Kolijevka hrvatske pismenosti ostaje bez važne ustanove: Ključ u bravu krčkog "Pontesa", posljednje knjižare na hrvatskim otocima
Surova matematika pokazuje kako Krku ni Krčanima knjižara očito nije potrebna, tužno konstatira prof. Katarina Mažuran Jurešić koja je knjižaru i ustanovu Pontes u Krku vodila cijelo desetljeće. Knjižara vjerojatno zatvara vrata 1. listopada
KRK Grad i otok Krk uskoro će, prema svemu sudeći ostati bez svoje jedine knjižare. »Pontes« – knjižara smještena u jedoj od pokrajnjih uličica krčke starogradske jezgre godinama je nosila pomalo žalostan epitet jedine knjižare na hrvatskim otocima, dijelu naše zemlje koji će već za koji tjedan očito ostati i bez tog posljednjeg, vrijednog »relikta« vremena kad se knjiga vrednovala, tražila, čitala i kupovala.
Knjižara Pontes bila je mjesto gdje su se okupljali mališani na »dječjim pričaonicama«, mjesto u kojima su se održavale svakojake radionice, ne samo književne, između ostalog i one o izradi krčkog sira. Ovdje su se tri godine zaredom okupljale otočanke i razmjenjivale iskustva stvaranja tog vrijednog autohtonog proizvoda. Djelovao je i klub čitatelja, u knjižari su mnogi domaći autori javnosti predstavljali svoje nove radove.
– Dugi smo niz godina organizirali i međunarodne književne festivale koji su u ovaj grad dovodili na desetke poznatih književnika i kulturnjaka svih vrsta, sa svih krajeva svijeta. Bilo je lijepo, a zašto to nije bilo dovoljno, uistinu ne znam, zaključila je još uvijek pozitivom nabijena Mažuran Jurešić.
– Žalosna sam zbog spoznaje da smo došli do kraja puta i da unatoč svim nastojanjima i neupitnim unutarnjim zadovoljstvima koja su nas ispunjavala tijekom proteklog desetljeća rada ove knjižare, ali i ustanove Pontes, surova matematika pokazuje kako Krku ni Krčanima knjižara očito nije potrebna, prenijela nam je njena vlasnica i ravnateljica ustanove Pontes, prof. Katarina Mažuran Jurešić .
Na pitanje što je, osim globalnih trendova koji nikako ne idu u prilog ničemu što je otisnuto na papiru »pomoglo« donošenju odluke o zatvaranju domaćim ljubiteljima knjige ipak vrlo drage knjižare, Mažuran Jurešić kaže da je to zasigurno manjak sluha onih koji su mogli, ali zbog nekog razloga ipak nisu pomogli.
Pusta obećanja
– S jedne smo strane svjesni da živimo u vremenu u kojem su, kad su knjige u pitanju, mnoge stvari postavljene naglavačke. Nezavisne knjižare kakva je bila Pontes u nas očito ne prolaze. To, duboko sam uvjerena, nije dobro ni za kupce, ni čitatelje, ali ni za kulturnu politiku uopće. Ostalo ih je tek nekoliko u cijeloj zemlji i danas još jedino prolaze nakladničke knjižare, one koje idu prema megastoru i koje forsiraju samo naslove izdavača koji je vlasnik knjižare. Ljudi koji u njima rade nisu educirani knjižari već tek prodavači, kao bilo koji drugi. Ideja male kvartovske knjižare koja će okupljati nezavisnu kulturnu scenu, koja će raditi programe i podizati svijest o vrijednosti knjige i književnosti te poticati ljude na čitanje (kakvom je Pontes nastojao i uspijevao biti) zapravo pada u vodu i prepušta mjesto trendu pretvaranja knjige u običnu trgovačku robu koja se danas i u krčkim supremarketima prodaje tik do šunke u ovitku , kaže vlasnica i ravnateljica Pontesa.
Mažuran Jurešić kaže kako nastojanja Pontesovaca nažalost, osim one deklarativne nisu naišla na ozbiljniju i konkretniju podršku lokalne zajednice, posebice tijela lokalne uprave.
– Zaista ne želim čin skorašnjeg zatvaranja pretvoriti u optuživanje bilo koga za situaciju koja nas je snašla. Ipak, teško je nakon svih ovih godina mukotrpnog rada ne primijetiti da su mnoga obećanja ostala neispunjena. Bitan čimbenik koji je možda mogao utjecati na drugačiji rasplet vezan je uz prostor u kojem radimo. Prostorije u kojima smo smješteni oduvijek su bile tek privremeno rješenje, rješenje koje nam je trebalo poslužiti do stavljanja u funkciju gradskog prostora smještenog u najfrekventnijoj ulici središta grada gdje smo, kako nam je prije desetak godina obećano, trebali dobiti mogućnost rada zajedno sa planiranim Turističko-informativnim centrom. Zbog nekih pravnih zavrzlama do preseljenja nikad nije došlo, a nakon što je nedavno dotadašnji zakupnik ispraznio prostor smješten nasuprot galeriji Decumanus, naša su pitanja vezana uz ispunjavanje tog davnog, od Poglavarstva danog obećanja, ostala bez odgovora.
