Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
23. veljače 2020.
Labinjanka koja voli otok

OLIVELA FRANKO Ne budu li mladi njegovali čakavicu ona će na Lošinju brzo izumrijeti

Snimio Bojan PURIĆ
Snimio Bojan PURIĆ
Autor:
Objavljeno: 9. veljača 2020. u 12:22 2020-02-09T12:22:00+01:00

Lošinj i Cres su sredine u koje je doselilo mnogo ljudi, svi su oni sa sobom donijeli bogatstvo i širinu, ali jednako tako je važno da se očuva kulturna, materijalna i nematerijalna baština na ovim otocima, kaže profesorica, koju je još 1988. na otočje doveo prvi posao na Iloviku i koja svojim djelovanjem daje pečat otočnom obrazovanju i kulturi

Dva imenovanja, jedno profesionalno i jedno u udruzi, u istome su se danu poklopila prof. Oliveli Franko. Na dan kada je na redovnoj izbornoj skupštini izabrana za predsjednicu Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj, preuzevši kormilo od dugogodišnjeg predsjednika dr. Julijana Sokolića, iz nadležnog ministarstva potvrđen joj je novi mandat na mjestu ravnateljice Osnovne škole Marija Martinolića u Malom Lošinju (na čijem je čelu od 2006. godine), čime je zaključena dugotrajna procedura izbora i imenovanja, uključujući natječaj na kojemu su bile dvije kandidatkinje.

Što ste predstavili kao ciljeve kandidirajući se za novi ravnateljski mandat?

– U programu rada išla sam na to da poštovanjem i kreativnim obrazovanjem dođemo do boljih rezultata rada i boljih radnih uvjeta, komunikacijom s lokalnom zajednicom, udrugama i tvrtkama s kojima zajedničkim projektima ili donacijama poboljšavamo uvjete rada. Zahvaljujući suradnji s Gradom Malim Lošinjem uveli smo najprije produženi boravak koji sada ima četiri grupe i za koji postoji veliki interes roditelja i to se pokazalo uspješnim. U nastavku preostaje da se zajedno izborimo za radno mjesto kuhara, pošto nam je jedan odselio i otišao iz ustanove, a država ima zabranu zapošljavanja administrativno-tehničkog osoblja, pa ćemo to pokušati riješiti s Gradom. U međuvremenu surađujemo s Lječilištem Veli Lošinj, koje nam sada isporučuje ručkove, nakon odabira na javnoj nabavi. Dobra je suradnja s iseljenicima s otoka Ilovika u Americi. Zahvaljujući njima opremljena je učionica određenim nastavnim sredstvima i pomagalima, a u dogovorima smo i za pomoć pri obnovi učionice koja se koristi kao mala dvorana. U suradnji s Gradom obnovljen je učiteljski stan. Surađujemo s Mjesnim odborom Susak na izradi ograde oko tamošnje škole i igrališta. Rotary klub nam je pomogao nabaviti potrebna sredstva za izložbu radova likovno nadarenih učenika čije će otvaranje biti u svibnju, za Dan škole. Tu je i suradnja s Muzejom Apoksiomena, jer bi izložba bila u tom prostoru.

Olivela Franko od 2006. godine vodi OŠ Marija Martinolića / Snimio Marko GRACIN

Poduzetnički duh

Zahvaljujući suradnji s LAG-om Kvarnerski otoci, osnovali smo Učeničku zadrugu koja uspješno posluje i plasira naše proizvode, čime razvijamo poduzetnički duh. S njima smo i u novom projektu "Čista energija za EU-otoke" u kojem će se provoditi edukacija učenika. Imamo dobru suradnju i s Domom mladih Rijeka, radili smo na filmu o školi, a sada se to nastavlja novim uratkom za Dan škole. Bit ćemo od 1. do 4. listopada domaćini Dječje revije hrvatskog filmskog stvaralaštva i tu će biti prikazan naš uradak. Nastavljamo suradnju sa svim osnovnim školama kvarnerskih otoka, s Društvom Naša djeca već godinama radimo ekokviz o odvojenom prikupljanju otpada, a sada to širimo na EM-kugle. To je projekt u kojem se, zahvaljujući glini i dobrim bakterijama, oblikuju kugle veličine teniske loptice koje se moraju sušiti i 5. lipnja ćemo te kugle baciti u more na mjestima gdje je pjeskovito ili šljunčano tlo. Jedna kugla te veličine očisti od fekalija i ešerihije koli jedan kubični metar mora. To je započela škola na Rabu, a ove godine dogovorena je suradnja s ostalim školama na otocima, čemu su potporu dale lokalne tvrtke i TZ. Dalje, širimo suradnju u programu medijske pismenosti »In medias restart«. Krenuli smo u međunarodnu suradnju sa školom iz mjesta Ponte nelle Alpi, čiji su predstavnici ovdje bili jesenas, a u travnju mi idemo tamo. Međunarodni projekt je i »Mala sirena« iz Ravenne, a obići će škole u tri države. Mi smo bili prva škola u Hrvatskoj u koju je Mala sirena došla, a ovih dana ćemo je predati dalje. Škola iz Italije dobila je za to sredstva EU-a, a cilj je pokazati svoju kulturno-povijesnu baštinu i od toga napraviti izložbu u Italiji. Cijela vizija je da škola »izađe« iz zidova učionica i uklopi se u društvenu zajednicu. Kroz to postižemo da nastava bude kreativna, problemska, i da se kroz nju razvijaju i međupredmetne teme: poduzetništvo, odgoj i obrazovanje za održivi razvoj, građanski odgoj, zdravstveni odgoj.

