Virus prenose komorci koji se zaraze sišući krv sa zaraženih ptica ili konja. Ne prenosi se sa čovjeka na čovjeka. Inkubacija bolesti traje od pet do 15 dana, a većina infekcija događa se za vrućih ljetnih mjeseci i rane jeseni.
U našem sustavu praćenja ptica, konja i komaraca, odnosno u koordinaciji s veterinarskom i epidemiološkom službom, nemamo zabilježen niti jedan slučaj oboljenja, ali s obzirom da se virus pojavio u susjednim državama stalno smo na oprezu i upućujemo na mjere prevencije i zaštite od uboda komoraca koji mogu prenijeti virus, izjavila je Hini dr. Iva Pem Novosel iz epidemiološke službe HZJZ-a.
Virus prenose komorci koji se zaraze sišući krv sa zaraženih ptica ili konja. Ne prenosi se sa čovjeka na čovjeka. Inkubacija bolesti traje od pet do 15 dana, a većina infekcija događa se za vrućih ljetnih mjeseci i rane jeseni.
Pem Novosel ističe da velika većina zaraženih, njih više od 70 posto, ne osjeti nikakve simptome, dok ostali imaju blaže simptome kao što su temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, mučnina i povraćanje, što prođe za nekoliko dana. Najteži oblici bolesti, kao što su meningitis i encefalitis, razviju se tek kod jedan posto zaraženih, i to uglavnom kod starijih ljudi koji boluju od kroničnih bolesti.
U Hrvatskoj je lani zabilježeno sedam slučajeva oboljenja od virusa Zapadnog Nila i svi su izliječeni, navodi Pem Novosel. Po podacima Europskog centra za kontrolu bolesti, trenutno je u Europi zabilježeno 149 slučajeva oboljelih, od čega 30 u zemljama EU-a.
Slučajevi su zabilježeni u Mađarskoj, Austriji, Makedoniji, Rusiji i Izraelu, a po podacima Instituta za javno zdravlje Batut koje su jučer prenijeli mediji, u Srbiji je od groznice Zapadnoga Nila umrlo četvero ljudi, a 63 su oboljela.
Nema razloga za uznemirenost naših građana, iako se zbog vrućina može očekivati da se virus pojavi i u Hrvatskoj. Bitna je preventiva, ističe Iva Pem Novosel.
Komarcima je za razmnožavanje potrebna voda, pa zbog toga treba voditi računa da se učestalo mijenja voda u posudama za cvijeće, da se bunari, cisterne i bazeni pokrivaju zaštitnim mrežama, da se održavaju dječje igračke i okućnice, da se u područjima gdje ima puno komaraca nosi zaštitna odjeća, a na tijelo nanose zaštitna sredstva protiv uboda, te izbjegava boravak na otvorenome u ranu zoru i sumrak kada su komarci najaktivniji.
Uz dobru prevenciju, sustav praćenja, razvijenu dijagnostiku i bolničko liječenje pojava, opasnost od virusa Zapadnog Nila može se svesti na minimum, poručuje Pem Novosel.
