John Oxford iz londonske Queen Mary Hospital upozorava da moramo biti spremni na novu pandemiju koju će izazvati novi soj virusa super-gripe, koji je visoko infektivan
Bolest se javila naglo, praćena glavoboljom, visokom temperaturom, bolovima u zglobovima i trbuhu, povraćanjem.
Kako je napredovala, tijelom pacijenta proširila su se područja prekrivena modricama i javilo se nekontrolirano krvarenje. Krimsko-kongoanska hemoragijska groznica, o kojoj se radilo u slučaju 38-godišnjeg Britanca koji se početkom listopada vratio s bratovog vjenčanja u Afganistanu, smrtnonosna je u najmanje 30 posto slučajeva. Ova se virusna bolest širi među domaćim i divljim životinjama u Africi i Aziji, a preskočila je barijeru vrste i danas može zaraziti ljude s fatalnim posljedicama.
Sličan je slučaj zabilježen nekoliko tjedana ranije, kad je 49-godišnjak potražio pomoć u londonskoj StThomas bolnici sa simptomima temperature, teškog kašlja i ozbiljnih problema s disanjem. Ovaj je pacijent pokazivao sve simptome smrtonosnog virusa SARS koji je 2003. godine ubio gotovo tisuću ljudi. Krvni su nalazi, međutim, pokazali da zastrašujuća infekcija nije SARS, niti ijedan drugi virus poznat medicinskoj znanosti. Da stvar bude gora, pacijentu su naglo počeli otkazivati bubrezi, što je potencijalno smrtonosna komplikacija dosad neviđena kod ovakvih virusnih bolesti. I ovaj je muškarac netom stigao iz dalekog Katara na Srednjem Istoku, gdje je očito pokupio nepoznati virus. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala je urgentno upozorenje liječnicima i medicinskom osoblju u svijetu da reagiraju na svaki slučaj respiratorne infekcije kod osoba stiglih iz Saudijske Arabije i Katara, no ubrzo se ustanovilo da je novi virus, iako sličan SARS-u, bitno slabije patogenosti te da se ne treba bojati njegovog širenja jer nije prenosiv među ljudima.
Šišmiš i komarac
Rezultati ispitivanja uzoraka tkiva oboljelog pacijenta bili su začuđujući: virus pripada istoj porodici kao i SARS, ali nije stigao od ljudi već od životinja. Najbliži srodnici ovog virusa pronađeni su u nekim vrstama azijskih šišmiša. Hrvatska je još donedavno strahovala od virusa Zapadnog Nila. Prenose ga komarci, a od tog je virusa, koji nije visokosmrtonosan ali može izazvati komplikacije i završiti fatalno, oboljelo više osoba. Svijet virusa, dokazuje se svakodnevno, stalno je aktivan, a dio znanstvenika upozorava da bi se u narednim godinama u svijetu mogle pojaviti nove pandemije koje će predstavljati izazov opstanku čovječanstva.
Kao i kod svake gripe, zdrave se osobe ne trebaju cijepiti, već samo ugrožene skupine, a oni koji cijepe, veli Smoljanović, morali bi informirati cijepljenika da cjepivo štiti tek svakog drugog koji primi cjepivo.
– Da se gripa može spriječiti, bila bi to karantenska bolest, ali ne može se spriječiti, ni općim ni specifičnim mjerama kao što je cijepljenje. Zaustaviti gripu vam je kao ukrotiti goropadnicu; uvijek se negdje istrgne kontroli – slikovit je Smoljanović.
Virus koji će izazvati Armagedon dio je najcrnjeg scenarija što ga najavljuje jedan od uglednih britanskih virologa, John Oxford iz londonske Queen Mary Hospital. Kako prenosi Daily Mail, on upozorava da moramo biti spremni na novu pandemiju koja će krenuti od životinja u narednih pet godina, a potencijalno kataklizmičnim posljedicama po ljudski rod. Takvu će zarazu, vjeruje Oxford, izazvati novi soj virusa super-gripe, visoko infektivni virus koji će se razviti u zabačenim močvarama Azije ili Afrike, a prijeći će na čovjeka s divljih ili domaćih životinja, kao što su svinja ili kokoš.
Crni scenarij
U trenutku kad prva žrtva shvati da je pokupila virus izazvan nepoznatim novim virusom, već će kašljem i kihanjem zaraziti svoju obitelj, prijatelje i sve one koji ga okružuju. Crni Oxfordov scenarij predviđa da će se »virus sudnjeg dana«, zahvaljući hiper-povezanom svijetu vrlo brzo proširiti svijetom, prije nego što medicina i počne otkrivati njegovu genetsku tajnu. Prije nego dobije službeno ime, ovaj će virus – tvrdi britanski virolog – započeti svoj smrtonosni pohod kroz svjetsku populaciju.
Jedini je način da se svijet koliko-toliko uspije nositi s tom pošasti, poručuje britanski profesor, da čuva i razvija antivirusne lijekove i cjepiva, jedino oružje koje nam je na raspolaganju za borbu sa svijetom virusa.
Iskustvo iz 2009.
Poučeni iskustvom iz pandemije svinjske gripe 2009. godine, koja je odnijela manje ljudskih žrtava od prosječne sezonske gripe, ali je farmaceutskim kućama donijela milijunske dobiti, stručnjaci u Hrvatskoj oprezni su u pogledu ovakvih kataklizmičnih predviđanja. Svijet virusa stalno se mijenja, virusi nas uvijek mogu iznenaditi, ali ipak postoje neka ograničenja koja unatoč mutacijama virusa blokiraju njihovu progresiju i rizik od supergripe koja će pokositi ljudski rod svode na minimum.
Svijet ne treba strahovati od nove smrtonosne pandemije, poručuje splitski epidemiolog Mladen Smoljanović.
– Sada imamo iskustvo iz 2009. godine, kad su svi vikali pandemija, a što je na kraju bilo, vidjeli smo. Gripa je uvijek pandemijska, nikad nije ograničena samo na jedno područje, uvijek se događa u čitavom svijetu. Isto tako, gripa nema svagdje jednaku jakost, ona se razlikuje u različitim dijelovima svijeta, pa čak i u jednoj zemlji različito zahvati pojedina područja. To je uobičajeno. Ako se u virusu dogodi prirodna izmjena koja promijeni njegov antigenski sastav, može se dogoditi gripa malo većeg intenziteta, i to je sve – kaže Smoljanović.
Ove će godine sezona gripe, predviđa ovaj epidemiolog, biti jednake jakosti kao što je bio prosjek zadnjih desetak godina, a obzirom na iskustva južne hemisfere, mogla bi nas posjetiti nešto ranije nego prethodnih godina, već polovicom prosinca.
Ni ostali virusi koji mogu završiti smrću ako se njima zarazimo zapravo nisu prijetnja ljudskom rodu, smatra ovaj stručnjak za viruse. Iskustva iz epidemije SARS-a u 2003. godini pokazala su, kaže, da se ovaj virus širi u etnički ograničenim skupinama ljudi, bez širih razmjera. »I ova bolest spada u grupu atipičnih upala pluća koja uvijek ima svoju težinu. Postotak smrtnosti u prosjeku se kreće oko 10 posto, ali virus nema sposobnost širokog interhumanog prijenosa«, zaključuje Smoljanović.
