Ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović izdao je, s obzirom na val vrućina koji je zahvatio Hrvatsku, preporuke za građane, a posebice za rizične skupine kao što su starije osobe, bolesnici od kardiovaskularnih bolesti i drugi kronični bolesnici te djeca kako bi se umanjio izraziti negativan meteorološki učinak.
Preporučljivo je apsolutno izbjegavanje izravnog izlaganja suncu između 10.00 i 17.00 sati, a u slučaju potrebe izlaska, važno je pravilno se zaštiti odgovarajućom kapom, maramom ili šeširom, te oči zaštiti sunčanim naočalama.
Iznimno je važno redovito unositi dostatnu količinu vode i to do 2,5 litre, a gazirana pića i alkohol apsolutno izbjegavati. U prehrani je bitno izbjegavati masna, pržena, začinjena i teška jela. Prednost treba dati kuhanom povrću, voću, salatama i ribi. Iznimno je bitna nadoknada tekućine laganim varivima, juhama i čajevima.
Prostore u kojima se boravi potrebno je zasjenjivanjem izolirati od utjecaja izravna djelovanja sunca.
U slučaju pojave glavobolje, mučnine, vrtoglavice, a posebice dehidracije, što su, kako se navodi, znaci za uzbunu i u kojim je slučajevima potrebno starijim osobama, djeci, bolesnim i funkcionalno onesposobljenim osobama u najkraćem roku pružiti zdravstvenu skrb, obavezatno konzultirajte svoga liječnika opće medicine ili najbližu hitnu medicinsku pomoć.
Kronični bolesnici moraju voditi pažnju o redovitom uzimanju propisanih lijekova i preparata, kardiovaskularni bolesnici regulirati i kontrolirati krvni tlak, a bolesnici oboljeli od šećerne bolesti obvezatno kontrolirati i regulirati šećer u krvi.
Ministar je pozvao članove obitelji, prijatelje, susjede i znance da učestalije kontaktiraju s osobama u riziku i za koje znaju da bi mogle zatrebati pomoć jer to im može spasiti život.
Poremećaj vitalnih funkcija
– Državljanin Velike Britanije, Luke Sheppard nalazi se u Općoj bolnici Dubrovnik i to u jedinici intezivne njege. Pacijent je zaprimljen zbog dehidracije te je uslijed toga nastao poremećaj svih vitalnih funkcija. U takvom stanju pacijent je životno ugrožen. Pacijentu nisu dijagnosticirane ozljede nastale uslijed pada. Trenutno je stanje poboljšano uslijed primjene terapije – kratko je priopćio Bazdan.
Dehidracija i toplinski udar kojeg je doživio nesretni Britanac ne čude ako se uzme u obzir da je Dubrovnik jučer bio jedan od najtoplijih gradova u Hrvatskoj, posebno ako se uzme u obzir činjenica da se temperatura ni tijekom noći niti u jednom trenutku nije spustila ispod 30 stupnjeva. No, ono što može čuditi laike je reakcija mladog Britanca koji je od topline doslovno pokušao iskočiti iz kože.
Kako kaže riječka neurologinja dr. Ines Strenja Linić, poremećaji svijesti samo su jedan od simptoma toplinskog udara. Među simptomima koji bi se mogli okarakterizirati kao neurološki ona navodi i epileptične napade koji se događaju prilikom visokih temperatura i to čak i u osoba koje nikad ranije nisu imale sličan napad.
– Različiti ljudi mogu imati različite simptome i znakove toplinskog udara. Najčešći simptomi i znakovi toplinskog udara su povišena tjelesna temperatura, odsutnost znojenja s vrućom crvenom ili suhom zažarenom kožom te ubrzani puls i otežano disanje. Ponekad to može biti i čudno ponašanje koje prate halucinacije, zbunjenost, agitacija, dezorijentacija, a potom i različiti poremećaji svijesti sve do kome – objašnjava Strenja Linić.
U tom slučaju, prema njezinim riječima, prvi i najvažniji korak je što prije pozvati liječničku pomoć. Pritom je je najbolji lijek hlađenje, a iscrpljenost vrućinom najčešće se liječi nadoknadom izgubljene tekućine i soli.
Nužno rashlađivanje
– Čekajući liječnika valja premjestiti bolesnika u hlad ili hladan, po mogućnosti klimatiziran prostor, i odmah pristupiti brzom snižavanju tjelesne temperature. To se može postići na razne načine, primjerice potapanjem bolesne osobe u kadu s hladnom vodom, hladnim tušem ili pranjem tijela hladnom vodom uz pomoć spužve. Na prepone, vrat ili ispod pazuha mogu se staviti i vrećice s ledom. Ako vam je pri ruci termometar, pratite tjelesnu temperaturu oboljelog i zaustavite hlađenje ako temperatura tijela dosegne normalnu. Ako dođe do mučnine i povraćanja, postavite bolesnika u bočni položaj kako biste otvorili dišne putove i spriječili gušenje – savjetuje Strenja Linić.
Osim djece i starijih osoba na oprezu svakako trebaju biti sportaši i fizički radnici. A ako je suditi prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda, prema kojoj će temperature u cijeloj zemlji do petka još malo porasti i ponegdje dostići 40 stupnjeva, oprez će svakako biti potreban cijeli tjedan.
