Grad: Rijeka
Danas: 34° vedro
Sutra: 17° 34° moguća oluja
24. lipnja 2017.
Otok Rab

Čuvena Rajska plaža u fokusu znanstvenika: Zašto nestaju prirodna žala u Loparu

Snimio Ivor Balen
Snimio Ivor Balen
Autor:
Objavljeno: 5. prosinac 2016. u 23:28 2016-12-05T23:28:48+01:00

Promjenama životnih navika  i razvojem turizma zamrla je poljoprivreda te se u slivovima razvila vegetacija koja je smanjila eroziju, a time i prirodnu dohranu žala. Iznalaženje održivog načina upravljanja žalima cilj je istraživanja stručnjaka Građevinskog fakulteta

LOPAR Bez Rajske i ostalih plaža, Lopar je nezamisliv. Ovdašnji turizam u potpunosti je ovisan o tim darovima prirode koji su jedinstveni na Jadranu. S mnogo brige Loparani stoga pristupaju činjenici da se loparske plaže, a pogotovo Rajska, već godinama smanjuju. Stoga je u Loparu boravila ekipa stručnjaka na čelu s docentom Igorom Ružićem s Građevinskog fakulteta u Rijeci.

– Cilj je da dogovorimo održivi način upravljanja žalima, odnosno plažama na području Lopara. Ugodno nas je iznenadila posvećenost i poznavanje tematike kolega iz Općine Lopar i komunalnog društva Vrutak. Preko njih smo došli do veoma dragocjenih informacija. Problemi su dosta veliki. Zbog promjena načina korištenja zemljišta došlo je do smanjenja donosa materijala i plaže su se smanjile, pogotovo one koje su povezane s bujičnim vodotocima.

Nužna dohrana

Poluotok Lopar je najranjiviji dio obale Kvarnera zbog njegove specifične geološke građe. No, zbog toga tu se nalaze jedinstvene prekrasne pješčane plaže koje je potrebno zaštititi. Na ostalim dijelovima Kvarnera prevladavaju šljunčana žala koja su hidrodinamički otpornija od pješčanih. Zbog toga se za formiranje umjetnih plaža uglavnom koristi šljunak, a rijetki su primjeri, poput Crikvenice, gdje se koristio pijesak. U Loparu su pješčane plaže prirodne – kaže Ružić.

Jedan od glavnih razloga smanjivanja pješčanih plaža, ističe Ružić, je u promjenama životnih navika lokalnog stanovništva.
– To je problem koji je čest na Mediteranu. Nekad su se ljudi bavili poljoprivredom, zemljište se obrađivalo, dolazilo je do velike erozije i taj materijal se na koncu akumulirao na obali i formirao je žala. Zadnjih 50-ak godina, razvojem turizma, ljudi su napustili poljoprivredu i počeli su se baviti turizmom. U slivovima se razvila vegetacija koja je značajno smanjila eroziju, a time i prirodnu dohranu žala.

Potrebno je napomenuti da se materijal sa žala konstantno gubi zbog djelovanja valova, vjetra, istjecanja voda i slično, i to je prirodni proces. Da bi žalo bilo stabilno, donos materijala mora biti veći od gubitaka. U slučaju prekida ili smanjenja dohrane dolazi do smanjenja površine žala. Sada je potrebno umjetno dohranjivati žala da bi ona zadržala postojeći oblik – dodaje Ružić, koji na ovom problemu radi s profesorom Čedomirom Bencem.

Tročlanu ekipu na terenu činili su i tehničar Duje Kalajžić te zaposlenik loparskog komunalnog društva Lopar-Vrutak, Tomislav Paparić.

Zlatna kola rapskog turizma

– S obzirom na to da je Lopar jedinstvena destinacija s više od 20 prirodnih pješčanih plaža, Općina Lopar i njena Turistička zajednica te komunalno društvo Lopar Vrutak već godinama pokušavaju naći najpovoljnije rješenje za očuvanje najvažnijeg prirodnog turističkog resursa, uvažavajući prirodna kretanja i biološku ravnotežu.

Prije je to bilo naguravanje odnesenog pijeska natrag na sunčališni dio plaže građevinskim strojevima, za vrijeme velikih oseka, a u zadnje vrijema pumpanje pijeska kaljužnim pumpama kroz cijevi iz mora na suhi dio. Već ranije je tim pod vodstvom profesora Andročeca iz Zagreba radio studije valovanja, vjetrovalne studije, batimetriju... a ovo je samo nastavak brige o »zlatnoj koki« rapskog turizma, rekao je Marin Mušćo, direktor TZ-a Lopar.

Monitoring žala

– Istražujemo, trenutno pišemo znanstveni članak za međunarodni časopis, vezano upravo uz prirodne plaže na poluotoku Loparu. Prvi pokazatelji govore da su se pješčana žala značajno smanjila. Za usporedbu koristimo avionske snimke iz 1958. godine koje nam je ustupila Državna geodetska uprava, i pokušavamo naći uzroke tih promjena.

Građevinski fakultet posjeduje vrhunsku opremu za provođenje takvih istraživanja koja je nabavljena u sklopu projekta Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci, koji je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH. U Loparu, za početak će trebati uspostaviti monitoring žala jer se ono mijenja nakon svakog jačeg juga ili bure. Na taj način je moguće upoznati ponašanje prirodnog sustava, što je preduvjet održivom upravljanju – rekao je Ružić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka