Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 18° 1
Sutra: 18° 18° 1
15. listopada 2019.
Sto milijuna eura težak projekt

'Isola mora ostat' prirodna, bez betona': Što na Cresu misle o golf terenima u Punti Križa?

Ilustracija Reuters
Ilustracija Reuters
Autor:
Objavljeno: 10. listopad 2016. u 9:10 2016-10-10T09:10:00+02:00

 Ma gledajte, nema straha jer će se u tom projektu, na što se investitor i obvezao, apsolutno uvažavati sve prirodne datosti Punta Križe. Na tome inzistiramo, baš kao i na zaštiti svih ostalih predjela naših otoka, tvrdi Capelli

Isola mora ostat ista, mora ostat prirodna, bez betona, u jednom nam je ushićenom tonu usred Punta Križe, na vatrogasnom putu koji domaći i stranci koriste kao šetnicu, u dahu je izrekla Karmela Cavedoni iz obližnjih Nerezina. Ne do kraja artikulirano, ali na savim razumljivom hrvatskom jeziku njezinim se stavovima pridružila i Gigi Hunter, nevjerojatno vitalna Švicarka iz Berna.

– Ne iz Švicarska, ja isto iz Nerezine, cijele godine, ne idem više u Švicarska. I ja sam isto za prirodu kakva je danas, skoro nam je pa ljutito napomenula Gigi. A Karmela je značajno, onako kao u povjerenju, dodala:

– Kako sam čula, papa neće dati da se ovdje bilo šta mijenja!

Preplanule, elegantne, iznimno vitalne – što ističemo jer su se same pohvalile kak se nalaze u devetom desetljeću života – tog smo ih sasvim ugodnog dopodneva susreli, kao dio većeg društva uglavnom stranaca, na šetnici Matalda, jednoj od njih desetak s kojima je premrežen taj prirodni fenomen otoka Cresa, predio koji mnogi znaju nazivati i »nacionalnim parkom« cresko-lošinjskog arhipelaga. Ali ujedno i predio koji će za nekoliko dana, nakon što Skupština Primorsko-goranske županije na sjednici zakazanoj za kraj listopada na glasanje stavi izmjene Županijskog prostornog plana za tri investicijska projekta: golf na Cresu, aquapark na Krku i proširenje ribogojilišta, također na Cresu, i službeno dobiti zeleno svjetlo za pretvaranje u Eco Golf Resort Matalda. Prejudiciramo? Ne, s obzirom na opće, ne samo političko raspoloženje, više je no jasno kako će se promjene sasvim sigurno i izglasati. Jer za njih su i SDP i HDZ, HNS i PGS, da istaknemo one najvažnije koji upravljaju ovim prostorom.

Ekologija primarna

– Ma gledajte, nema straha jer će se u tom projektu, na što se investitor i obvezao, apsolutno uvažavati sve prirodne datosti Punta Križe. Na tome inzistiramo, baš kao i na zaštiti svih ostalih predjela naših otoka. Golf teren bi se trebao graditi na teritoriju površine 80-ak hektara od ukupno 320 hektara Matalde, neće oštetiti ma ni jedno stablo, u svom maksimalističkom izdanju s 18 rupa smjestit će ga se na proplanke gdje sada skoro da i nema vegetacije, na jedan maksimalno uviđavni način u prirodu će se ukomponirati sadržaj koji jamči dobru turističku budućnost otoka, istaknuo je gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli.

2341464

I tako odredio drugu krajnju točku zamišljenog pravca na čijoj se suprotnoj strani nalazi razmišljanje Karmele i Gigi, gospođa koje svojim izgledom i energijom apsolutno potvrđuju kako se Lošinj s pravom naziva »otokom vitalnosti«. No, je li između tih točki, na tom pravcu riječ o šarenilu razmišljanja o budućnosti Punta Križe, ili je ipak prevladavajući stav koji promjene želi i dopušta? 

