Od kada čovjek postoji, traži način na koji će ostati što duže mlad, čaroliju koja će mu bez puno truda omogućiti da ostane zdrav i u dobroj kondiciji i u poznim godinama... Čarolija ne postoji, ali uz malo korekcije negativnih navika iz našeg života zlatni snovi ipak mogu postati stvarnost
Starenje je prirodna, fiziološka pojava, normalan slijed u životnom ciklusu čovjeka. Ono je svojstveno svakom čovjeku, a napreduje različitom brzinom. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji starost dijelimo na: ranu (od 65. do74. godine), srednju (od 75. do 84. godine), duboku starost (85 i više godina).
Starenje je genetski uvjetovan proces, započinje već od začeća i traje do smrti. No, za starenje nije odgovorno samo nasljeđe, nego važnu ulogu imaju i vanjski utjecaji.
Nadalje, ne smije se zaboraviti i životni stil: dobre i loše navike koje se stječu puno ranije u životu i koje se najčešće u starijoj životnoj dobi ispoljavaju svojim posljedicama. Starenje je samo jednom trećinom uvjetovano genima, dok za druge dvije trećine odgovaramo sami.
»Ljudi koji su pobijedili vrijeme« obično su osobe koje se bave nekom sportskom aktivnošću, ne puše, ne konzumiraju alkohol, jedu zdravo, uravnoteženo, intelektualno su aktivni, više čitaju…
Vrlo je važno znati da starost i bolest nisu sinonimi, da star čovjek nije nužno i bolestan čovjek. Biološka starost organizma samo je odraz fizičkog, mentalnog i duhovnog putovanja kroz život.
Starost je i vrijeme prilagodbe na nove uvjete života i nove aktivnosti nakon prestanka redovitog radnog odnosa. To je vrijeme kada se javljaju novi izazovi i nove šanse razvoja uloge »čovjeka u mirovini«.
Sport pobijeđuje vrijeme
Za sve koji žele upravljati svojim starenjem, vrlo su važne spoznaje o životnom stilu onih osoba koje su svojim dobrim životnim navikama, svojom psihofizičkom kondicijom, brigom o sebi, o svom izgledu, svojoj prehrani, o svome tjelesnom zdravlju i psihičkoj stabilnosti, u raskoraku s vremenom i svojim godinama.
Naime, prema rezultatima znanstvenih istraživanja, »ljudi koji su pobijedili vrijeme« obično su osobe koje se bave nekom sportskom aktivnošću, ne puše, ne konzumiraju alkohol, jedu zdravo, uravnoteženo, intelektualno su aktivni, više čitaju, a manje gledaju televiziju, psihički su uravnoteženi, duhovno zadovoljni, dobro spavaju, imaju normalan ili niži krvni tlak, znatiželjni su, osjećaju se odgovorni za svoju sudbinu, zadovoljni su svojim dosadašnjim životom te imaju predodžbu o vrijednosti i svrsi svoje budućnosti.
Kada se govori o zdravoj prehrani misli se na unos proizvoda od punog zrna žitarica. To su tamni, crni kruh, integralni kruh, integralna riža, integralna tjestenina, soja
Dakle, primarno brigom o vlastitom tjelesnom i duhovnom zdravlju, zdravom, uravnoteženom prehranom, redovitom fizičkom aktivnošću, relaksacijom, redovitim odmorom i dobrim spavanjem, može se znatno usporiti djelovanje zuba vremena, zadržati svjež, mladenački izgled, dobro zdravlje i vitalnost i što bolje uživati u punoći življenja.
Crni kruh i tekućina
U starijoj životnoj dobi dolazi do izvjesnih promjena u funkcioniranju probavnog sustava (otežano žvakanje, smanjen osjet okusa i temperature hrane, smanjena pokretljivost (motalitet) jednjaka, povećana kiselost (pH) želučanog soka, smanjeno lučenje enzima iz gušterače, smanjena pokretljivost crijeva).
Zbog svega nabrojanoga prehrana starijih ljudi mora biti uravnotežena, u skladu s općim preporukama zdrave prehrane. Uravnotežena prehrana podrazumijeva prehranu koja osigurava dnevne potrebe za energijom kao i sve potrebne hranjive sastojke. Preferira se korištenje mediteranske prehrane. Pravilna prehrana je i jedan od načina održavanja tijela i duha u dobroj formi. Ona pomaže u sprečavanju mnogih bolesti, npr. bolesti srca i krvožilja.
Kada se govori o zdravoj prehrani misli se na unos proizvoda od punog zrna žitarica.
To su tamni, crni kruh, integralni kruh, integralna riža, integralna tjestenina, soja. Posebna se pažnja treba usmjeriti na dnevni unos tekućine, koji iznosi minimalno 8 čaša vode ili druge nezaslađene, negazirane tekućine. Ne smije se zaboraviti svakodnevno konzumirati voće i povrće.
Zdrava prehrana podrazumijeva i unos bjelančevina iz ribe (posebno plave ribe koja je bogata omega 3 masnim kiselinama), mlijeka i mliječnih proizvoda. Šećer, rafinirane proizvode treba unositi u što manjoj količini. Ukoliko se javlja potreba za slatkim umjesto keksa i kolača bolje je pojesti neko voće (svježe ili sušeno), jogurt ili kockicu tamne čokolade s visokim udjelom kakaa.
Dovoljno kisika
Redovita tjelesna aktivnost regulira tjelesnu težinu, snižava krvni pritisak i tzv. loš kolesterol (LDL) čime štiti tijelo od srčanog i moždanog infarkta, bolesti koronarnih krvnih žila. Tjelesnom aktivnošću mišići postaju snažniji, zglobovi jači i fleksibilniji. Redovitom se tjelovježbom sprečavaju padovi i ozljede, tijelo postajete sigurnije, osoba samostalnija. Redovita tjelovježba sprečava i nastanak osteoporoze, poboljšava zdravstveno stanje kod osteoartritisa.
Pozitivan stav o životu
Starost ne započinje gašenjem 65 svjećica na rođendanskoj torti. Čovjek postaje star tek kad pomisli da je tako, kad prihvati stav o ovisnosti o drugima, ograničenosti svojih tjelesnih i mentalnih aktivnosti, smanjenju broja ljudi s kojima se viđa. Drugim riječima starenje se najvećim dijelom događa u glavi čovjeka.
Ako očekujete da ćete živjeti dugo, životom ispunjenim tjelesnom snagom, humorom, društvenom povezanošću, onda to temeljno uvjerenje postaje vaš unutarnji kompas koji će uvelike pretkazati vašu budućnost. No, ako ste uvjereni da će vaša starost biti vrijeme praznine, depresije i bolesti, vjerojatno ćete se zateći kako očajavate, što će vas sigurno voditi u tjelesnu nemoć.
Čovjeku je danas više nego ikad potrebno buđenje, povratak prirodi od koje svi potječemo i stapanje s njom. Potrebno je podignuti razinu svijesti do te mjere da shvatimo da su najvrednije stvari u nama i svuda oko nas. To su one male stvari koje i ne primjećujemo, a koje zapravo čine život, kao što je topla riječ ili zagrljaj, poljubac, prekrasan cvijet ili ptica… Zbog toga uživajte u životu, u svakom danu koji nam je dan.