Kadrovski stanovi

Suradnja s roditeljima je jako bitna jer škola nije samo obrazovna, već i odgojna ustanova. Prvi projekt bio je uređenje maslinika u okolišu zgrade. Drugi je bio nabavka garderobnih ormarića za učenike od V. do VIII. razreda, a sada će moj prijedlog prema roditeljima biti klimatizacija učionica škole, jer su u svibnju, lipnju i rujnu temperature jako visoke i teško je održavati nastavu. Bitno je da imamo jednaki stav prema učenicima kako bismo ih odgajali, jačali osobnost djece i razvijali ih da sutra budu odgovorni građani, da prije svega razvijamo timski rad, jer bez toga nema budućnosti. Razvijati treba i njihove digitalne kompetencije jer je to vrijeme u kojem živimo: Od 2009. smo bili korak naprijed kroz E-škole, Školu 2.0, E-dnevnik od 2013. i sada od rujna kreće druga faza projekta E-škole. Trenutno Ministarstvo oprema škole - 33 učitelja dobilo je laptope za provođenje Škole za život. Dobili smo i 156 tableta za pete, sedme i prve razrede. Otprije imamo puno opreme za videokonferencije i sada je tu bitno naći mjeru u samom radu, da se ta oprema koristi ciljano u svrhu nastave, umjereno, da osposobi djecu, da znaju koristiti se internetskim bontonom i kako pronaći informaciju, a ne samo za igrice.

U cijeloj školi zasad je 76 učenika prvih razreda / Snimio Bojan PURIĆ

Kako izgleda osobna iskaznica škole, koliko je učenika, zaposlenika, na kojim lokacijama? Što ovu školu čini drugačijom od ostalih?

– Pokrivamo pet otoka - Lošinj, južni dio Cresa, Unije, Susak i Ilovik i radimo na šest lokacija plus sportska dvorana. Imamo 84 djelatnika te pet pomoćnika u nastavi. U redovnom programu je 548 učenika, od toga 36 ide i u glazbeni odjel. Imamo 39 razrednih odjela, od toga dva glazbena - posebni odjel i posebna obrazovna skupina. Tri područne škole su kombinirane 1.-8. razred, a dvije 1.-4. razred. Četiri razreda su cjelodnevne nastave, od 8 do 16 sati.
Trudimo se da škola bude prepoznatljiva po četiri stvari - E-školi, radu s djecom s posebnim potrebama, odgoju i obrazovanju za održivi razvoj te umjetničkom obrazovanju. Ovo potonje odnosi se na glazbeni odjel za koji smo nedavno prikupili novac za pravi klavir i kupili nešto harmonika, no problem je kadar - nitko se ne javlja na natječaj. Problem nam je i osoba za održavanje silne digitalne opreme na različitim lokacijama, i to je teško pokriti. Ministarstvo je predvidjelo da se jednoj osobi taj posao doda u normi. Međutim, profesori su educirani za predavanje svojih predmeta, a bilo bi idealno zaposliti inženjera koji bi samo to radio. Dugoročno je važno voditi brigu o djelatnicima i kadrovskim stanovima. Dolazi nam kadar iz drugih krajeva Lijepe naše i ako ne riješe stambeno pitanje, vraćaju se na kopno.

Nužna dvorana

S izuzetkom v.d. ravnateljice Jelene Jovanović prilikom samog useljavanja, na čelu ste škole otkako je ona u novome prostoru. Kakvom se pokazala nova zgrada, odgovara li potrebama, ima li neiskorištenih prostora?

– Novi prostor je u potpunosti iskorišten i nemamo nijednu neiskorištenu prostoriju. Prostori služe svrsi, svijetli su, prostrani. Ima puno krovova pa sad i to polako treba sanirati. Međutim, nužno nam je potrebna sportska dvorana i nadam se da će se u komunikaciji s Gradom ipak naći rješenje da se dvorana počne graditi. Djeci je zaista problem po ružnom vremenu izlaziti van, presvlačiti se i vraćati iz gradske dvorane na nastavu. Kad smo ušli u zgradu, zgrada nije imala uređen okoliš. To smo uglavnom riješili, uredili smo maslinik, voćnjak, vrt lavande, napravili učionicu u prirodi u atriju, a nastavak slijedi.