Knjige i vlaga
Shvatili smo da je ostanak u knjižari neprimjerenim prostorijama u kojima godinama djelujemo jedino na što možemo računati, a kako se radi o vlažnom i mokrom prostoru u kojemu je teško čuvati knjige, zaključak da je najbolje zatvoriti i prestati besperspektivno »gomilati minuse« nametnuo se sam po sebi, priča naša sugovornica, profesorica književnosti i filozofije koja ipak ne kani dići ruke od kulture i promoviranja knjige i književnosti među otočanima.
– Nakon što u narednih mjesec dana odradimo planiranu rasprodaju knjiga i obavimo sve preuzete obveze vezane uz dobavu i distribuciju školskih udžbenika zatvorit ću knjižaru, vjerujem već do 1. listopada. Nakon toga planiram se posvetiti organizaciji i vođenju obrazovnih radionica po krčkim školama i raditi na jednom prilično velikom književno-kulturnom projektu kojeg organizira i vodi jedna udruga civilnog društva iz Srbije, a koja se financira sredstvima EU. Spomenuta je udruga za hrvatskog partnera odabrala upravo Pontes tako da će posla očito biti, zaključuje Katarina Mažuran Jurešić.
Kako bilo, Krk koji se diči nazivom »grada povijesti i kulture« tako će se uskoro, osim činjenicom da je grad bez kazališta, kina, muzeja, društvenih prostorija i brojnih drugih elemenata koji grad čine gradom moći pohvaliti i činjenicom da je grad čiji stanovnici zbog kupnje željenog naslova moraju »potegnuti« do Rijeke. Netko bi se nad time ipak trebao zamisliti.
Komentari
4Iz kategorije: Otoci
Pogledaj sve-
Gradili u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini
HC i Grad Mali Lošinj zaboravili na dozvole: konzervatori zaustavili radove na cesti kroz Osor
-
Renesansa renesansne zgrade
Ministarstvo kulture osigurava još 1,3 milijuna kuna za cresku palaču Moise
-
Volim proljeće
Proljeće na kotačima po Krku
-
Kreativan krčki dizajnerski dvojac
Mario Depicolzuane i Sabina Barbiš bukaletom osvajaju publiku
-
Trajektna linija Jablanac - Mišnjak
Jadrolinija preuzima posao Rapske plovidbe?
-
Ministar turizma pun hvale
Veljko Ostojić: Lošinj je primjer dobrog promišljanja turizma
-
- u tiskanom Banke krenule u rasprodaju stanova
- Maturanti zgroženi državnom maturom: pitanja puna "podvala"
- Vranješ potpisuje, Drpić otpada, Knežević još dvoji...
- foto Duh Trottera u Rijeci: Pogledajte fantastični novi grafit riječkih navijača
- MiD: Proizveli jedinstven brodski motor, a nemaju za plaće
- Intervju Milanka Opačić: Švercanje na socijali zaustavit ćemo do kraja ove godine
- u tiskanom Banke krenule u rasprodaju stanova
- Maturanti zgroženi državnom maturom: pitanja puna "podvala"
- Vranješ potpisuje, Drpić otpada, Knežević još dvoji...
- foto Duh Trottera u Rijeci: Pogledajte fantastični novi grafit riječkih navijača
- MiD: Proizveli jedinstven brodski motor, a nemaju za plaće
- Intervju Milanka Opačić: Švercanje na socijali zaustavit ćemo do kraja ove godine
- foto Mato Neretljak službeno potpisao dvogodišnji ugovor s Rijekom
- Milanović: Želimo sačuvati plaće, božićnice su uspomene iz nekih ljepših vremena
- foto Duh Trottera u Rijeci: Pogledajte fantastični novi grafit riječkih navijača
- "Špijunčina" i 20 hajduka
- Karamarko je poricanje problema
- Denis Latin "osvježava" Dnevnik HTV-a i kreira novu političku emisiju
- Tomislav Karamarko četvrti predsjednik HDZ-a: Bili smo kao bljutava sol, moramo se promjeniti
- foto Euforija za Kujundžićevu priču o Udbi, Mesiću i Sanaderu; Mlak prijem Miloševića i Milinovića
- Karamarko je poricanje problema
- foto Mato Neretljak službeno potpisao dvogodišnji ugovor s Rijekom
- Svoj sluga pokorni Radimir Čačić
- Ministar Jovanović: Pripremamo »zakonodavnu oluju«
- kolumna O jagodama bez krvi
- Otkad je Hrvatska u dužničkom ropstvu
- foto Duh Trottera u Rijeci: Pogledajte fantastični novi grafit riječkih navijača
- "Riječki olimpijci": Kojem riječkom olimpijcu je Larry Bird platio pivo?
