Izložba nudi sliku talijanskog društva od poslijeratnoga razdoblja do danas, a u toj slici pratimo i odraz onoga što se tih godina događalo u umjetnosti u Hrvatskoj
ZAGREB Pogled na talijansku umjetnost od pedesetih godina do danas – tako glasi podnaslov izložbe »Remek-djela iz zbirke Farnesina« koja je jučer otvorena u Muzeju suvremene umjetnosti, a koja kroz radove 65 umjetnika predstavlja istoimenu bogatu zbirku talijanske moderne i suvremene umjetnosti, smještenu u rimskoj palači Farnesina, inače sjedištu Ministarstva vanjskih poslova. Podijeljena u pet sekcija, izložba obuhvaća radove iz širokog raspona medija – od klasičnog slikarstva i skulpture, do objekata, ready madea, fotografije, instalacija i video radova.
Ovo je rijetka prilika da se domaća publika upozna s djelima ključnih autora u povijesti poslijeratne talijanske umjetnosti – Alberta Burrija i Emilija Vedove te Giuseppea Capogrossija, Carle Accardi i Piera Dorazija. Tu su i snažne umjetničke osobnosti Lucija Fontane, Piera Manzonija, autora kontroverzne limenke »Merda d’artista« i drugih.
Upravo je ta mala limenka Manzonijeva izmeta privukla najviše pažnje prvih posjetitelja izložbe; teško je bilo probiti se do staklene vitrine u kojoj je izložena. Neki pak radovi podsjetili su na protagoniste naše umjetnosti druge polovice 20. stoljeća – Knifera, Kožarića, Vlastu Delimar…
Iznenađujuće sličnosti
– Ova izložba zorno pokazuje sliku talijanskog društva od poslijeratnoga razdoblja do danas. U toj slici pratimo i odraz onoga što se tih godina događalo u umjetnosti u Hrvatskoj. Sličnosti su iznenađujuće, unatoč razlikama, barijerama, preprekama i drugačijim sustavima – istaknuo je na otvorenju izaslanik hrvatske predsjednice Andro Krstulović Opara.
Šećući se kroz postav, šećemo se kroz noviju povijest talijanske umjetnosti: dionice kinetičke i programirane umjetnosti, siromašne umjetnosti (arte povera), apstrakcije i minimalizma pa do fotografije koja je do osamdesetih godina u Italiji bila zapostavljena. Kako je istaknuo veleposlanik Republike Italije u Hrvatskoj Adriano Chiodi Cianfarani, važno je i to što ova putujuća izložba – kojoj je Zagreb prva postaja, a kasnije će doći i u Sarajevo i Beograd – daje prostor mlađim umjetnicima. Među njima su Paolo Parisi, Agnesa Purgatorio i Donatella Spaziani te dvojac Masbedo, čiji će se rad od 23. listopada do 3. studenoga prikazati na Medijskoj fasadi MSU-a.
Kruna suradnje
Kustosi izložbe su Martina Corgnati i Giovanni Iovane, a osim djela iz Farnesine tu su i radovi posuđeni iz privatnih i javnih kolekcija. Neki su radovi u postavu MSU-a, što je navelo ravnateljicu muzeja Snježanu Pintarić da rekapitulira kratki pregled višedesetljetne suradnje MSU-a s talijanskim umjetnicima i institucijama. Ta je suradnja bila osobito plodna šezdesetih i sedamdesetih godina, u vrijeme Novih tendencija, a nastavila se preseljenjem u novu zgradu, gdje je zadnjih godina predstavljeno više projekata suvremenih talijanskih umjetnika.