Inkluzija djece s posebnim potrebama

Imamo jako puno djece s posebnim potrebama koja su u inkluziji i mislim da smo razvili jako dobar odnos učenika i učitelja prema toj djeci. Imamo posebnu skupinu i poseban razredni odjel i veći broj djece s rješenjima - oko 10 posto učenika nam je s rješenjem o primjerenom obliku školovanja. Imamo pet pomoćnika u nastavi koji pomažu učenicima kojima je pomoć najpotrebnija. Uz EU-fondove kroz PGŽ i potporu Grada, to bismo nastavili.

Kako su protekli upisi za sljedeću školsku godinu?

– Nikad se ne zna točno, jer netko može naknadno doseliti, ali zasad imamo 76 učenika prvih razreda u cijeloj školi. Lani je u prve razrede ukupno upisan 61 učenik. Trudimo se ne ugasiti nijednu područnu školu, iako broj djece oscilira, pogotovo na mala tri otoka. Bez škole nema ni života, pa se i samo mjesto počne gasiti. U prvom razredu ćemo na Iloviku i Susku imati po jednog učenika, na Unijama nikoga.

Usporedno s novim mandatom u školi, izabrani ste za predsjednicu Katedre Čakavskog sabora, kako je došlo do toga?

– Rođenjem sam čakavka i općenito je aktivnost u dramskim i recitatorskim skupinama išla kroz moj život. I kao ravnateljica sam uvijek surađivala s Katedrom. S Julijanom Sokolićem surađujem godinama u različitim projektima i upravo na njegovu inicijativu sam prihvatila preuzeti Katedru. Naravno, on će i dalje biti sastavni dio Katedre, razriješit ćemo ga većeg dijela administracije, ali ostaje kao okosnica. Visoko je digao ljestvicu i u suradnji s članovima potrudit ću se da ostanemo na istoj visini, da se udruga ne uruši.

Čuvati čakavicu

Što planirate u Katedri?

– Nastavit će se s izdavaštvom. Spremna je za tisak doktorska disertacija Mate Tentora "Čakavsko narječje otoka Cresa" koju je obranio 1907. godine u Beču i to će biti šesnaesta knjiga Zavičajne biblioteke. Nastavit ćemo s književnim večerima čakavske poezije, slijedi predstavljanje zbirke "Čilinbeči" Davida Kabalina Vinodolskog. Bit će nastavljeno pisanje rječnika nerezinskog govora s frazemima, čak i anegdotama. Mislim da veća pozornost treba biti pridana govoru otoka Suska koji je proglašen nematerijalnom kulturnom baštinom. Lošinj i Cres su sredine u koje je iz različitih razloga doselilo mnogo ljudi iz raznih krajeva, svi ti ljudi su sa sobom donijeli bogatstvo i širinu, ali jednako tako je važno da se očuva kulturna baština, materijalna i nematerijalna baština na ovim otocima.

Troje dosadašnjih predsjednika Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj na okupu: Olivela Franko, Julijano Sokolić i Margita Nikolić / Snimio Bojan PURIĆ

Kakav status ima čakavica u osnovnoj školi i općenito na otoku?

– U školi postoji grupa Mali čakavci koju vodi kolegica Barbara Karčić-Pozerina. Sve naše čestitke za Božić i Novu godinu su pisane čakavskim narječjem upravo zahvaljujući toj grupi čakavaca. Oni će sada sudjelovati i u književnoj večeri. Na mlade treba staviti naglasak, treba njegovati i pisani i usmeni izričaj, govor kraja u kojem se živi. Na Krku ili Rabu ljudi vam se prvo obraćaju na tamošnjoj čakavici, dok je na Lošinju to rijetkost za čuti. Mislim da je razlog migracija stanovništva, zbog toga što su se doselili oni kojima čakavica nije izvorni govor. Ako mladi to ne budu njegovali, za nekoliko će godina čakavica izumrijeti sa starijim stanovništvom.

Pri izboru za predsjednicu Katedre, nametnula se paralela s prvom predsjednicom Margitom Nikolić, također doseljenicom iz drugog čakavskog kraja, Kukuljanova, i također tadašnjom ravnateljicom škole. Kakva je vaša priča?

– Iz Labina sam, moj prvi posao bio je na Iloviku 1988. godine i upravo me Margita Nikolić primila na posao. Kod kuće govorimo čakavski, točnije cokavicu, koja je dosta teška za razumjeti. Na Iloviku mi nije bio problem razumjeti ljude, jer je govor sličan onome u Pernatu odakle mi je bio pokojni svekar, gdje se koristi "ce", dok su nerezinski i unijanski prilično različiti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.