Prof. dr. Rade Knežević predstavljanje knjige upotpunio je nizom zanimljivih podataka o Gorskom kotaru pa se tako moglo čuti kako je pojam Gorski kotar prvi put upotrebljen 7. studenog 1778. godine u dokumentima Marije Terezije, a u literaturi se, po njegovim istraživanjima, prvi put spominje 1880. godine. S 311.272 četvornih kilometara, Gorski kotar i nije tako mali – dvadeset je puta manji od Švicarske te 13 puta veći od Lihtenštajna, napomenuo je dr. Knežević, ne propustivši se osvrnuti i na one manje lijepe brojke vezane uz sve teže demografsko stanje. Tako je, primjerice, 1867. godine u Gorskom kotaru živjelo oko 55.000 ljudi, a po posljednjem ih je popisu tek 22.959. Dakle, u manje od stoljeće i pol broj Gorana smanjen je više no upola.
»Knjiga je nastala prije svega na obimnom terenskom radu, istraživanju kakvo je danas rijetko, a uz to Pavić se služio brojnim arhivskim zapisima o geografiji Gorskog kotara, i to ne samo onim iz bivše države, već i iz Austrije i Mađarske. Što se tiče fonda znanja i podataka, nedvojbeno je da ova knjiga ima enciklopedijsku vrijednost pa je stoga i vrlo zahtjevna za čitanje. Gledano u cjelini, još niti jedan drugi autor nije tako sveobuhvatno, detaljno i kvalitetno progovorio o Gorskom kotaru i Ogulinsko-plaščansko-submontalnoj udolini, a posebno dobro obrađeno je područje toponimije što je po mnogočemu i središnji dio knjige«, rekao je dr. Knežević, naglasivši kako tako obrađenu toponimiju nema niti jedan drugi kraj u Hrvatskoj.
U 2012. još dvije knjige
U odnosu na Pavićevu doktorsku disertaciju iz 1978. godine, tekst koji je objavljen u knjizi »Geografija gorske Hrvatske« promijenjen je za svega oko tri posto, i to podacima vezanim uz prometnu infrastrukturu, napomenuo je dr. Knežević koji je u svom izlaganju oslikao i osebujan asketski i isposnički život Radovana Pavića usmjeren ponajprije na znanost.
»Nedvojbeno je da Radovan Pavić ulazi u znanstvenu intelektualnu elitu Hrvatske, međunarodno je priznat i poznat te vrlo često citiran u stranim znanstvenim časopisima«, zaključio je dr. Knežević.
Vrlo kratko nazočnima se obratio i mr. Zdenko Mance zahvalivši svima koji su sudjelovali u izradi prve knjige Biblioteke »Zavičaj«, pogotovo Branku Leniću zaduženom za likovno i grafičko oblikovanje, Jagodi Rendić koja je obavila lekturu i korekturu te uredniku dr. Radi Kneževiću. U završnoj riječi mr. Mance najavio je i dvije sljedeće knjige Biblioteke »Zavičaj« koje bi promociju trebale doživjeti već ove godine.
– Do ljeta bi se trebala pojaviti knjiga »Sakralna baština Gorskoga kotara« autora Gorana Moravčeka, a na jesen monografija o goranskom slikaru Grgi Marijanoviću iz pera Branke Arh – najavio je mr. Mance.
