Boduli na izborima

Više nego ikada: petero otočana ulazi u Hrvatski sabor

Neven Šantić

Kandidati su bili s 14 otoka, najviše ih je bilo s Krka (21), Visa (13), Korčule i Raba (po 9), Brača (8) i Paga (7) 



Na parlamentarnim izborima čak petoro otočana izborilo je izravan ulazak u Hrvatski sabor. Riječ je o Arsenu Bauku i Tonki Ivčević (SDP), iz Pučišća odnosno Komiže, Branku Bačiću i Josipu Boriću (HDZ) iz Blata odnosno Lopara, te Ruži Tomašić (HSP Ante Starčević) iz Smokvice. To je od 1990. godine na ovamo apsolutni rekord. 



Arsen Bauk, nositelj liste Kukuriku koalicije u 10. izbornoj jedinici sa zadovoljstvom ističe da je u saborskom klubu SDP-a dosada bio jedini zastupnik s otoka i da mu je drago da će ih sada biti dvoje. 


    – Ono što je za otok uvijek bitno je pomorska povezanost, odnosno učestalost i kvaliteta trajektnih i brodskih linija. Sadašnje stanje je uglavnom zadovoljavajuće, no ima prostora za poboljšanja. Smatram da bi trebalo vidjeti na koji način omogućiti ljudima s kopna da češće putuju na otoke, da imaju određeni popust na trajektne i brodske karte, što je u kampanji bilo često pitanje. I naravno vidjeti na koji način se može smanjiti cijene prijevoza automobila, jer nas turistički djelatnici upozoravaju da su ljeti neprihvatljivo visoke cijene. S druge strane, ako moramo birati između učestalosti linija za otoke i smanjenja cijena za turiste, mislim da je otočanima ipak važnija učestalost linija, kaže Bauk. 




    Što se tiče ulaganja u razvoj otoka, Bauk bi volio da se vratimo na razinu iz 2007. godine. Tada je doista najviše uloženo u otoke, no u to vrijeme nije bilo krize i bila je predizborna godina. Od tada su sredstva za otoke padala puno brže nego ukupna izdvajanja iz proračuna. 



    No, broj otočana-zastupnika mogao bi u konačnici biti i veći. Naime, kako će mnogi kandidati s liste Kukuriku koalicije prijeći u izvršnu vlast, otvara se mogućnost da u saborske klupe dođe još troje otočana/otočanke koji su bili kandidati u 9. i 10. izbornoj jedinici. Realne izglede da uđu u Sabor imaju Ivan Klarin iz Jezera, Mladen Marelić iz Čare i Đurđica Plančić iz Starog Grada. Realizira li se ovaj scenarij, čak i u slučaju da Arsen Bauk ode u izvršnu vlast što je više nego izvjesno, broj otočnih zastupnika popet će se na sedam.  

 Osvojeni glasovi


Posebno je zanimljivo to da u posljednjih dvadeset godina nikada na izborima nije bilo više otočana nositelja stranačkih lista nego što je to bio slučaj ove godine. Čak jedanaest. Nositelji lista bili su izabrani zastupnici Bauk, Bačić i Ruža Tomašić, dok je Borić izborio mandat kao drugi na listi, a Tonka Ivčević kao peta. Osim njih, nositelji lista su bili, ali bez dovoljno osvojenih glasova za mandat u Saboru, i Darijo Vasilić (PGS) iz Krka, Ivan Plješa (SRP) iz Palita, Mirko Makaus (Abeceda demokracije) iz Bogovića i Dean Girotto (HSP) iz Omišlja u 8. izbornoj jedinici, Jure Grubišić (Abeceda demokracije) iz Paga u 9. izbornoj jedinici, Stevko Marinković (Nezavisna lista) iz Komiže u 10. izbornoj jedinici, Ivan Miličević (HSP) iz Vira u 11. izbornoj jedinici (dijaspora) te Milovan Šibl iz Osora koji je predvodio listu koalicije Akcije za bolju Hrvatsku, Hrvatske demokršćanske stranke i Jedino Hrvatska – Pokreta za Hrvatsku. 


    Ukupno je na izborima sudjelovao 91 kandidat s otoka, što je također rekordan broj. Primjerice, otočnih kandidata 2003. godine bilo je 88, a 2007. godine 75. No, u postocima nenadmašna ostaje 2007. godina kada je udjel otočana u ukupnom broju kandidata bio 2,9 posto. Ove je godine međutim bilo gotovo osamsto više kandidata, točnije 4.359, pa je unatoč rekordu od 91 kandidata, udjel otočana iznosio 2,09 posto.     U pet kontinentalnih izbornih jedinica, od 3. do 7., prema očekivanju nije bilo kandidata s otoka. U Prvoj izbornoj jedinici kandidirala su se 3, u Drugoj jedan otočanin, u izbornoj jedinici za dijasporu bila su dva kandidata s otoka, dok je jedan stanovnik otoka, Nikolle Prekpalaj bio kandidat u izbornoj jedinici u kojoj se birao zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine. To znači da je 84 ili 92,3 posto otočana kandidiralo u tri obalne izborne jedinice. Najviše u 10. izbornoj jedinici, njih 36, potom u 8. izbornoj jedinici (33), a u 9. izbornoj jedinici kandidiralo se 15 otočana.    


