Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 30° 1
Sutra: 25° 28° 1
20. lipnja 2018.
Ulaganja

"Hoteli na otvorenom": Krčki kampovi svojom ponudom i komforom privlače sve više turista

Foto: Mladen Trinajstić
Foto: Mladen Trinajstić
Autor:
Objavljeno: 12. lipanj 2018. u 8:09 2018-06-12T08:09:10+02:00

U većinu krčkih visokokategoriziranih kampova stižu gosti koji nisu tipični kamperi, već odsjedaju u mobilnim kućicama i teže luksuznijem smještaju i sadržajima koji su još donedavno bili ekskluziva hotela i vila. No, danas i kampovi s kojom zvjezdicom manje nude vrlo kvalitetan smještaj pa gosti, ponajviše Nijemci, ali i sve više Skandinavaca, pristižu u sve većem broju, i to izvan sezone

Iza Krčana je jedan od najboljih turističkih svibanja u povijesti, u kojem broj dolazaka i noćenja u nekim segmentima prelazi čak 80 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ono što je dodatno iznenađujuće, jest da su više od polovice tih svibanjskih tisuća noćenja iznjedrili – kampovi – smještaj koji se zbog objektivnih ograničenja dosad uglavnom vezivao uz »pravu« sezonu. No, da se u kamping sektoru puno toga promijenilo u odnosu na onu uvriježenu sliku kampa i kampiranja stvorenu proteklih desetljeća, mogli smo se uvjeriti obilaskom krčkih kampova, sad već pravih »hotela na otvorenome«, i razgovorima s njihovim voditeljima, ali i samim gostima.

Da je kamping turizam i sadržaji koji se danas nude posjetiteljima sad već pravih »hotela na otvorenome« važan  zamašnjak sveukupnih turističkih gibanja na cijelom Jadranu, pa i Kvarneru, kontinuirano potvrđuju rezultati tih odmorišnih oaza, kao i silni novac koji se već neko vrijeme u njih ulaže.

Otok Krk danas danas krase čak dva peterozvjezdana kampa, onaj koji se lani kao prvi takav kompleks u našoj zemlji okitio najvišom kategorizacijskom razinom – Valamarov kamp »Krk« u Krku, a od pred koji dan i drugi kompleks jednake, »premium« kategorije – kamp »Omišalj« – što ga je podigla paška turistička komapnija »Hadria«. Nakon cijelog niza sezona obilježenih desecima milijuna kuna investiranih u obogaćenje kamperske ponude, krčki turizam i u ovo ljeto ulazi osnažen  nizom novih, na stotine milijuna vrijednih sadržaja kojima se taj otok, uz Istru, pozicionira na mjestu vjerojatno najpotenetnije i najreprezentativnije kamperske mikrodestinacije, sve prepoznatljivije i traženije i u europskim okvirima.

U kolikoj mjeri krčki kampovi – već spomenuti »Krk«, sestrinski, također Valamarov  »Ježevac« te ništa manje popularni »privatni« kampovi poput Glavotoka ili Bora – pridonose ovogodišnjoj rekordnoj predsezonskoj posjećenosti nedavno nam je, prezentirajući svibanjske brojke, potvrdila direktorica TU TZG-a Krk Nataša Jurina.

 Atipični kamperi

No, da se taj strelovit porast broja posjetitelja i noćenja nije dogodio preko noći, a pogotovo ne sam od sebe, uvjerili su nas lokalni ljudi iz struke – Zoran Morožin i Mate Mrakovčić, pretresavši s nama aktualno stanje i trendove u krčkoj, sad već prilično moćnoj kamping industriji.

Prvospomenuti, direktor prvog hrvatskog kampa s pet zvjezdica, koji ujedno već neko vrijeme obnaša i dužnost direktora Valamarove regije Kampovi Krk, kaže nam da se kamping industrija, ako je tako možemo nazvati, definitivno promijenila.

– Promjene su vidljive i u segmentu ponude u kojoj se sad već posvuda jasno vide rezultati kontinuiteta ogromnih ulaganja, no jednako su tako vidljive i u segmentu potražnje, ili bolje rečeno očekivanja naših gostiju. Rezultati svih nas koji danas nosimo ovu vrstu ponude kazuju da nam se ulaganja u podizanje kvalitete i obogaćanje sadržaja vraćaju, a s time se ujedno ostvaruje i cilj repozicioniranja Hrvatske na europskom i svjetskom kamping tržištu.

Dostigli smo konkurentske kamping destinacije koje su nam još pred koju godinu bile dosta daleko, što nam gotovo svakodnevno govore naši gosti  – kaže Morožin, ističući da se takva ocjena često čuje i od autoriteta najupućenijih u tu tematiku, pa tako i predstavnika najvećih kamping organizacija poput njemačkog ADAC-a. – Potražnja za Hrvatskom neupitno raste i očito je da smo proteklih godina učinili prilagodbe na koje tržište odlično odgovara, odnosno da smo locirali tržišne niše i svojim ulaganjima izvrsno odgovorili na ono što naši posjetitelji žele i čemu se vesele.

Konkretno govoreći, u većini naših kampova sad su prisutni gosti koji nisu tipični kamperi, oni koji odsjedaju u mobilnim kućicama i koji teže ponešto luksuznijem smještaju i sadržajima koji su još donedavno bili ekskluziva hotela i vila. Osim gostiju koji traže višu razinu smještaja, sve više raste i potražnja za personaliziranim uslugama. Visoka razina kvalitate smještaja, gledano s druge strane, sad je već pomalo postala općeprisutna u većini hrvatskih kampova, što je dobro. Zbog toga danas onoj »razlici« u odnosu na konkurenciju nastojimo pridonijeti osiguravanjem široke lepeze dodatnih, preferencijama samih gostiju prilagođenih sadržaja – kaže Morožin.

SVE VIŠE »SJEVERNJAKA«

Najbrojniji gosti visokokategoriziranih kampova i dalje su nedvojbeno Nijemci, ali je s podizanjem kvalitete ponuđenih sadržaja zamjetan i rast broja posjetitelja iz Nizozemske, Danske i Skandinavaca. Drugim riječima, struktura gostiju koji odsjedaju u ovakvim kompleksima, ne podudara se s onom ukupnom destinacijskom strukturom, ali ni sa strukturom koja prevladava u drugim oblicima receptivnih objekata, pa tako ni s kućnom radinošću kojoj jednostavno nisu konkurenti.

Consierge odjel

Nadogradnja ponude temelji se na prepoznavanja interesa samih gostiju i prilagodbe ponuđenog odmora njihovim htijenjima, te se ponuda sve više okreće kreiranju odmora koji će, ovisno o željama samog gosta, biti »obojan« ponudom sadržaja namijenjenih djeci i obitelji, onih usmjerenih aktivnom odmoru ili pak kupanju na plaži i bazenima, gastronomiji, izletima... Upravo zbog toga ove smo godine oformili consierge odjel te tako svojim gostima nudimo mogućnost potpune personalizacije odmora kojeg će ovdje provesti, i to na način koji je dosad bio rezerviran isključivo za hotele najviših kategorija.

To je samo jedan, ali i zapravo vrlo indikativan detalj koji jasno govori o trendovima naše kamping ponude koju, osim rasta kvalitete smještaja i šarolikosti sadržaja, ponajviše obilježava i taj »custom made« element, oblik ponude kojim se nastojimo prilagoditi specifičnim potrebama i željama svakog našeg gosta – kaže Morožin.

Na pitanje kakav je to tipičan gost krčkih kampova, kaže da se u najvećem broju radi o osobama srednjih godina (između 35 i 50 godina), među kojima dominiraju dobrostojeće obitelji s djecom, ljudi koji vole aktivan odmor, kvalitetan smještaj te široku lepezu sadržaja namijenjenih odraslim članovima obitelji, ali i onih prilagođenih mališanima i tinejdžerima.  

