ZAGREB Svako peto dijete mlađe od šest godina koristi bezreceptne lijekove za kašalj i prehladu koji nisu dopušteni u njihovoj dobi, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u Canadian Journal of Public Health. Roditelji takve lijekove i dalje daju djeci, unatoč tome što na deklaraciji jasno stoji zabrana primjene u toj pedijatrijskoj dobnoj skupini jer lijekovi mogu izazvati preskakanje srca ili porast krvnog tlaka. Istraživanja za Hrvatsku nema, ali na tržištu postoje bezreceptni lijekovi protiv prehlade i gripe koji se mogu zlorabiti, upozoravaju iz Hrvatskog farmaceutskog društva.
Kanada je dodatno upozorenje uz lijekove protiv kašlja uvela 2009. godine, jer su statistike pokazale da takve lijekove koji nisu namijenjeni za najmlađu dob, koristi 22 posto djece mlađe od šest godina. Do danas je taj postotak smanjen na 18 posto.
Uglavnom je riječ o sirupima koji sadrže kombinacije lijeka protiv alergije, lijeka za bolju prohodnost sluznice i lijeka za bol i snižavanje temperature. Kombiniranih sirupa za kašalj kakve neopravdano primaju mališani u Kanadi u Hrvatskoj nema, ali zato na tržištu postoje šumeće tablete i prašci protiv simptoma prehlade i gripe različitih proizvođača, na bazi paracetamola, koji su namijenjeni odraslima i djeci starijoj od 12 godina. Davanje takvih pripravaka mlađoj djeci, kao i primjena većih doza od propisanih, mogu imati pogubne posljedice po zdravlje, upozoravaju farmaceuti. Prekoračenje doze takvog lijeka može uzrokovati stanje snižene svijesti, ali i fatalne ishode.
Istraživanje na uzorku od 3.500 djece u Kanadi proveo je pedijatar Jonathon Maguire iz bolnice St. Michaels Hospital, a rezultate je ocijenio zabrinjavajućim. On se zalažio da se očito neučinkovita upozorenja zamijene ograničenjem dostupnosti ovih lijekova, koji se u Kanadi mogu kupiti u trgovinama i preko interneta.
Istraživanje je pokazalo da će takav lijek češće dobiti dijete roditelja mlađih od 35 godina te djeca koja imaju starijeg brata ili sestru.
Iz Hrvatskog farmaceutskog društva (HFD) apeliraju na roditelje da ne gledaju na lijekove kao na obični robni proizvod i uvijek konzultiraju liječnika ili ljekarnika o lijekovima koje koriste njihova djeca, bez obzira radi li se o lijeku na recept ili bezreceptnom lijeku.
– Iskustva država koje su liberalizirale prodaju lijekova po supermarketima ili putem interneta nažalost su poražavajuća po javno zdravlje, posebno kad je riječ o djeci ili trudnicama. Nakon više godina liberalizacije, takva praksa danas uzima danak po zdravlje – upozorava Anita Galić iz HFD-a, pozivajući vlasti da lijek zadrže u ljekarnama, gdje jedino i treba biti. Jedino tako, poručuju farmaceuti, možemo izbjeći javnozdravstvenu prijetnju s kojom se bore razvijene zapadne države.