 

Krk


21


Baška


2


Bogovići


6


Jurandvor


1


Krk


1


Malinska


6


Njivice


1


Omišalj


2


Poljica


1


Punat


1


Lošinj


6


Mali Lošinj


6


Cres


1


Osor


1


Rab


9


Banjol


1


Kampor


1


Lopar


2


Mundanije


1


Palit


2


Rab


2


Pag


7


Novalja


3


Kolan


1


Pag


3


Vir


4


Vir


4


Ugljan


5


Kali


1


Kukljica


1


Lukoran


1


Poljana


1


Preko


1


Ošljak


1


Ošljak


1


Murter


1


Jezera


1


Brač


8


Milna


2


Postira


1


Pučišća


1


Selca


1


Škrip


1


Supetar


2


Hvar


5


Hvar


2


Jelsa


1


Stari Grad


2


Vis


13


Komiža


10


Podstražje


1


Vis


2


Korčula


9


Blato


1


Čara


1


Korčula


4


Lumbarda


1


Smokvica


1


Vela Luka


1


Mljet


1


Prožura


1



    Kandidati su bili s 14 otoka, isto kao i 2007. godine, odnosno iz 47 otočnih naselja, što je deset naselja više nego 2007. godine. Najviše je kandidata bilo s Krka (21), Visa (13), Korčule i Raba (po 9), Brača (8) i Paga (7), da bi i s malenog Ošljaka u blizini Ugljana bio također prijavljen jedan kandidat. Među naseljima je apsolutni rekorde Komiža s 10 kandidata, iza kojih slijede Bogovići i Malinska s Krka te Mali Lošinj s po šest kandidata. 


    Uspoređujući ove brojke s onima od prije četiri ili osam godina, vidljivo je da su Krk i Korčula konstantno u vrhu »politiziranih« otoka, a nisu daleko ni Rab odnosno Vis, koji u omjeru kandidata prema broju stanovnika, izuzmemo li Ošljak koji ima samo 27 stanovnika, apsolutno zaslužuje titulu najpolitiziranijeg otoka na Jadranu. Primjerice, na Visu se kandidiralo 0,38 posto stanovnika, dok je takvih na Krku bilo 0,10 posto, na Rabu 0,09 posto, a na Korčuli 0,05 posto. Analiza pokazuje da na otocima premoćno pobijedila koalicija SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a. U 8. izbornoj jedinici, HDZ je uspio pobijediti samo u Loparu, jedinoj od jedanaest otočnih općina. U općinama i gradovima Baška, Cres, Dobrinj, Krk, Mali Lošinj, Malinska Dubašnica, Omišalj, Punat, Rab i Vrbnik pobijedila je Kukuriku koalicija. I unutar Malog Lošinja, u čijem su sastavu manji otoci – Male i Vele Srakane, Ilovik, Unije i Susak – na svim otocima osim na Susku, koji je dao prednost HDZ-u, pobijedila je Kukuriku koalicija.    

U 9. izbornoj jedinici ima 14 otočnih općina, a u 11 je pobijedila Kukuriku koalicija. Riječ je o općinama Kali, Kukljica i Preko na otoku Ugljanu, Pašman i Tkon na otoku Pašmanu, Pag, Sali na Dugom otoku, Murter-Kornati i Tisno na otoku Murteru, Viru i Okrugu na Čiovu. Za HDZ su glasali birači u Novalji, Kolanu (za jedan glas više) i Povljani na otoku Pagu. Kako se jedan dio zadarskih otoka nalazi u sastavu Grada Zadra, analizom rezultata izbora ispostavilo se da je HDZ pobijedio jedino na otoku Ravi, dok je koalicija lijevog centra više glasova dobila na Ižu, Molatu, Olibu, Premudi i Silbi. Također, isti je pobjednik bio i na biralištima u Velom i Malom Drveniku koji administrativno pripadaju Gradu Trogiru.   


Zbrajanje glasova


Konačno, od 22 otočne jedinice lokalne samouprave koje se nalaze u 10. izbornoj jedinici, HDZ je pobijedio samo u jednoj, u Blatu na Korčuli. A pobijedio je i na svim otocima jer je, osim na Šolti, Braču, Hvaru, Visu, Lastovu, Korčuli i Mljetu Kukuriku koalicija dobila više glasova i na Koločepu, Lopudu i Šipanu koji se nalaze u sastavu Grada Dubrovnika.    

 Ukratko od 47 otočnih gradova i općina, koalicija SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a pobijedila je u 42, a HDZ u 5. Kada je pak riječ o otocima, ne vodeći računa o administrativnim granicama, zbrajanjem glasova po općinama i gradovima dolazimo do zaključka da je Kukuriku koalicija bila premoćna na velikoj većini otoka, odnosno da je HDZ dobio veći broj glasova jedino na Susku, Pagu i Ravi.