Zima idući izazov

Unatoč dojmovima da su nestali oni nekadašnji kamping-enzutijasti koji su u većini naših kampova nekad odsjedali zbijeni kao sardine u malenim šatorićima, Morožin tvrdi da se ni taj segment gostiju nije izgubio. – Jest u kampovima poput ovoga koji se profilirao za prihvat zahtjevnijih gostiju, ali su takvi gosti i nadalje prisutni u nekim drugim, manje opremljenim kamperskim oazama kakvima, u konačnici, takvi gosti i teže. Takvim posebnim i možda s tradicionalnim kampirenjem povezanim sadržajima, valja pridodati i onu naturističku komponenetu koja također nije nestala, ali ipak više nije tako snažna i popularna kao što je nekad bila.

JAHTE ZAMIJENILI KAMPERIMA

Vlasnik »Bora« primjećuje da među gostima koji se redovito vraćaju u njegov obiteljski kamp dominiraju ljudi zrelije dobi, a zamjetan je i veći broj bivših nautičara koji su, ulaskom u poznije godine života, boravak na jahtama i jedrilicama zamijenili nešto statičnijim, ali ništa manje ugodnim boravkom na otvorenome, u velikim i dobro opremljenim kamperima.

Dobro je da i za takve skupine gostiju i nadalje postoje kampovi, pa tako i u okrilju naše kompanije, jer je i za turizam ovog grada, otoka i cijele Hrvatske važno zadržati tu svijest da nemaju baš svi gosti iste prohtjeve, ali ni mogućnosti financiranja svog godišnjeg odmora – zaključuje Morožin, otkrivajući nam da se unutar njegove kompanije, ali i cijele domaće kamping industrije već dugo promišljaju mjere usmjerene produljenju sezone, odnosno uvođenju vansezonske, čak i cjelogodišnje ponude.

– Naravno da nitko ozbiljan ne računa da će kampovi jednako dobro biti posjećeni i zimi, ali da je ideja osnaženja jesenskog, pa i zimskog rada tu, nije tajna. U tom smo smislu u kampu Krk već prilagodili dio objekata, posebice sanitarnih čvorova i mobilnih kućica, radu u onom svježijem dijelu godine.

Nije nerealno da u skorijoj budućnosti krenemo s ozbiljnijim nastojanjima rada i u zimskom periodu, tim više što smo toj namjeri prilagodili i bazene koji se griju i koji mogu biti u funkciji i izvan ljeta. Broj noćenja u tom periodu sasvim sigurno neće biti usporediv našim ljetnim ostvarenjima, ali nam je svima na neki način cilj da i kroz takve iskorake pridonesemo prepoznatljivosti naših objekata, a s njima i cijele destinacije – zaključio je direktor Valamarove regije kampovi Krk.

Slične smo ocjene podijelio je s nama i Mate Mrakovčić, pokretač i vlasnik najstarijeg privatnog kampa u Hrvatskoj,  jednog od samo nekoliko takvih kompleksa u Jugoslaviji koji su i u prošlom sustavu djelovali izvan tadašnjih turističkih kompanija.

DANAS STVARNO VIŠE NIJE TEŠKO BITI KAMPER

Gošća kampa »Bor«, Britanka Debbie kampira tek dvije godine, otkad je nabavila kamper. – Ono što me privuklo ovom obliku provođenja slobodnog vremena osjećaj je slobode i mogućnosti provođenja odmora u mom malenom putujućem domu »s ogromnim vrtom« pred njegovim vratima – riječi su kojima nam je svoj novootkriveni gušt opisala razgovorljiva Britanka.

U Hrvatskoj sam prvi put, ovdje smo već dva tjedna i planiramo se zadržati još najmanje tri te tako »prokrstariti« cijelu vašu zemlju, s namjerom da je što bolje upoznamo. Boljeg načina od ovog za to nema i prema onom što smo dosad uspjeli vidjeti i osjetiti, ovo je raj u koji se odsad pa nadalje planirano vraćati baš svakog ljeta, zaključila je naša sugovornica priznavši da kampiranje danas, u većini hrvatskih kampova koje je posjetila, više uopće nije neki asketski oblik ljetovanja. Ponuda je raznovrsna, sadržaji su na razini hotelskih i tu uistinu nema više nekog odricanja pa stoga, danas stvarno više nije teško biti kamper, nasmijala se gđa. Debbie.

Promijenile se navike

– Teško da netko može ocijeniti drugačije nego da se kamping ponuda, ali i potražnja, stubokom promijenila. Ne bih rekao da su nekad posjetitelji kampova bili gosti manje platežne moći u odnosu na goste hotela i apartmana, kako se to često govori. Niti u ona prošla vremena kampiranje nije uvijek bilo niti jeftino, ali ni nekvaliteteno.

Ono što se najviše promijenilo i zbog čega danas na te goste gledamo drugačije, jest činjenica da se promijenila tehnologija kampiranja, i to u smislu da su današnji kamperi, odnosno vozila kojima putuju i u kojima borave, znatno sofisticiranije, opremljenije i skuplje »mašine« u odnosu na one nekadašnje. Kamping gosti su i nadalje ljudi koji vole i žele živjeti u prirodi, koji cijene zelenilo, cvrkut ptica i neformalnost, odnosno opuštenost koju sasvim sigurno ne mogu osjetiti u hotelima ili apartmanima.

Mislim da i gosti koji u kampovima biraju mobilne kućice koje često možemo staviti uz bok najluksuznijim apartmanima, također nose to obilježje želje za boravkom u prirodi, ali i uz želju da u takvom odmaranju ipak zadrže razinu komoditeta kojeg pružaju »zidani« smještajni kompleksi.

OVAKVU SLOBODU NE MOŽETE ISKUSITI U HOTELIMA

Nijemci Silvia i Peter Furst već četiri godine zaredom dolaze u krčki kamp »Krk«. – Već petnaest godina kampiramo i u tom obliku provođenja svog godišnjeg odmora našli smo odličan spoj uživanja u kvalitetnom smještaju, ali i u prirodi, zapravo bolje rečeno slobodi kakvu ne možete iskusiti u hotelima, kaže gđa. Silvia.

Kad si u hotelu sve nekako protiče u režimu soba – plaža – restoran i onda opet sve iz početka, dok se u kampovima sve odvija slobodnije i nepredvidljivije, dodaje njen suprug ne zaboravivši spomenuti da im kampiranje otvara i znatno veće mogućnosti za upoznavanje ljudi iz njihova susjedstva, kako domaćih, tako i samih gostiju smještenih u istom kampu. Sve u svemu, ovo je vrlo relaksirajući oblik provođenja godišnjeg odmora u kojem se osjećamo opuštenije, ljepše i, što je također važno, povezanije s prirodom, zaključili su naši sugovornici ističući da slična iskustva nisu uspjeli steći niti u najluksuznijim hotelima u kojima su imali prilike odsjedati.

Razlika u odnosu na nekad i sad, bar u segmentu kampiranja o kojem sam već i po duljini staža kvalificiran govoriti, ogleda se i u samim navikama gostiju. Davno, 80-ih godina kad smo kretali s ovim poslom, većina se naših posjetitelja usmjeravala odsjedanju na jednom mjestu. Nakon što bi se »dokotrljali« do otoka Krka, nikome nije padalo na pamet produžiti dalje nakon samo dan ili dva provedena ovdje. Gosti su u pravilu ostajali na jednom mjestu i po desetak, petnaest dana, dok je danas želja gosta uglavnom usmjerena upoznavanju čim šireg područja i većeg broja destinacija.

To je posebno zamjetno posljednjih godina kad većina naših posjetitelja u kamp dolazi na »proputovanju« iz Istre, prema nekim drugim destinacijama srednjeg ili južnog Jadrana. To ne znači da oni ovdje nisu bili zadovoljni, već je to jednostavno produkt današnjeg vremena i mobilnosti naših gostiju, kao i njihove želje da u kratkom vremenu vide, osjete i upoznaju čim više od naše lijepe zemlje. A tko bi im zbog toga išta mogao zamjeriti – zaključio je Mrakovčić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka