Pomoćnik ministra poljoprivrede sa suradnicima jučer boravio na Rabu

Rapska mega investicija: Prva faza kanalizacije do početka sezone

Slađana Vignjević

Novi sustav odvodnje podijeljen je u dva podsustava, Rab i Draga. Prvim su obuhvaćeni Palit, Rab, Barbat i Banjol, a drugim Mundanije, Supetarska Draga i Kampor. U realizaciju sustava Rab dosad je utrošeno 55 milijuna, a za sustav Draga oko 22 milijuna kuna



RAB » Naftu još nismo otkrili, izjavio je Vanja Seršić, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Grada Raba, tijekom jučerašnjeg radnog sastanka o projektu izgradnje sustava odvodnje u Rabu, pod nazivom »Jadran«. Na njegove se riječi nadovezao pomoćnik ministra poljoprivrede RH Dražen Kurečić, rekavši kako je voda u današnje vrijeme veći biser od zlata i nafte zajedno. Za stolom u gradskoj vijećnici našli su se i predsjednik Gradskog vijeća Raba Berislav Dumić, generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić, zamjenik mu Danko Holjević, direktor VGO Rijeka Danko Višnjić, ravnatelj ŽUC-a PGŽ Georg Žeželić, direktor komunalne tvrtke Vrelo d.o.o. Damir Brusić i član NO-a Ivica Lupić, voditelj Odsjeka za komunalne poslove Voislav Marčić i jedina žena – obnašateljica dužnosti gradonačelnice Raba Rosanda Krstinić-Guščić.


  


Brojne studije


Novi sustav odvodnje u Gradu Rabu podijeljen je u dva podsustava, Rab i Draga. Prvim su obuhvaćena područja Palita, Raba, Barbata i Banjola, a drugim Mundanije, Supetarska Draga i Kampor. Iako bi cijeli projekt prema izvedbenom planu trebao biti u potpunosti dovršen tek za dvije godine, radovi početnih faza, najavila je Krstinić-Guščić, bit će gotovi uoči predstojeće turističke sezone.





Predsjednika Gradskog vijeća Raba Berislava Dumića zanimalo je kako je moguće da se čak 80 posto koncesija na korištenje vode ne koristi, dok je pročelnik Vanja Seršić zamjenika ministra pitao što će biti s privatizacijom voda. Dražen Kurečić na prvo je pitanje odgovorio kako će se koncesijski ugovori koji se ne provode raskinuti, a naglasio je kako ova Vlada neće prodati vode. – Ova Vlada neće dopustiti privatizaciju voda, uostalom, to je jasno i iz novog Zakona. Vode će ostati u vlasništvu lokalne uprave i samouprave i komunalnih društava, rekao je Kurečić, objašnjavajući kako će na teritoriju Hrvatske niknuti 21 holding koji će brinuti o vodi i kanalizaciji, dok će »sestrinske firme« preuzeti brigu o otpadu i grobljima.



  Radi zaštite priobalnog mora kao temeljnog turističko-gospodarskog resursa otoka, ali i radi zaštite krškog podzemlja i lokalnih izvorišta pitkih voda, ovoj se investiciji pristupilo s puno kalkulacija.   – Da bi se stiglo do početka građevinskih radova, ovaj projekt prošao je mnoge ispite kako bi se pronašla najbolja varijanta, tehnološko-ekonomski i ekološki prihvatljiva. Stoga je prije građevinskih radova izrađena studija utjecaja na okoliš koja je uključila i ispitivanja morskih strujanja tijekom godine, nakon čega je odabrana optimalna pozicija za ispust otpadnih voda, studija izvedivosti, financijsko ekonomska studija za fazu izvođenja i fazu eksploatacije, istaknula je Krstinić-Guščić, dodajući kako je projekt Jadran financiran putem zajma Svjetske banke, Hrvatskih voda i državnog proračuna, dok će najveći dio financiranja izgradnje i povrata zajma spasti na leđa lokalnog stanovništva i gospodarsvenika. Oni, naime, Gradu Rabu plaćaju naknadu za razvoj, točnije četiri kune po potrošenom kubiku vode.    

Kolektori i crpne stanice


– U tijeku su završni radovi na sustavu odvodnje i uređenju šetnice na području Banjola i Barbata, kao i na glavnom uređaju za pročišćivanje Vašibaka. Također, radovi su i na državnoj cesti D105 u dužini od osam kilometara. Jedan dio ceste bit će obnovljen u punom profilu, a na drugom dijelu pojačano je održavanje s obzirom na to da se radi o prolazu prometnice kroz gusto naseljeno područje, dodala je gradonačelnica Raba.


  Za potrebe sustava Rab izgrađeni su kolektori i šest crpnih stanica koji se uklapaju u razdjelni kanalizacijski sustav, pri kojemu se jasno odvajaju fekalne i otpadne vode. U taj dio projekta dosad je utrošeno gotovo 55 milijuna kuna, dok je za sustav Draga utrošeno blizu 22 milijuna kuna. Na području Kampora, Donje i Gornje Supetarske Drage i Mundanija izgrađeni su tlačno-gravitacijski kolektori, dvije crpne stanice, tlačni vod i pomorski ispust. Upravo je rapsko-riječko-zagrebačka radna grupa obišla gotovo dovršene objekte u Supetarskoj Dragi.