"Golden Opatija"

Spektakularna šetnja kroz 170 godina povijesti turizma u Opatiji

Davor Žic

Trodnevna centralna proslava 170 godina opatijskog turizma u organizaciji Turističke zajednice Grada Opatije i gradske ustanove Festival Opatija, nastavlja se danas od 18.30 sati programom "RetrOpatija" posvećenom zlatnom razdoblju Opatijskog festivala,



OPATIJA Tisuće posjetitelja prošetale su sinoć kroz opatijsku povijest, šetajući njenim parkovima i poznatim lokacijama. Naime, slavne vile u središtu Opatije, prekrasni perivoji, plaže te Ljetna pozornica postali su dio scenografije u kojoj je, uz sudjelovanje stotina kostimiranih glumaca, plesača, glazbenika i balerina oživljeno rano razdoblje uspješne i dugotrajne opatijske turističke priče raskošnom glazbeno-scenskom bajkom “Carski grad”.


 Radilo se uistinu o spektakularnim prizorima, koji su u isto vrijeme “oživjeli” na različitim lokacijama, pa su gledatelji u parku Angiolina mogli uz pomoć video-mappinga i razigranog plesa balerina pratiti priču o izgradnji vile s kojom je 1844. godine započeo hrvatski turizam, ali i srcolomnu “baladu” o tragičnoj ljubavi njenog graditelja Iginia Scarpe i njegove supruge Angioline po kojoj je vila dobila ime. Istom tehnikom na susjednoj vili Amaliji, koju je kao svoju rezidenciju za boravka u Opatiji birala Isadora Duncan, moglo se upoznati slavne opatijske goste – od Duncanove do Einsteina – i spoznati na koji je način Opatija ponudila inspiraciju njihovome radu. Atrakcija je bilo još mnogo – na kupalištu Lido rekreiran je piknik na plaži “zlatne austrougarske mladeži” koji je završio dvobojem dvojice mladića, ali paunovim perima umjesto mačevima, mala scena Ljetne pozornice pretvorena je u staro kino u kojem je uz veliki napor voditelja i pijanog pijanista prikazan film u kojem je glavnu ulogu igrao Charlie Chaplin, još jedan poznati opatijski gost, dok je vjerojatno najefektnija scena smještena na veliku pozornicu Ljetne gdje su glumci pretvoreni u žive marionete, kojima upravljaju posjetitelji i tako u svoje ruke “uzimaju konce života”… A dok je plesni par na oštrim stijenama kraj kipa Djevojke s galebom plesao ples strastvene vječne ljubavi, na terasi hotela Kvarner valcer su plesali profesionalni hrvatski parovi, ali i zainteresirane dame i gospoda koji su poželjeli sudjelovati u ovom ritualu bečkog dvora. Svoj tradicionalni mađarski ples predstavili su i gosti iz Balatonfuereda, opatijskog grada-pobratima, a za uspomenu na lijepu večer u opatiji pobrinuo se stari fotograf uz zid slavnih u parku Angiolina, koji je goste svojom arhaičnom kamerom “prenio” na jednu od pet klasičnih scena Opatije s prijelaza stoljeća.


Scene iz opatijske prošlosti “vrtjele” su se i ponavljale nekoliko puta tijekom sat vremena, tako ih svi zainteresirani stignu pogledati, nakon čega se odigralo veliko finale na kupalištu Slatina, koje je na jednom mjestu okupilo četiri stotine statista i desetak puta više gledatelja, kako bi svi zajedno dočekali cara. Majstori ceremonije Mario Battifiaca i Robert Ferlin osmislili su raskošan program za carski doček koji je uključivao zborsku i opernu pjesmu, te “nemoguće atraktivni” baletni hod i ples po vodi, no na koncu se ispostavilo da je u raskošnom automobilu praćenom konjicom i dočekanom salvom iz karabina počasnog voda među Opatijce zapravo stigao carev dvojnik koji je odradio “protokolarne obaveze” dok je pravi Franjo Josip iskoristio trenutak da u gradu ljubavi provede nekoliko samotnih trenutaka sa svojom ljubavnicom.




– Zna car što je Opatija, došao je tu ljubiti i uživati, složili su se voditelji koji se nisu mogli složiti ni u čemu drugome, te i pravog i lažnog cara ispratili velikim vatrometom.


 Manifestacija “Golden Opatija”, trodnevna centralna proslava 170 godina opatijskog turizma u organizaciji Turističke zajednice Grada Opatije i gradske ustanove Festival Opatija, nastavlja se danas od 18.30 sati programom “RetrOpatija” posvećenom zlatnom razdoblju Opatijskog festivala, od kraja pedesetih do kraja osamdesetih godina, čiji će vrhunac biti koncert Ive Robića na terasi hotela Kvarner, kojeg će utjeloviti Mario Battifiaca.