Jer, ma što tko mislio, nakon županijske sjednice, Cres, iako se Punta Križa politički nalazi na teritoriju Grada Malog Lošinja, nezaustavljivo će krenuti putem – bogate budućnosti. Golf tereni Punta Križa ona su točka na kojoj će se nepovratno početi mijenjati ne samo lošinjski, creski i krčki turizam, točka je to koja će početi otvarati prozore i vrata hrvatskog turizma. Te ga iz jednog sistema »što Bog, sunce i more daju« uvesti u fino kontrolirani sustav što dobit, zaposlenje i naprosto jednu nadziranu »industriju« omogućava čitave godine. Ne za tek nekoliko toplih, sunčanih mjeseci. Uostalom bilo je to jasno još prije dvije godine, skoro na današnji dan, kad je Krčka biskupija stavila potpis na ugovor s »Jadrankom« za dugogodišnji najam terena na Mataldi. 

Promjena na bolje

Sporan je tog trenutka bio Županijski prostorni plan koji je golf-terene zacrtao na području Ustrina, na teritoriju omeđenom Belejem i Osorom, no dvije godine kasnije, opet u listopadu, i ta će prepreka biti – eliminirana.

– A ja kažem, ma što tko mislio, daj Bože da čim prije gradnja počne. Vidite, 1985. godine iz Zadra sam doselio na Lošinj. Ugostiteljska škola, nakon vojske – praksa. I vrlo brzo ponuda – ako želiš, posao za stalno možeš dobiti u Punta Križi. Krenuo sam privremeno – ostao zauvijek. Da, ljubav, supruga, brak. Danas ovaj objekt vodimo sin Marko i ja. Posla ljeti ima dosta, zapravo jako smo zadovoljni. Ali već sada u listopadu – da nema lovaca, mogli bismo zatvoriti. Priča je to Slavena Šikića, vlasnika buffeta »Tina« u srcu Punta Križe, s kojim smo, kao jedini gosti, zapodjenuli razgovor.

2341451

Uz kavicu i laganu fjakicu. Za razliku od neuobičajeno hladnog vala što je na širem riječkom području prošlog tjedna ranojutarnju temperaturu spustio čak i ispod pet stupnjeva Celzijusovih, na Punta Križi skoro dvadeset. I još uvijek oleandri u punom cvatu.

Pozitivni pomaci i za Grad Cres

– Jasno da smo zainteresirani za pitanje izgradnje golf terena na Punta Križi. Nije to teritorij našeg Grada, ali mu je vrlo blizu pa će se sasvim sigurno »koncentrični krugovi« pozitivnih pomaka koje može donijeti itekako osjetiti i na području Grada Cresa. Jesmo, ili bolje rečeno jesam za njegovu izgradnju jer to donosi značajne pomake u tretmanu turizma, znači budućnost, nadam se i demografski preokret. Mi vam službeno brojimo nešto manje od tri tisuće stanovnika. Premalo je to za mnoge elemente razvoja. Primjerice, obrtništvo, uslužne djelatnosti, postolari i mali trgovci – nema njima života s ovako malim brojem stanovnika. Kad bi se napunila, da se tako izrazim, kad bi se dakle opet naselila danas prazna sela na području Cresa, omogućen bi bio mnogostruki razvoj. A izgradnja golf terena, cjelogodišnje poslovanje tog objekta i sve što uz to ide jamče nova radna mjesta baš kao i mnoge druge komparativne prednosti, istaknuo nam je Kristijan Jurjako, gradonačelnik Cresa za šetnje kamenim ulicama i jatnom rivom, istim onim prolazima kojima je hodao i Frane Petrić, jedan od najznačajnijih Cresana, ugledni hrvatski filozof i humanist.

– Taj golf teren bi nas preporodio. I ne samo nas ovdje, na ovom lijepom otočnom polutoku nego i na cjelini Cresa i Lošinja. Produžilo bi to sezonu, ma sve bi se promijenilo na bolje, mišljenje je Šikića koji se sjeća kako je nekad u selu i okolnim zaseocima živjelo više od stotinu ljudi, danas jedva tridesetak. I koji nas k tome uvjerava da slično njemu razmišljaju i svi ostali. Mada, sjetili smo se mi opet Karmele i Gigi, nismo baš sigurni...

Ali kad se zna da Eco Golf Resort Matalda predviđa i hotel kapaciteta do stotinjak soba, nemali broj vila za najbogatije igrače koji će k tome moći do terena za svoje omiljene sportske gušte i morem, jer izgradit će se i marina, pa čak i helikopterom, jer će resort dakako imati i heliodrom, teško je okrenuti glavu od zarade koja će se nuditi praktično od trenutka kad se »zabije prvi kramp« u taj kršni teren. Uostalom, u ovom se trenutku paušalno ističe kako je projekt vrijedan 100 milijuna eura. Što, kako nas slične investicije uče, znači da će sve zajedno biti i kojih deset, ma i dvadeset posto skuplje. Veliki dakle bussines od prvog dana.

Sigurno Vransko jezero 

Ali, ma koliko »zinuli« na novac i jamstvo bogate budućnost, činjenica jest da se ne samo Cres i Lošinj već čitava Hrvatska u promicanju svojih turističkih posebitosti iznimno ponose očuvanošću prirode, kako nam je naprosto ekologija možda i najvažniji »forte« u nadmetanju s turističkom konkurencijom. A golf, ne samo prigodom izgradnje, značajno problematizira pitanje ekologije. U ovom slučaju na prvom je mjestu – voda.

A voda? Kako se u ovom trenutku ističe – Vransko jezero, taj nevjerojatniji Božji dar koji je uvijek žednim otocima omogućio sigurnu opskrbu pitkom vodom – nije u opasnosti da će ga »isisati« Matalda. Velika je udaljenost, dovođenje vode je preskupo, jasno je da će se morati pribjeći nekoj u sustav integriranoj akumulaciji koja će osiguravati dovoljne količine vode. Prema iskustvu iz sličnih golferskih resorta – jednake onima koje troše »manji gradovi«.

2341514

Spuštamo se prema razdjelnici dvaju otoka, prema Osoru. Brza, moderna, sigurna prometnica. Mirisni krajolici. Pusta sela. Obnovljeni i intenzivno žutom bojom obojani zadružni dom u Beleju. I sjećanje na dane »radnih akcija« kad je građen, na vrijeme dok je i stanovništva bilo znatno više od današnjih pedesetak duša. 

– I mi u Osoru jedva čekao da sve krene. Pa naravno da smo za golf, za produženje sezone. Više posla, sigurnija zarada, naglasila nam je i Martina Bonifačić, konobarica u »Orfeju« s čije se terase gleda na put koji će uskoro voditi prema luksuzu Matalde. Put koji će također u cjelosti biti rekonstruiran.

Preporod čitavog kraja

Nakon nekoliko kilometara makadamom, probijamo se do točke s koje se vide prostori budućeg golf resorta. Nestvarno je mirno, ugodno, skoro pa dodir s iskonom. Ljepota Mediterana. Nigdje nikog. Bude li se uistinu odgovorno komponiralo prirodu i golf... pa i ne bi trebalo biti ma kakvih smetnji.