- foto Mato Neretljak službeno potpisao dvogodišnji ugovor s Rijekom
- foto U prometnim nesrećama kod Novog Vinodolskog i Tinjana poginuli motociklisti
- Intervju Staša Zurovac: Mani Gotovac je umjetnica, Nada Matošević loš birokrat
- Slogan "Što čitaš?" ukraden istoimenoj izdavačkoj kući
- Vic godine: Poduzetnici kao žrtve
- Tko su glavni "igrači" u skupini uhićenih lihvara?
- Intervju Šeparović & Dragičević: U Hrvatskoj devastirano sve, a najviše ljudi
- Karamarko je poricanje problema
- Pročitaj sve vijesti
-
Informator
Pokaži sve -
- Ostalo Hrvatski festival knjiga
- Izložba Putovanje riječkom industrijskom baštinom
- Kazalište Tra La La – Klaunijada odrastanja
- Kino Dani hrvatskih doksa
- Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
- Kazalište Dabogda te majka rodila
- Sva događanja u četvrtak
- Kazalište Tra La La – Klaunijada odrastanja
- Kino Dani hrvatskih doksa
- Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
- Sva događanja u petak
- Kazalište Tra La La – Klaunijada odrastanja
- Kino Dani hrvatskih doksa
- Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
- Sva događanja u subotu
Ajme meni...
Pročitaj sve-
- "Karamarko vraća HDZ-u stari sjaj. "
- Ćićo:Štuko e pitura fa bela figura.
-
- Jovanović: "Pripremamo zakonodavnu oluju. "
- Ćićo:Puši, puši, moj vitriću.






boze mi prosti, meni je drago da je propalo carstvo obitelji juresic, dugo su i parazitirali... ovo je loše novinarstvo - uzeti izjavu samo od osobe koja je vlasnica. naravno da će dati jednostavnu priču, punu kuknjave. a istina ima dva lica: juresicevi su popili para iz ministarstva da ti pamet stane, kroz razne projekte, a vrli muž valerij poznat je u književnim krugovima kao LOPOV I VARALICA, honorare za kojekakve časopise koje je pokretao nije isplaćivao autorima nego je uzimao sebi. a ovdje mu žena blati tajkune. fuj, pa oni su se ponašali upravo tako, dok je bilo para. po čemu su oni drugačiji od direktora tvornice koji ne isplaćuju plaću radnicima, a sami žive ko begovi FUJ fuj fuj
Žalosno je to što komentare daju osobe koje nemaju pojma što znači knjižara. To su ljudi poput močnika iz trgovačkih lanaca kojima je svijedno prodavali knjigu ili lubenice. Njima je bitan profit i ništa drugo.
Koliko treba ljubavi, patnje,znanja pa i znoja da bi se stvorila jedna knjižara. Ne prodavaonica, neko kulturno dobro gdje bi trebala svratiti i ova dvojica koji očito nikad niti nisu ulazili u takve hramove kulture.
Nije točno da su knjige jeftinije putem interneta!
Nemojte govoriti umjesto ljudi koji dolaze da osjete duh knjižare, toplinu, miris i dobiti odgovor na svako postavljeno pitanje.
Nije kraj svijeta jer ionako su danas sve knjižare prisutne na internetu. Plačanje, dostava i eventualne reklamacije savršeno funkcioniraju. A osim domaćih knjižara i naslova danas postoji i mogučnost kupovanja svih vrsta knjiga i iz cijelog svijeta!
žena očito nije shvatila da se stvari mijenjaju - plače za nekim starim, dobrim vremenima.
a kao glavni razlog zatvaranje navodi - lokaciju.
kao da je krk ne znam kako velik grad, pa je bitno jesi li u centru ili naperiferiji - u krku je SVE u centru... kupcima tako svejedno hoće li ići u knjižaru 20 metara manje ili više.
stvar je očito u nečem drugom - ljudi jednostavno manje kupuju knjige - što zbog ekonomske situacije, što zbog interneta na kojem mogu naći gotovo sve.
a i oni koji kupuju knjige, kupuju ih dobrim dijelom opet na internetu - jer su jeftinije