Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 1
Sutra: 7° 7° 1
19. siječnja 2020.
Pavlinski trg

POGLED U PROŠLOST SENJA Otkriveni temelji crkve i samostana sv. Nikole

 Dosadašnjim arheološkim nadzorom većim dijelom su utvrđeni gabariti crkve i samostana / Foto  D. PRPIĆ
Dosadašnjim arheološkim nadzorom većim dijelom su utvrđeni gabariti crkve i samostana / Foto D. PRPIĆ
Autor:
Objavljeno: 16. siječanj 2020. u 15:10 2020-01-16T15:10:00+01:00

Prije početka radova pretpostavljalo se da se tlocrtne konture nisu bitno mijenjale prema planu iz 1763. godine, na kojem je crkva prikazana kao trobrodna građevina s kompleksom samostana, što se ovim radovima i potvrđuje – kaže prof. Blaženka Ljubović, ravnateljica Gradskog muzeja Senj, koja vodi arheološko istraživanje

SENJ  U okviru radova na Pavlinskom trgu u Senju otkriveni su temelji crkve i samostana svetog Nikole koji su se na tom prostoru u prošlosti nalazili, a otkriveni su arheološkim nadzorom koji se obavlja paralelno s aktualnim radovima.

– Najstariji dokument koji spominje crkvu sv. Nikole u Senju potječe iz godine 1378. kada je darovana dominikancima, i oni će ostati u Senju do 1634. godine, kada će samostan i crkvu preuzeti pavlini. Pavlini su značajni za razvoj senjskog školstva, osnivaju senjsku gimnaziju 1725. godine, a Pavlinska gimnazija u Senju bila je jedan od jakih glasnika novovjekog školstva kod nas. Potrebno je napomenuti da su crkva i samostan i u 19. stoljeću služili kao škola – pojašnjava arheologinja i povjesničarka prof. Blaženka Ljubović, ravnateljica Gradskog muzeja Senj, koja vodi arheološko istraživanje.

Pavlinski red ukinut je 1786. godine, a samostan i crkva nisu više služili u crkvene svrhe. U 17. stoljeću prikazuju je Stierova veduta godine 1660. i Valvasorova 1689. godine.

– Na Stierovoj veduti iza zidina do mora nazire se crkva sv. Nikole sa zvonikom na preslicu, a u Valvasorovoj veduti ona se jasno raspoznaje, također je prikazana s preslicom. Njezin prikaz iz godine 1749. već je s tornjem iznad kojeg piše »Pauliner« i takva ostaje do 1874. godine, kad je zbog trošnosti srušena. Isto je prikazuje i Standlova fotografija iz kraja 19. stoljeća – pojašnjava profesorica Ljubović.

Izvorni izgled

Prvi njen tlocrtni prikaz je iz 1763. godine, gdje je shematski prikazana kao trobrodna, a dan je i kompleks samostana. Plan iz 1779. godine, kao i kasniji, prikazuju tlocrtno kompleks crkve i samostana na mjestu gdje se bujica-potok slijevala u more i pritom često oštećivala upravo taj kompleks.

– Ona je očito izvorno bila manja crkva s preslicom i obuhvaćena zgradom samostana, a sredinom 17. stoljeća, kad je od dominikanaca preuzimaju pavlini, bila je obnovljena i povećana, a tada je dobila toranj – opisuje Ljubović.

Ovim radovima i arheološkim nadzorom istražit će se njezin izvorni izgled, dakle prije vremena kada je preuzimaju pavlini, i očito pregrađuju, dograđuju i dodaju joj toranj.

– Budući da je do sada istraživačima crkve postojećim dokumentima, pisanim i grafičkim, bilo nemoguće sa sigurnošću grafički rekonstruirati taj njen izvorni izgled, onaj do 17. stoljeća, ovim istraživanjima pružila se idealna prilika utvrditi tlocrtno vidljive konture crkve i samostana, što je na sreću dosadašnjim arheološkim čišćenjem i nadzorom terena dijelom već vidljivo. Naime, lokacija bivšeg samostana i crkve sv. Nikole bila je smještena gotovo uz same zidine uz more (danas Pavlinski trg), pločnici su oblikovali ulice uz samostan sa crkvom i time jasno naznačile tlocrtne konture ovog sakralnog građevnog kompleksa koji se ovim zemljanim radovima jasno otvaraju i pokazuju. Prije početka radova bila je pretpostavka da se te konture nisu bitno mijenjale prema planu iz 1763. godine na kojem je prikazana kao trobrodna građevina s kompleksom samostana, što se srećom ovim radovima sve više i potvrđuje – kaže prof. Ljubović.

Grobne ploče

Poznato je da se u nekim senjskim crkvama i oko njih pokapalo ugledne i zaslužne osobe Senja. Do sada je to utvrđeno i za prostor crkve sv. Nikole, što dokazuju natpisi grobnih ploča iz 16. stoljeća, ali i do sada potvrđeni arheološki nalazi.

– Zanimljivo je spomenuti da je crkvu, prije nego je bila 1874. godine porušena, posjetio Ivan Kukuljević i s nadgrobnih ploča pročitao šest natpisa koji će kasnije biti objavljeni u literaturi – napominje prof. Ljubović i dodaje da su dosadašnjim arheološkim nadzorom većim dijelom utvrđeni gabariti crkve i samostana, no zemljani radovi na lokalitetu nisu još završeni.
– Predstoji otvaranje preostalih dijelova temelja crkve prema pročelju crkve i čišćenje otvorenih temelja crkve i samostana kako bi se precizno utvrdio perimetar crkve, što je između ostalog prioritet ovog arheološkog nadzora – najavljuje prof. Blaženka Ljubović.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PUST 2020.
Viškovo

PUST 2020.