bertović 2012. istaknula:

»Raduje nas da su Plitvičkajezera toliko popularne i da su prepoznate na karti svijeta kao mjesto koje se mora vidjeti. No, razvoj turističke ponude na Plitvicama moguće je jedino uz maksimalnu zaštitu prirode i u tom smjeru moramo razmišljati kako smanjiti broj posjetitelja tijekom sezone na maksimalno 8000 dnevno, a razvijati programe kojima ćemo privući veći broj posjetitelja u predsezoni i posezoni. Nastojanja u tom smjeru već sada daju dobre rezultate pa sa zadovoljstvom mogu istaknuti da su nam hotelski kapaciteti za listopad popunjeni.

Jedan od načina kako privući goste u navedenom razdoblju jest i snižavanje cijena ulaznica i ne sumnjam da ćemo na takav način pridobiti i veći broj posjetitelja – gostiju iz Hrvatske. Posebno nas zanima suradnja s lokalnom zajednicom u dijelu obogaćivanja turističke ponude, kako u smještajnim tako i u svim ostalim uslugama. Želja nam je da se u Ličkoj kući spravlja hrana isključivo od namirnica iz ovog dijela Hrvatske i ne dvojim da će to biti na obostrano zadovoljstvo, kako naših gostiju tako i domicilnog stanovništva «, istaknula je tada Bertović, inače ugledni stručnjak kad je ekologija u pitanju – ekonomija možda manje jer joj je, prem nekim procjenama zbog »neprimjerene rastrošnosti«, povjerenje na mjestu ravnateljicve uskraćeno godinu dana kasnije, 2013.

Ulaznice po novom režimu

Na Plitvicama su, kako se čini, pretjerali s bojem gostiju tako da je upozorenje, pretpostavljamo, stiglo od strane znanstvenika, biologa, kao i samog UNESCO-a koji skrbi o toj vrsti svjetske baštine. Uostalom, ove se godone očekuje kao će hrvatske nacionalne parkove posjetiti više od tri milijuna gostiju, što znači da će ih na Plitvicama biti između 1,4 i 1,5 milijuna. A to je uistinu znatno više od proklamirano poželjnog broja od milijun gostiju.

Gjde je rješenje? Jedini je lijek, istina krajnje nepopularan – podizanje cijena i obaveza elektroničke rezervacije ulaznica za pojedine dane. Ekskluzivna priroda morala bi dakle imati jednake takve cijene. Poznato je naime da je NP Plitvičkajezera ekstremno popularan na Dalekom istoku. Najbrojniji su njihovi posjetitelji Korejci i Japanci. Pa i ugledni, luksuzni hotel Park u Otočcu jako dobro posluje upravo zahvaljujući Korejcima. Velik, i za hrvatske turističke porilike potpuno atipičan, bussines s neobičnim »emitivnim tržištima« razvio se na Plitvicama.

A u takvoj je situaciji uistinu jako teško reći, u neko doba poslijepodneva, kako je dnevni kontigent ulaznica rasprodan te kako se u Park može jedino uz prethodnu rezervaciju. Ili pak plaćanje – dvostuke cijene. I, bez obzira na ovogodišnju igru skrivača s medijima, čini se da će iduća zima proći u vrlo ozbiljnoj raspravi i drastičnim odlukama po pitanju modaliteta ulaska u Park.

Do odgovora koji će ulazak na Plitvice, u punoj turističkoj sezoni, pretvoriti u pravi »bingo«, sreću sličnu onoj kad se dođe do ulaznice za neku vrhunsku sportsku predstavu, finale nogometne Lige prvaka primjerice. Ili će UNESCO morati reagirati. A to ne bi bilo baš dobro. Mada, zašto ne – kad su prirodne ljepote, globalne posebitosti u pitanju, Plitvice sasvim sigurno – igraju u Ligi prvaka. A to dakako ima – svoju cijenu.