Grad: Rijeka
Danas: 18° djelomično oblačno
Sutra: 7° 21° vedro
21. rujna 2017.
Udruga "Moj otok" pokreće zanimljivu incijativu

Salonitni krovovi opasnost za dušu Bodulije i zdravlje Bodula

foto: Mladen TRINAJSTIĆ
foto: Mladen TRINAJSTIĆ
Autor:
Objavljeno: 20. svibanj 2011. u 9:49 2011-05-20T09:49:12+02:00

Projekt obnove kulturne baštine otoka uključivao bi obnovu svih zapuštenih krovova i fasada u starim jezgrama te vraćanje salonitnih krovova u prvobitni izgled, kaže prof. Nenad Maljković, osnivač udruge »Moj otok« 

PUNAT Nenad Maljković, Riječanin s puntarskom adresom, profesor fizike i politehnike, magistar sigurnosti, više desetljeća na poslovima koji se tiču ljudskih resursa i zaštite na radu, nedavno je osnovao udrugu »Moj otok«.

Cilj te organizacije civilnog društva koja je ovih dana i formalno registrirana, su aktivnosti okrenute održivom razvoju, zaštiti okoliša i svih vrednota otočnog područja koje je ljepotom i izvornošću i motiviralo prof. Maljkovića na preseljenje iz Rijeke.

– Malo koji gradić izgleda toliko pitoreksno kao Punat. Očarali su me nizovi urednih maslinika i taj autohtoni ugođaj jezgre mjesta koje, kao i druga krčka lokalna središta poput Krka, Vrbnika, Omišlja, unatoč najezdi modernih graditeljskih trendova još uvijek ima »ono nešto« što ih čini lijepim, posebnim i izvornim, kaže prof. Maljković koji posredstvom udruge na čijem je čelu pokreće hvale vrijednu, ambicioznu i interesantnu inicijativu. 

  Dubrovački primjer

– Radi se o pokušaju osmišljavanja i organiziranja sustava zaštite autohtone arhitekture, posebice krovova kuća. Stare jezgre Punta, Krka i drugih krčkih mjesta većim su dijelom zadržale izvorni stil iako se već nazire njihova nagriženost nekim neprimjerenim graditeljskim trendovima.

Ono što me kao novopečenog Bodula i kao stručnjaka za sigurnost posebno zasmetalo su salonitna krovišta, pokrovi od materijala koji sadrže kancerogeni azbest kakvih nažalost na Krku ima mnogo. Na njihovom se uklanjaju i zamjeni, čini mi se, dosad nije uopće radilo, a kao i ljudi koji su se priključili inicijativi udruge koju sam osnovao (i koja već broji 26 članova), držim da bi tom problemu trebalo početi sustavnije prilaziti.

U tom smislu, nastavlja naš sugovornik, valjalo bi pokrenuti projekt obnove kulturne baštine otoka koji bi uključivao obnovu svih zapuštenih krovova i fasada u starim jezgrama, kao i vraćanje salonitnih krovova u njihov prvobitni izgled mediteranskih kanalica. 

Za primjer nam može poslužiti praksa Zavoda za obnovu Dubrovnika, i osnovanog radi zahvata na spomenicima kulture. Zavod je uz ostalo vrlo uspješno u djelo proveo sanaciju ratom uništenih krovova u povijesnoj cjelini Dubrovnika.

Google Earth traži sive krovove

Prof. Maljković kaže i kako se osobno uvjerio da mnogi stranci, prilikom odabira mjesta svog odmora, ljetovalište odabiru korištenjem Google Eartha – aplikacije posredstvom koje satelitskim snimkama razgledaju mjesto koje ih zanima.

– Znam i da se mnogi u odabiru povode za brojem iz zraka vidljivih »sivih krovova« odnosno da sve brojniji ekološki osviješteni turisti izbjegavaju dolazak u mjesta u kojima im se čini da bi im s krovova mogli prijetiti azbestni zdravstveni rizici. Vjerujte da ne pretjerujem u takvim tvrdnjama, zaključuje Maljković dodajući kako bi najbesmislenije i najpromašenije rješenje tog problema bilo »pituranje« sivih salonitnih krovova u crveno!

Prof. Maljković kaže kako bi se Krčani trebali povesti za tim pozitivnim primjerom i iskoristiti iskustva onih koji »znaju što rade«, a sve kako bi svoja mjesta, posebice krovove doveli u stanje koje bi bilo znatno ugodnije oku, ali i manje opasno zdravlju. 

  Krovar-koncesionar

– Udruga »Moj otok« pokrenula je inicijativu s kojom ćemo upoznati sve krčke načelnike i institucije poput Konzervatorskog odijela u Rijeci. Grad Krk i druge lokalne jedinice, a zašto ne i Županija, trebale bi stati iza projekta nabave značajnijih količina crjepova i prateće građe nužne za restauraciju krovova čime bi se mogla postići daleko manja nabavna cijena takvog materijala.

Inicijativa koju razrađujemo i s kojom ćemo upoznati nadležne išla bi i za raspisivanjem natječaja za dobivanje koncesije izvođenja takvih radova, čime bi se sasvim sigurno postigla niža cijena rada, dodaje Maljković, ističući kako ne vidi zašto se u projekt obnove i »deazbestacije« starih krovišta ne bi uključila država koja bi mogla pomoći poticajima i ugovaranjem beskamatnih kreditnih linija.

Naravno, mogla bi se iskoristiti i bespovratna sredstva EU-a. Konzervatorski zavod bi nalogom za vraćanje takvih krovova u prvobitno stanje praktično izdao građevinsku dozvolu, a pod budnim okom konzervatora takvim bi se radovima u konačnici sačuvala autohtonost mjesta.

Slične inicijative su se proteklih godina odvijale u Dilju i nekim drugim hrvatskim mjestima, čiji bi uspješni primjeri, duboko sam uvjeren, vrlo lako, brzo i jednostavno uz podršku lokalne, županijske i državne uprave mogli biti preslikani i na ovaj otok.

U konačnici, zaključuje prof. Maljković, dobili bismo »ogledna naselja« koja bi svojom neobičnom ljepotom te spontanom, svrhovitom i čovjeku primjerenom organizacijom prostora imala što pokazati njihovim stanovnicima, brojnim turistima, ali i povjesničarima, zaključuje pokretač »Mog otoka«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka