Liječenje grlobolje antibioticima, učestalo slanje pacijenata na denzitometriju, EKG, rentgen kralježnice, te kontrola astme inhalacijom kortikosteroida, postupci su koji su osvojili titulu pet najnepotrebnijih tretmana u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Po sudu skupine američkih znanstvenika okupljenih u National Physicians Alliance (NPA), što ga je ovih dana objavio časopis Medscape, riječ je o postupcima koji se vrlo često primjenjuju bez pravog medicinskog opravdanja, koštaju zdravstveni sustav, a pacijentima mogu donijeti više štete nego koristi. Hrvatska od takve prakse nije daleko, smatraju domaći stručnjaci.

   Prvi je primjer rutinskog RTG-a kralježnice koji liječnik propiše kad mu dođe pacijent s križoboljom, iako ona ne traje dulje od šest tjedana, i nema drugih znakova težeg oblika bolesti. Često se pišu i uputnice za denzitometriju, iako je – upozoravaju američki stručnjaci – ova pretraga nepotrebna kod žena mlađih od 65 godina i muškaraca mlađih od 70 godina bez posebnih faktora rizika. Jednako je suvišno slati pacijente niskog rizika na godišnje EKG-kontrole i druge vrste kardioloških screeninga.

   Autori studije upozoravaju kako »manje može biti više«, jer mnoge rutinske pretrage izlažu pacijente riziku, primjerice od lažno pozitivnih rezultata. U takvom slučaju, pacijent se izlaže nepotrebnim invazivnim pretragama, suvišnom liječenju i mogućnosti pogrešne dijagnoze.

   Među »krivcima« za produciranje nepotrebnih postupaka na visokom su mjestu i pedijatri, kojima se spočitava pretjerana preporuka inhaliranja kortikosteroida za »dobru kontrolu« astme. Pedijatri bi se, kažu autori studije, morali suzdržati od prepisivanja antibiotika za upalu grla ako pacijent nije pozitivan na streptokok.

   Liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti složili su se sa svim preporukama, osim onom koja se odnosi na rutinske kontrole krvne slike kod zdravih odraslih osoba. Ova je preporuka na njihov zahtjev zamijenjena novom, po kojoj se antibiotska terapija ne bi trebala propisivati za blagi ili umjereni sinusitis ako simptomi ne traju dulje od sedam dana.

   – Situacija je kod nas slična. Među pacijentima postoji fama da snimanje pomaže, i radije idu na rentgen nego da uzmu lijek – kaže Ranko Stevanović iz Odjela za primarnu zdravstvenu zaštitu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). I za grlobolje se, kaže, pije puno više antibiotika nego što bi trebalo, a jedan je od razloga što za mnoge bolesti i stanja nemamo čvrsto zacrtane smjernice liječenja, ili ih se liječnici jednostavno – ne pridržavaju.

   – Nisu uvijek ni doktori krivi, i oni su pod pritiskom pacijenata koji će, ako im ne udovolje, otići drugom doktoru – kaže Stevanović. Situacija bi, veli, bila bitno drukčija kad bi obiteljski doktori i pedijatri imali jasne smjernice postupanja i kad bi ih se svi jednako pridržavali. Pacijenti ne bi ucjenjivali liječnike kad bi znali da kod drugog neće dobiti ništa više ili bolje, ističe Stevanović, te zaključuje kako bi se uz takav sustav moglo jasno utvrditi na što se, i na koga, nepotrebno troši zdravstveni novac.

   Prema europskim statistikama, čak se 75 posto antibiotika popije nepotrebno, za liječenje infekcija koje nisu uzrokovane bakterijama. Samo u Hrvatskoj dnevno antibiotike uzima oko 100.000 ljudi.