Na Mediteranskom institutu za transplantacije i visoko specijalizirane terapije u talijanskom gradu Palermu izvedena je ovih dana jedinstvena inovativna operacija transplantacije jetre. Po prvi puta u svijetu za donaciju je uzet dio jetre od živog donora samo uz pomoć robota. Robotska tehnologija koristi se pri operativnim zahvatima u većini razvijenih zapadnih zemalja, a i u nama susjednoj Sloveniji. Prema najavi ministra zdravlja Rajka Ostojića, i Hrvatska će dogodine dobiti svoj prvi kirurški robot, kojim će se za različite operativne zahvate služiti kirurzi u KBC-u Zagreb. 

   Eksperimentalna faza

    U bolnici u Palermu inovativni je zahvat za potrebe transplantacije u cijelosti izveden uz pomoć kirurškog robota. 46-godišnjem donatoru, koji je ujedno i stariji brat transplantiranog pacijenta, izvađen je desni dio jetre, koji je primatelju zatim transplantiran klasičnim postupkom. Na taj je način omogućena transplantacija jetre od živog donatora. Transplantirani pacijent s cirozom jetre bio je na listi čekanja dulje od godinu dana, a ovim mu je zahvatom spašen život. 

    U SAD-u se kirurški robot već koristio za uzimanje dijela jetre od živog donatora, no do sada su »robotske ruke« operirale uvijek uz pomoć kirurga koji je svojom rukom izvodio zahvat uz djelomičnu pomoć robota. Za razliku od dosadašnje prakse, ova operacija u trajanju od 10 sati je od početka do kraja izvedena samo uz pomoć robota. Operacije koje bi u potpunosti izvodio robot u eksperimentalnoj su fazi, a do daljnjeg će kirurškim robotom i dalje upravljati sigurna ruka specijalista – kirurga. 

    Prednosti ovakve robotske tehnologije, koja se primjenjuje u SAD-u i čitavoj Europi, su višestruke. Ova minimalno invazivna tehnika omogućuje smanjenje traume od operacije, čime se skraćuje oporavak i pacijent se može brže vratiti svakodnevnim aktivnostima nego da je išao na klasičnu operaciju. U ovom slučaju, na primjer, bilo je dovoljno pet malih rupa i rez od samo devet centimetara, a pacijent je bio otpušten iz bolnice za samo devet dana. 

    Ovako poštedna kirurgija može se zahvaliti visokoj preciznosti kakvu postiže kirurški robot. Primjena robota u operaciji u potpunosti eliminira svaku mogućnost podrhtavanja ruke kirurga, a omogućuje složene pokrete i okretnost koju ruka kirurga nije u stanju izvesti. Za pacijenta to znači još veću sigurnost, što je posebno važno, kao u ovom slučaju, kad se operira donator, odnosno zdrava osoba.    

Minimalna trauma

Talijanski liječnici očekuju da se zahvaljujući uspjehu ovog zahvata može očekivati povećanje broja donacija organa od živih donatora, a isto tako i povećanje broja transplantacija i spašenih života. Robotska ruka koja uzrokuje minimalnu traumu može pridonijeti pozitivnim trendovima, ističu članovi transplantacijskog tima koji je izveo operaciju. 

    Uz pomoć robotske ruke uspjela su se prevladati ograničenja klasičnog otvorenog i laparoskopskog kirurškog pristupa, a osigurani su i bolji klinički rezultati i kvalitetnija kirurška skrb u ginekologiji, urologiji, općoj kirurgiji, kardio-torakalnoj kirurgiji i kirurgiji vrata. 

    Iako je riječ o skupom uređaju, čija se cijena kreće oko 2,5 milijuna eura, kako najavljuje ministar zdravlja Rajko Ostojić, i na zagrebačkom Rebru dogodine će se operirati uz pomoć robota. U državama bivše Jugoslavije, robotskim kirurgom raspolaže samo bolnica u slovenskom Celju. 

    – Smatram da je takav uređaj izvrsna stvar, poglavito u urološkoj i amdominalnoj kirurgiji, zbog operacija na peritoneumu. Hrvatska mora imati jedan takav uređaj jer namjeravamo našem zdravstvu osigurati poziciju centra izvrsnosti jugoistočne Europe. Zato se već za mjesec dana može očekivati i novi PET/MR uređaj, zatim B-plane ili najmoderni uređaj za angiografiju, a u toku su i natječaji za opremanje dva kateterizacijska laboratorija, od kojih je jedan u KBC-u Rijeka, te za MSCT – ističe ministar Ostojić. 

    Za kirurge u hrvatskim bolnicama koji za razliku od europskih kolega danas prakticiraju samo klasične i laparoskopske zahvate, uvođenje robota u kirurgiju više je nego poželjan potez zdravstvenih vlasti. 

    – Nabavkom takvog uređaja hrvatska kirugija bi se podigla na zapadnoeuropski i svjetski nivo. Radimo vrhunsku laparoskopsku kirurgiju, a kirurški robot još je jedna stepenica naprijed koju bismo i mi morali prijeći. To je nova i dobra tehnologija koja nam zaista treba da bismo pratili svjetsku medicinu – ocjenjuje Željko Kaštelan, predstojnik Klinike za urologiju KBC Sestara milosrdnica.

__________________________

Manje boli, manje komplikacija   

    Pacijenti operirani kirurškim robotom trpe manju bol i manji gubitak krvi nakon operacije, imaju manji postotak postoperativnih komplikacija, manje ožiljaka i bolji kozmetski učinak. U takvim je zahvatima smanjena potreba za transfuzijom krvi, kraći je boravak u bolnici, a oporavak pacijenta i povratak svakodnevnim aktivnostima brži nego kod klasnične operacije. Kirurški robot daje bolji klinički rezultat kod operacije, primjerice omogućava bolju kontrolu karcinoma te manji rizik od impotencije i inkontinencije nakon zahvata prostatektomije. Stopa komplikacija kod tog zahvata, prema dosadašnjim iskustvima, bitno je manja nego kod klasičnih i laparoskopskih zahvata: većih je komplikacija 1,7 posto u odnosu na 6,7 posto u klasičnim operacijama, a manjih komplikacija 3,7 posto u odnosu na 14,6 posto u laparoskopskim zahvatima na prostati. 

__________________________

U SAD-u tri puta više nego u Europi   

 Uz pomoć kirurškog robota godišnje se u svijetu izvede više od 350.000 složenih operativnih zahvata. U operacijama diljem svijeta danas sudjeluje više od 2.100 kirurških robota; od toga 1.550 u SAD-u, 370 u Europi i 180 u ostatku svijeta. Robotsku je kirurgiju uvela velika većina europskih država..    

__________________________

Kirurg sjedi za konzolom     

Kirurški se robot nalazi na operacijskim kolicima koja se postavljaju pored operacijskog stola. Na četiri mehaničke robotske ruke postavljaju se kirurški instrumenti i videokamera koja šalje sliku na računalo. Kirurg sjedi za kirurškom konzolom, pred sobom vidi trodimenzionalnu sliku područja koje operira, upravlja kirurškim instrumentima putem nožnih papučica i glavnih upravljača, koji izgledaju poput joysticka, te izvodi pokrete robotskih ruku i kirurške akcije s izuzetnom preciznošću.