Sve više žena puši, pije i hrani se nezdravo, a sve ih je više izloženo stresu koji se ne smanjuje dolaskom kući kao kod muškaraca, već naprotiv, povećava se ili ostaje isti
Žene koje puše, kažu stručnjaci, imaju čak 25 posto veću šansu od muškaraca da obole od neke bolesti srca. Toksini u cigaretama više pogađaju ženski organizam, a to se posebno odnosi na rizik od srčanih bolesti, pokazala je opsežna analiza 86 svjetskih studija o rizicima određenih navika na srčane bolesti u ženskoj populaciji. Pušenje poništava sve hormonalne prednosti koje žene imaju prije menopauze, a ako počnu pušiti prije 15. godine života, vjerojatnost od srčanog udara u kasnijoj dobi kod žena se udeseterostručuje.
I drugi faktori žene stavljaju na prvo mjesto u pogledu visine rizika od srčanog ili moždanog udara i tako razbijaju donedavno uvriježenu zabludu o tome da od bolesti srca uglavnom umiru muškarci. Istraživanja su pokazala da žene koje imaju stresan posao imaju 40 posto viši rizik za srčani ili moždani udar ili začepljenje arterija od onih koje su na poslu opuštenije.
Prekasno po pomoć
Još do jučer karcinom dojke smatrao najvećom opasnošću po zdravlje žena, najnovija svjetska istraživanja pokazuju da od zastoja srca umire svaka treća žena, dok karcinom dojke ima svaka osma. Srčani udar ne samo što je najčešći ubojica žena u razvijenim zemljama, nego je njihovo izliječenje puno teže i u postotku rjeđe od izliječenja muškaraca. Liječnici još nisu sigurni zbog čega koronarno oboljenje različito djeluje na žene i na muškarce. Osim dvojbene uloge hormonalnih nadomjestaka koje žene primaju tijekom menopauze na zaštitu njihovog srca od srčanih oboljenja, činjenica je da žene koronarnu bolest u pravilu razvijaju puno kasnije od muškaraca, u prosjeku poslije 60. godine života. Tako one i puno rjeđe posjećuju liječnika jer svoje stanje pripisuju starosti.
U principu, žensko su srce i mozak, kao dva najvitalnija organa, po prirodi zaštićeniji od koronarnih i vaskularnih bolesti nego kod muškaraca, ali je ženski rod tu prednost dokinuo emancipacijom, tumači pročelnik Zavoda za kardiovaskularne bolesti KBC-a Rijeka, Marijan Padovan.
– Dosad su žene za vrijeme generativne dobi bile prirodno zaštićenije od kardivaskularnih bolesti u odnosu na muškarce. Za značajan porast učestalosti tih bolesti kod žena kriva je emancipacija, jer da bi bile emancipirane, žene moraju biti pod jednakim stresom kao i muškarci – ilustrira Padovan.
Riječki kardiolog ističe i pušenje kao jedan od bitnih faktora koji su smanjili ženske prednosti u bolestima srca i krvnih žila.
– Pušenje je, posebno u Europi, kod žena danas daleko češća navika nego kod muškaraca, a posebno puše mlade žene – podsjeća Padovan. Povećani broj pušačica, stres koji je postao sastavni dio života svake žene, a uz to i moderni sjedilački stil života kojega prate debljina, povišeni šećer, tlak i masnoće u krvi, uzeli su svoj danak pa su danas žene postigle isti stupanj smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila kao i muškarci.
Hormonalna terapija, koja se dugo vremena smatrala svojevrsnom »zaštitnom« terapijom od srčanih bolesti u vrijeme menopauze, to zapravo nije, veli Padovan koji ni jednoj ženi ne bi preporučio uzimanje hormonalne terapije u klimaksu već bi stvar prepustio rukama Božjim.
– Što se tiče koronarnih bolesti, takva terapija nema nikakvog učinka. Činjenica jest da je žene uzimaju da bi izbjegle osteoporozu, ali ako netko želi tvrde kosti, imat će i tvrde žile – zaključuje Padovan.
Edukacija o prevenciji
Upravo te činjenice upozoravaju da bi žene trebalo puno bolje educirati o prevenciji bolesti srca, koje su kod žena vodeći uzrok smrtnosti, s dvostruko većom smrtnošću od karcinoma. U 2010. godini, prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kod žena su prvi uzrok smrtnosti i dalje bolesti srčano-krvožilnog sustava (55,7 posto), drugi su razlog zloćudne novotvorine odnosno karcinomi, (22,1 posto), a zanimljivo je spomenuti da je hipertenzija, odnosno visoki krvni tlak, koja je u 2009. godini odnijela jednako mnogo ženskih života kao i rak dojke, u 2010. godini čak preuzela vodstvo nad zloćudnom bolešću.
Opća stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u žena je u 2009. godini bila 646,6 na 100.000 stanovnika, a u muškaraca 519,5 na 100.000 stanovnika. Vodeći su uzrok smrti ishemijske bolesti srca s udjelom od 20 posto, a zatim cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 15,1 posto u ukupnom mortalitetu. Ipak, statistike pokazuju da muškarci u većoj mjeri umiru od srčanog infarkta, dok su kod žena češći moždani udar, hipertenzija i ateroskleroza.
Kako bilo, svaka treća žena u Hrvatskoj umire zbog kardiovaskularnih bolesti, a kad se tome pridruže bolesti krvožilnog sustava, proizlazi da ova skupina bolesti odnosi život svake druge žene u Hrvatskoj. Pred ovom činjenicom, upozoravaju kardiolozi, nitko ne bi smio zatvarati oči jer je očuvanje zdravlja srca i krvnih žila jednako važno za ženu kao i redoviti mamografski pregledi.
