Mens sana in corpore sano, ili u zdravom tijelu zdrav duh, izreka je stara gotovo koliko i sama civilizacija. Očekivanje vrhunca sezone gripe ponukalo nas je da promislimo o tome što sve možemo učiniti za sebe ne bismo li se osjećali bolje, a samim time i zdravije. Nekoliko je "sitnica" koje pri tome ignoriramo ne smatrajući ih važnima, a koje nam mogu pomoći da bolje povedemo brigu o vlastitom zdravlju.
1. NAUČITI PRUŽITI PRVU POMOĆ
Možda se u prvu ruku čini bezazleno, i svatko od nas se nada da je nikada neće morati primijeniti.
Pustimo priče, “ja sam to obavio u auto školi”. Nije dovoljno. Raspitajte se u svojoj zdravstvenoj ustanovi možete li negdje na tečaj pružanja prve pomoći.
U trenutku kada netko kolabira dok kupujete paprike na tržnici, važno je nazvati 94, ali i pružiti prvu pomoć i samim time spasiti nekome život. Ne zaboravite, da jednom i vi možete biti taj koji pada u nesvijest dok drugi kupuju papriku, a zasigurno bi voljeli da netko u vašoj blizini zna kako pružiti ruku pomoći.
2. NE BRINITE, VAŠE TIJELO PRIMA DOVOLJNO VITAMINA D
Rahitis je ne tako davno bi popriličan problem velikom broju populacije.
Otkrićem važnosti vitamina D nastala je nova histerija. Pruima li ga naše tijelo dovoljno? Odgovor je da.
Znan i kao “vitamin sunca”, taj je sastojak neophodan da bi naše kosti bile zdrave. Kako u poplavi studija nailazimo na oprečne podatke, Američki medicinski institut nedavno je iznio podatak da je 600 mg vitamina D i 1000 mg kalcija potrebno odrasloj osobi kako bi očuvala kosti.
Stoga prestanite opsesivno kupovati vitamine i dodatke prehrani, više se krećite, jedite zdravije a vaše će kosti to znati prepoznati. I zaboravite na sulude tvrdnje da vitamin D spriječava nastanak raka, Alzheimera ili dijabetesa.
3. BOLJE DIJAGNOZE ALERGIJSKIH REAKCIJA DJECE NA HRANU
Činjenica jest da je u današnje vrijeme velik broj djece alergičan na mlijeko, jaja ili orašaste proizvode.
Spasonosnog rješenja za alergije nema, no roditelji vrlo često pretjeruju u brizi za svoju djecu, pa ih vode od nemila do nedraga ne bi li saznali kakvih to desetak alergija ima njihov mališan.
Zbog zagađenog zraka, GMO-a i sličnih stvari modernog doba hrana se ne priprema kvalitetno, i ne raste u dovoljno kvalitetnim uvjetima kao što je to nekad bilo.
Stoga je važno da se liječniku obratimo samo u slučaju kaa dijete ima osip, teško diše ili pati od teških želučanih bolova nakon konzumiranja određene namirnice. Pripazimo li pri tom na bolje pranje voća i povrća, iskuhavanje i mjesto nabave određenih namirnica možemo uštedjeti novac i živce ne brinući se o eventualnim štetnim posljedicama po naše dijete.
4. ČESTO VJEŽBANJE
Vježbanje nam mora biti način života. I točka. Previše je toga o vježbanju i njegovim pozitvnim učincima napisano, i sigurni smo da ih znate i sami.
Nađite ono što vam paše, prestanite koristite izlike, ustanite sa kauča, i to je to. Pri tome ćete učiniti veliku uslugu vlastitom srcu i mozgu.
5. KRVNE PRETRAGE ZA RANO OTKRIVANJE BOLESTI
Zaista, kako se narodski kaže, dok nas ne uhvati ne šljivimo liječnike.
No, čim nas nešto ščepa eto ti ga vraže. Doktori, laboratoriji, uputnice…
Probajmo ovako. Sistematski pregled koji uključuje obavezno vađenje krvi trebala bi nam svima biti godišnja navika.
Na taj način možemo spriječiti pojavu bolesti ili ju na vrijeme uočiti, a shodno tome i adekvatno liječiti. Medicinska dostignuća današnjeg doba zaista su vrijedna divljenja, a stručnjaci se nadaju da će uskoro jednostavni krvi test moći pokazati prijeti li vam Alzheimer ili pak srčane bolesti.