Krčka autocesta

Na putu prema trajektnom pristaništu Valbiska čuli smo se telefonom i s gradonačelnikom Krka Darijom Vasilićem. Povod je istina bio sasvim nešto drugo, mada možda i nije jer i Krk bi od golfa na susjednom otoku mogao imati nemale koristi.
– Sve je to lijepo, no bojim se da će s nastavkom razvoja našeg područja doći do prometnog kolapsa. Prometnica koja spaja most i križanje za Valbisku i Krk je silno opterećena, i ne samo ljeti. Uz naš otok ona je i najvažnija poveznica za Cres i Lošinj, a Jadrolinija najavljuje sve značajnije aktiviranje trajektne linije prema Loparu. Drugim riječima, ta je cesta spojna za skoro 40 tisuća stanovnika, što se ljeti sve zajedno još i multiplicira. Da, svaka čast svakom razvoju, ali mislim da je hitno potrebno inicirati pripremne radnje i gradnju otočne autoceste koja bi u četiri trake spajala most i navedeno križanje. Da, u perspektivi i još jedan most. Bojim se da drugačije neće ići, istaknuo je Vasilić i otvorio još jednu, kako se čini, urgentnu temu.
A kako se može saznati, skorašnju odluku županijske Skupštine »k'o zapeta puška« čeka i građevinska oprerativa, posebice ona s Krka. Poslovi koji će se vrlo skoro otvoriti od golemog su značaja, sasvim je sigurno da će blagotvorno utjecati i na zapošljavanje, kao i na likvidnost niza građevinskih poduzeća.

– Nema nikakve dvojbe – golf teren će označiti preporod čitavog kraja, silno će unaprijediti naš najvažniji proizvod – turizam, razvit će i one dijelove naše jedinice lokalne samouprave koji to do sada baš i nisu bili. Zaboravili smo, primjerice, istaknuti da će se na tom području graditi cjelokupni vodovod i kanalizacija, da će se naprosto postaviti temelji za razvoj cijelog tog područja, ne samo onih dijelova gdje će biti golf teren. Kada, nadam se, 2018. godine produžimo pistu u zračnoj luci, te koju godinu iza toga otvorimo golf resort – razvoj će krenuti iznimnom brzinom, postat ćemo, sasvim sam siguran, željenom destinacijom za avio goste iz čitave Europe, baš kao što će prema Punta Križi hrliti i većina nautičkih gostiju Kvarnera, završio je Cappelli.

U povratku, pet minuta prije isplovljavanja, u trajekt »Ilovik« koji inače prima čak 170 vozila, uletjeli smo doslovno kao – posljednji automobil. Pogled prema otoku. I opet se javio sličan osjećaj kao kad smo dolazili. 

U korak sa svijetom

Uzbuđenost ljepotom, želja za životom u njoj, strasno uranjanje u najupečatljivije otoke Jadrana. I neki čudni strah. Koji se zna javiti kad stojite ispred monumenata, bilo prirode, bilo društva. U povratku i koprena tuge, jer mirisi i boje ostali su s one strane trajekta.

Za lagane, ugodne i ne preduge vožnje misao koja za sada zatvara temu. Ma koliko bili egoistični u želji da se ta dva ljepotom i poviješću, Apoksiomenom i Petrićem, prebogata otoka sačuvaju u stanju kakvom su bili za našeg posjeta i za svaki naš budući dolazak, jasno nam je da je progres, kao i stoljećima unazad – nezaustavljiv. Ma koliko žestoko branili »ekologiju« – da, bit će nam drago da se u nekim budućim »povijesnim pregledima« upravo golf resort na Punta Križi spominje kao temeljni kamen koji je Cres i Lošinj ucrtao na kartu najpoželjnijih turističkih destinacija svijeta. Oni to jesu i danas, no ostanu li zatvoreni u svojoj samodopadnosti, kazna će stići brže no što mislimo. Naprosto, nemamo pravo ne dijeliti ono što oni imaju s građanima svijeta. K vragu i pesticidi pa i lagani animozitet koji većina od nas ima prema bogatijima od sebe, prema golferima koji helikopterima slijeću na Mataldu. Nama, kako ne bismo u buduće imali gorčinu rastanka s otočnom ljepotom, ostaje zadatak da ispunimo sva ona prazna, a tako lijepa i ponosna sela, da naprosto raznim poslovima iskoristimo bogataše koji se dolaze diviti i zabaviti. Da i Jurjaku konačno omogućimo ponosno nazdravljanje prigodom otvaranja postolarske, ključarske i još mnogih drugih obrtničkih radnji.

1016380

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.