Naša je radna pretpostavka da bi se moglo raditi o bizantskoj utvrdi koja je čuvala ulaz na cijeli rapski teritorij. Dakle, svojevrsna kontrolna stanica, kaže voditeljica projekta Morana Čaušević Bully. Zasad se vide ostaci crkve, dok su zidovi utvrde pod zemljom
LOPAR » Skupina arheologa i istraživača iz Hrvatske i Francuske otkrila je ostatke ranokršćanske vojne utvrde i crkve na otočiću Lukovcu u neposrednoj blizini Rajske plaže u Loparu. Premda takvi nalazi nisu neuobičajeni na ovom području, kako ističu arheolozi, riječ je o rijetkom primjeru da utvrda zauzima praktički cijeli otok. Ta okolnost, koja od Lukovca u mašti može napraviti gotovo pa lokalitet iz popularne TV serije Igra prijestolja, ovaj nalaz čini potencijalno velikom turističkom atrakcijom.
Kako kaže voditeljica projekta Morana Čaušević Bully iz Omišlja, Istraživanje Lukovca dio je projekta »Otočno redovništvo na Kvarneru između 5. i 11. stoljeća« kojeg provode ona i njezin suprug, Francuz Sebastien Bully, u okviru udruge »aIPAK« (Udruga za arheološka istraživanja i promidžbu arheologije Kvarnera) i u ime sveučilišta Franche-Comté iz Besançona.
(Pre)velika crkva
– Surađujemo s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture u Rijeci i posebno Mijom Rizner, konzervatoricom porijeklom iz Barbata koja nas je dovela ovdje. Ona je od ranije znala da nešto na Lukovcu ima, a u literaturi se spominjala moguća crkva ili samostan, ističe Čaušević Bully. Nakon prvih informacija uslijedila je suradnja s Općinom Lopar koja je arheološku ekipu prvi put dovela na Lukovac prije dve godine. – Tada smo uočili da se na najvišoj točki otočića vide ostaci zidova, što bi mogla biti crkva. U jednodnevnom blic istraživanju pročistili smo područje oko zidina i snimili tlocrt. Ustanovili smo da je riječ o crkvi srednje veličine, koja je velika za takav otočić. Po obliku i tlocrtnim karakteristikama, smjestili smo je u 6. stoljeće, dodaje Čaušević Bully.
Načelnik Alen Andreškić ističe da je Općina Lopar spremna i dalje podržavati projekt. – Prije svega bih se zahvalio gospođi Morani koja je ovaj lokalitet uvrstila u svoj projekt, kao i Rabljanki Miji Rizner koja je poticala priču. Mi smo u granicama mogućnosti također podržali arheološko istraživanje i vjerujem da ćemo, nakon ovih novih spoznaja, dogovoriti plan za dalje. Projekt smo ove godine nominirali prema Ministarstvu kulture koje je također osiguralo dio sredstava i vjerujemo da će tako biti i sljedeće godine, ističe Andreškić, dodavši da je, u konačnici, osim rasvjetljavanja povijesnih činjenica, cilj pokušati ovaj lokalitet staviti u funkciju turizma.
Prilikom istraživanja crkve arheolozi su ustanovili da to nisu jedini zidovi na otoku, budući da su otkrili ostatke i uz rubove Lukovca. Na pomolu je bilo još značajnije otkriće… – Predložili smo Općini Lopar da se napravi detaljni snimak svih struktura pa da onda dobijemo ideju o čemu se točno radi i kakav se arheološki potencijal krije. Osim od Općine financiranje je pomoglo i Ministarstvo kulture i 20. listopada smo počeli radove čišćenja i detaljnog terenskog pregleda. Na koncu smo ustanovili da je cijeli otok bio velika utvrda unutar koje se nalazila crkva, ističe Čaušević Bully.
– Pomoću malene sonde izmjerili smo dubinu zakopanih zidova i ustanovili da su visoki oko dva metra što znači da su jako dobro sačuvani. Očito je prednost to što se utvrda nalazi na području koje je danas nenaseljeno, pa nitko nije ništa dirao. Slijedi topografski snimak cijelog otoka koji će pokazati točan tlocrt arheoloških ostataka. Moglo bi se raditi o bizantskoj utvrdi koja je čuvala ulaz na cijeli rapski teritorij. Dakle svojevrsna kontrolna stanica, što je za sada samo naša radna pretpostavka. Bizantske utvrde na Jadranu iz 6. stoljeća su dobro poznate. Malo su istraživane, ali se za njih zna. Na Rabu imamo utvrdu sv. Kuzme i Damjana u Barbatu u podnožju Kamenjaka, ali za ovu se nije znalo, a posebna je. Jedna je od rijetkih koja zauzima cijeli otok, objašnjava Čaušević Bully.
Turistička atrakcija
Ono što bi trebalo uslijediti je daljnje istraživanje, za što su potrebna nova sredstva. – U konačnici veliki plus može imati i Općina Lopar. Riječ je o jednom od vrlo vrijednih arheoloških lokaliteta koji se, zbog dobre očuvanosti, može iskoristiti i kao turistička atrakcija. Dakle, da Lopar osim po plažama bude poznat i po kulturnoj ponudi. Utvrda ima puno, ali ovo je jedina ovakva, rekla je Čaušević Bully. Uz supruga Sebastiena Bullyja i riječke konzervatore, u njezinom su timu bili mladi arheolog Ivan Valent, apsolventica arheologije Rafaela Pećarina, inače Loparanka, djelatnici tvrtke Kaducej iz Splita na čelu s Josipom Burmazom, koji su letećim dronovima radili snimak terena i dva djelatnika KD Lopar-Vrutak koji su bili tehnička podrška.
