Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 0° 1
Sutra: 0° 0° 1
24. siječnja 2019.
Teror lopatara i divljih svinja

Nekontrolirano širenje divljači na Cresu: Tamane janjce, brste maslinike, upadaju u vrtiće i na – groblja

Nekontrolirano širenje divljači na Cresu: Tamane janjce, brste maslinike, upadaju u vrtiće i na – groblja
Nekontrolirano širenje divljači na Cresu: Tamane janjce, brste maslinike, upadaju u vrtiće i na – groblja
Autor:
Objavljeno: 12. veljača 2017. u 22:32 2017-02-12T22:32:00+01:00

Samo je pitanje dana kad će u okolici nekog sela svinje napasti starije ljude. I čemu ta sva sila dvoličnosti, brige za tradiciju, za stočarstvo, za autohtonost – koga se to laže?! Ne krene li se hitno u sanitarno uklanjanje divljih svinja više nitko, ni ovce, ni janjci, ni domaći, ni turisti neće biti sigurni, ogorčen je ovčar Klaudio Grus, a slično reagira i Slavko Afrić kojemu su lopatari uništili maslinik

Horror na Cresu! Brojčano deseterostruko jače divlje svinje stanovnike sjevernog dijela Cresa, posebice krajeva koji se od Belog protežu prema Tramuntani i Porozini sabile su u sigurnost doma. Starije se osobe više ne usude napuštati svoja dvorišta, a posebno je kritično u Dragozetićima.
– Dođe mi da plačem, dođe mi da poludim. Zadnje u nizu, prije nekoliko dana divlje su mi svinje napale i požderale 30 janjaca. Nisam mogao doći k sebi... ma koliko se baš i ne bih trebao čuditi – bio je to tek jedna u nizu, brojčano istina najkrvoločniji, pir divljih svinja kojima na ovom dijelu otoka više baš nitko ne može parirati. Nakon svakog pokolja procedura vam je uvijek ista – policija, lovci, popis štete, obećanje nadoknade. Ali – što to znači? Pa ne uzgajam ja ovce i janjce da bih dobivao odštetu! Radim to jer je to vjekovna tradicija prehranjivanja i osiguranja egzistencije mojeg kraja, ne trebaju meni novci nakon pokolja. A izdržati se više naprosto ne može – ovo je još jedan od niza mojih apela, od onih upućenih gradonačelniku Cresa Kristijanu Jurjaku, hrvatskoj Vladi, a čut će se naš glas uskoro i do Bruxellesa. Ne, ja na ovom sasvim sigurno neću stati, neću se smiriti sve dok se ne poduzme sveobuhvatna akcija kojom će se ovaj užas započet prije tridesetak godina konačno staviti pod nadzor. U protivnom – ili mi ili oni, ili ljudi koji od pamtivijeka nastanjuju ova područja, ili divlje zvijeri, na rubu »živaca« pojašnjavao nam je Klaudio Grus iz Dragozetića stanje koje se tijekom siječnja, kad je na otoku posebno malo ljudi, pretvorilo u totalni teror krvoločnih zvijeri.

IMG_20170202_133640

Divlje svinje su dakle došle skoro do pobjede. Njihovo nekontrolirano širenje, koje sasvim sigurno ne može pod nadzor staviti nejaka lovačka »vojska«, njih službeno 78 iz LD-a Orebica iz Cresa, od jednog prelijepog i apsolutno unikatnog otoka uskoro će napraviti – životinjsku farmu. Ljudi su pred uzmakom, divlje svinje, kako je zabilježeno primjerice na Lošinju, dolaze u vrtiće, a kad smo već na području Dragozetića – sustavno ruju po parcelama koje se drže uz mjesno groblje. I samo je pitanje dana kad će ući u njega...

Lovci nemoćni ili...

– Hvalimo se creskom janjetinom. Organiziraju se njezini dani u Cresu, dobivaju se ne znam kakve sve ne markice izvornosti, a u realnosti – Cres je jedino otok divljih svinja! Ima ih na tisuće, uništavaju sve pred sobom, pa ako nam je stvarno stalo do zaštite izvornosti, ne zbog toga što nam Bruxelles dodjeljuje »markice«, pokrenimo akciju koja će te zvijeri svesti u realnu brojku. Koliko mi je poznato, Krk je to sustavnim akcijama uspio. A ako mogu primijetiti, pa i po ponašanju naših lovaca koji ili su nemoćni ili ih nema dovoljno, ili im je možda, ne želim to zapravo ni pomisliti – stalo da se divlje svinje neometano kote kako bi bili privlačnije lovište, Cres gubi bitku. Ako ju već nije izgubio. A što da onda čovjek pomisli nego kako je našim čelnicima više stalo do divljih svinja nego do ljudi, zgraža se Grus.

IMG_20170204_102212

I u pravu je. Ma koliko službene brojke bile neprecizne, jasno je kako se populacija divljih svinja na Cresu, koji u velikoj mjeri teritorijalno pripada i Gradu Malom Lošinju, dosegla zastrašujuće razmjere. Govori se o čak pet tisuća tih »beštija« koje nemaju prirodnih neprijatelja te se sve brže i brže množe.

– Ma vjerujte mi – samo je pitanje dana kad će u okolici nekog našeg sela svinje napasti starije ljude. I čemu ta sva sila dvoličnosti, brige za tradiciju, brige za stočarstvo, brige za autohtonost – koga se to laže?! Ponavljam, ne krene li se hitno u sanitarno uklanjanje divljih svinja više nitko, ni ovce, ni janjci, ni domaći ni turisti neće biti sigurni, završio je Grus, istovremeno ogorčen i ožalošćen najnovijim krvavim pirom, pokoljem njegovih 30 janjaca.
Ali to nije sve. Idemo korak dalje unikatnom ljepotom otoka Cresa, idemo od Dragozetića prema jugu, prema Punti Križa.

IMG_20170209_111940

A prisjetimo se odmah i jednog iznimnog datuma. Sredina srpnja, konkretno 15. dan tog mjeseca 2015. u povijesti Cresa imat će sasvim sigurno jedno od najistaknutijih mjesta. Tog je dana naime Službeni list Europske unije objavio da je ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres dobilo zaštitu izvornosti na razini cijelog EU-a. Time su mu širom otvorena vrata prodaje u toj zajednici koja broji skoro 700 milijuna stanovnika, i to na posebno istaknutim pozicijama najboljeg što priroda EU daje. Otvorene su tako mogućnosti i za daljnje širenje nasada, zapošljavanje radnika, stvaranje baze za čitav niz djelatnosti povezanih s poljodjeljstvom. Na kraju krajeva, ta je objava u službenom glasniku EU, čime se ujedno odredba smatra pravno valjanom, naprosto »službenom«, blagotvorno utjecala na ekonomsku privlačnost otoka Cresa, pa i po mehaničko doseljavanje mlađe populacije, tako neophodno da bi se popravila današnja nimalo optimistična demografska slika.

Šteta na maslinama

A prvih dana 2017. Slavko Afrić, njegova kćerka Željka i zet Goran Jutriša, ujedno i nositelj OPG-a, otišli su obići svoj maslinik na Punti Križa. Mjesto kojem se s radošću vraćaju već godinama, od vremena kad su zakupom državnog zemljišta na području od skoro dva hektara krenuli podizati nasade maslina. Najprije njih dvjestotinjak, da bi lani posadili još stotinu komada. Isključivo prirodni uzgoj, samo ekološka gnojiva, ma naprosto najbolje što se može u uzgoju tih vjekovnih hraniteljica kvarnerskih otoka, posebice Cresa koji je uz Krk po njima najpoznatiji, i zamisliti.
A kad su stigli – užas! Malo ih infarkt nije strefio! Polomljena ograda na više mjesta, u cijelosti obrštene mlade masline, uvelike i one starije koje su posadili prije nekih sedam godina. Iako je izgledalo kao »đavolji pir«, odgovor je bio znatno manje mističan: maslinik su poharali jeleni lopatari u »koprodukciji« s divljim svinjama!

IMG_20170210_100431

– Znali smo i prigodom pokretanja tog posla, sadnje maslina, za problem lopatara tako da smo oko maslinika podigli visoku ogradu, što nam je znatno povećalo cijenu investicije. No, s druge strane Punta Križa je jako dobra mikro lokacija, klimatski posebno, koja pogoduje maslinarstvu, tako da smo povećanje investicije smatrali opravdanim, ističe Slavko Afrić pokazujući nam fotografije užasa koji su lopatari učinili u njihovom masliniku. Odmah je o svemu obaviješten i nadležni LD Halmac iz Nerezina koji je obavio uvid. Popisana je šteta, osiguravajuće će društvo nakon dodatnog uvida namiriti štetu. Prema prvim procjenama ona iznosi najmanje 50 tisuća kuna, no nije isključeno da će se dodatno povećati.

– Gledajte, u tom se izvješću primjerice ne navodi kako su mlade masline uništene tako da će trebati nabaviti nove i posaditi ih, što svakako također ima svoju cijenu, a ne navodi se ni to da će oštećene starije masline potrošiti neku sezonu na obnovu sebe samih te da u to vrijeme neće imati roda, što je također velika šteta. Prema našem razmišljanju, šteta se slobodno može procijeniti i na desetak tisuća eura, odnosno na 75 tisuća kuna, dodaje Goran Jutriša.

Ubojita simbioza

I u pravu je, posebno u onom odjeljku prema kojem se kasnije proširio razgovor – nevjerojatnoj kombinaciji zadovoljstva bavljenja tim poslom, emocijama s kojima mu se pristupa, a sve bez dominantnog razmišljanja o ekonomskoj vrijednosti uzgoja maslina.

IMG_20170210_100448

– Prije svega želimo imati svoje ekološko ulje kako bi nam prehrana bila maksimalno zdrava i kvalitetna. Imamo i dva malodobna sina koji također vole i preferiraju naše ulje tako da smo prvenstveno zbog toga bili preneraženi užasom koji su nam u masliniku prouzročili lopatari, naglasila je Željka Afrić Jutriša. I opet, po »milijunti« put, otvorila temu o nekontroliranom širenju alohtone divljači na otoku Cresu, na području dvaju gradova – Cresa i Malog Lošinja gdje se konkretno i nalazi njihov maslinik.

Iako su im lopatari i prije znali napadati maslinik, ojačanjem ograde i njezinim povišenjem, problem je na neko vrijeme ipak bio uklonjen. Ograda je naprosto bila jača od lopatara. No, ove se zime dogodila zanimljiva simbioza štetočina. Divlje su svinje, kao su se vlasnici maslinika, obitelji Afrić i Jutriša mogli uvjeriti, podrovale ogradu, značajno ju oslabile i pomaknule. U masliniku one nisu napravile veću štetu, no lopatari su s lakoćom razvalili načetu ogradu i ušli u maslinik. Lomeći sve pred sobom, izbacujući zajedno s korijenom već i poodrasle masline.

IMG_20170210_100448

– Kada gledate dio Cresa od Osora prema Orlecu, na nekim dijelovima to vam je krajnje neprohodan gustiš kojim se čovjek ne može probijati. Jako volim prirodu, kad god mogu ja sam u šumi, no dolje, na Punti Križa to vam je skoro pa – prašuma. Koja jako dobro pogoduje nekontroliranom množenju divljih svinja i lopatara. Pa oni na Cresu osim lovaca nemaju nikakvih prirodnih neprijatelja, čudi se Afrić.

Zastrašujuće brojke

Uistinu, službene brojke, ma koliko ne daju pravu sliku stvarnosti, govore u prilog tvrdnjama Slavka Afrića. Prema izvješću o Izlovu nezavičajne divljači na kvarnerskim otocima 2015. godine, podnesenom 11. travnja 2016. Upravnom odjelu za turizam, poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije od strane lovačkih društava Orebica Cres, Šljuka Belej, Halmac Nerezine i Kamenjarka Mali Lošinj, u zadnja dva mjeseca 2015. godine ustrijeljeno je na otocima Cres i Lošinj ukupno 227 jelena lopatara, daleko najviše na području LD-a Halmac Nerezine – čak 167 komada. Odnosno na godišnjoj razini na tim je otocima izlovljeno 775 jelena lopatara, što je bilo 33 posto više u odnosu na godinu prije. Da bismo pak dobili uvid u iznimno povećanje broja lopatara, okrenut ćemo se 2005. godini kad ih je izlovljeno svega 123. Iznad 500 komada se brojka penje 2011. godine, da bi se dakle 2015. stiglo do rekordnog rezultata. Ili, da rekapituliramo – od 2005. do kraja 2015. godine na ta dva kvarnerska otočna bisera ukupno je izlovljeno 5.100 jelena lopatara, te znatno manje, 4.089 divljih svinja koje inače prave daleko više problema.

A što će reći golferi?

Gledano u odnosu na lovni turizam, lovačka su društva sasvim sigurno i više nego zadovoljna. No, gledano na ostale kulture koje su na Cresu i Lošinju od pamtivijeka, ove brojke ne djeluju ni najmanje poticajno. Pa se opet pitamo: čemu veselje nakon što je cresko maslinovo ulje dobilo oznaku izvornosti, što mu sasvim sigurno blagotvorno utječe i na porast cijene, odnosno smislenost ulaganja u nove nasade i općenito bavljenje tom iznimno cijenjenom i traženom granom poljoprivrede. Cres je zbog svoje nenaseljenost i klimatske privlačnosti savršen za velike investicije u maslinarstvu. Kojem u svakom smislu simbiotički odgovara i ovčarstvo. Ovce naime odlično utječu na ekološku ravnotežu – uklanjaju nepotrebne mladice i gnoje stabla masline. Dakako, sve je to moguće ako ona zbog najezde štetočina ne moraju biti uzgajane u pravim žičanim utvrdama kao što je to slučaj na Punta Križi. Put je to kojim bi Cres, naklon 15. srpnja sasvim sigurno morao stremiti, a ne da se zadovoljava s nekoliko džipova lovaca koji će po ne baš prevelikom otoku pucati po lopatarima, prasicama i prascima.

Uostalom, baš nas zanima kako će u skoroj budućnosti izgledati jedan drugi susret. Kao je naime poznato, Punta Križa je dobila zeleno svjetlo za izgradnju golf terena. Koji je, ma što mislili i dvojili, zajedno s proširenjem zračne luke i produljenjem njezine piste, prijeko potreban za razvoj kvalitetnijeg turizma na Cresu i Lošinju. Zamislite dakle kad jednog dana golf bude u funkciji, a golfer, u punom zamahu prije udara štapom po loptici, ispred sebe ugleda – divlju svinju! I ma koliko će takva vijest sasvim sigurno biti jedan od hitova na web portalima (»Divlje svinje na Cresu napale bogatog industrijalca, golfera iz Švedske«), nismo baš sigurni koliko će blagotvorno utjecati na povećanje dolaska golfera i općenito ugled turizma kakvim se prvenstveno u Malom Lošinju stremi. Ili kao bi rekao Grus – zadnji je čas. Ne krene li se u sustavnu eliminaciju divljih svinja, nestat će – ljudi.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka