Četvrtak, 30. listopada 2014.
Virtualno vinarstvo

Vinopedia.hr Ivana Sokolića zaokružila 700 tisuća posjeta

foto: AP
foto: AP
Autor: Franjo Deranja
Objavljeno: 15. siječnja 2011. u 8:00

Nakon Prvog hrvatskog vinogradarsko-vinarskog leksikona, Ivan Sokolić krenuo u sustavno prevođenje  na svjetske jezike

NOVI VINODOLSKI Poznati enolog i »vinski pisac« i enciklopedist u  toj struci, vinogradsko-vinarskoj, Ivan Sokolić, može biti zadovoljan  početkom ove kalendarske godine. Nakon što je prije 14 mjeseci na internetskim stranicama pokrenuo svoju vinogradsko-vinsku enciklopediju na adresi vinopedia.hr, do jučer je imao punih 700 tisuća posjetitelja ili u prosjeku oko 50 tisuća posjeta mjesečno.

No, Sokolić nikad nije posve zadovoljan postignutim. Nemiran duh i karakter znanstvenika   potiču ga da bude još uspješniji i minuciozniji, pa je nedugo nakon pokretanja internetske vinopedije, koja je nastala nakon njegova kapitalnog djela Vinogradarsko-vinarske enciklopedije, odnosno Prvog hrvatskog vinogradarsko-vinarskog leksikona, krenuo u sustavno prevođenje  na svjetske jezike.

– Uskoro će biti dovršen prijevod »Hrvatska« na engleskom jeziku,  poručuje Ivan Sokolić.

Pedantan i temeljit, odgovoran struci i znanosti, Sokolić upozorava i  na podatak što ga je uočio u tiskanim medijima, a govori o tome kako  se »vino pije 6000 godina«…– Vinarstvo je djelatnost pripravljanja i njege vina o čijoj dugoj povijesti svjedoče ostaci materijalne i pisane kulture antičkih civilizacija.  

Vještina pripremanja vina bila je poznata u starom Egiptu još 4.000 godina prije Krista, a tamo je, pretpostavlja se, prenesena  s obala Crnog  mora i Kaspijskog mora, ili možda iz sjeverozapadnih područja Indije.

Materijalna otkrića arheologa prije tridesetak godina na lokaciji  Hadži Firuz Tepe na planini Zargos, što se nalazi u sjevernom Iranu,  potvrđuju da se vino proizvodilo još prije 7400 godina, znači u doba što  se u znanosti naziva neolitom, ili mlađim kamenim dobom, i to u razdoblju prvih oblika zemljoradnje.

Vino, kao roba za razmjenu, a jednako tako i kultura pripremanja i čuvanja vina, putuje, zaslugom Feničana, starogrčkih moreplovaca Argonauta, te drugih naroda, s istoka  – iz Palestine, Sirije i Mezopotamije – prema zapadu. Od starih Grka  obogaćenu kulturu vina  preuzimaju Rimljani, koji ju još više obogaćuju (sumporenje, Bacchus, Prob, Vinum Pucinum…), a od njih, ili možda i neposredno iz kolijevke ljudske civilizacije i prastanovnici naših krajeva – Iliri.
http://www.vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Glavna_stranica

Hrvati i drugi slavenski narodi s tom su se djelatnošću upoznali ovdje, na ovim prostorima, u svojoj novoj domovini, rekao je Ivan Sokolić,  potaknut između ostalog podatkom što se razlikuje za 1300 godina o  počecima i poznavanju pravljenja vina.

Komentari

Morate biti prijavljeni ako želite ostaviti komentar. Prijavi se / Registriraj se