Nažalost, cijelo vrijeme oko 20 posto građana i dalje drži antibiotike u svojoj kućnoj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti
Upravo je zima, kao vrijeme gripe i viroza, razdoblje u kojem neracionalna potrošnja antibiotika nekontrolirano raste.
Na to upozoravaju podaci dobiveni u sklopu nacionalne javne kampanje o ispravnoj potrošnji antibiotika prema kojima gotovo trećina građana još uvijek vjeruje da je antibiotik lijek protiv gripe, dok petina građana u svojim kućnim ljekarnama uredno drži antibiotike i spremni su ih samoinicijativno upotrijebiti.
Edukacija daje rezultate
Prof. dr. Vera Vlahović-Palčevski, farmakologinja u Kliničkom bolničkom centru Rijeka i voditeljica kampanje o ispravnoj uporabi antibiotika koja je prije tri godine krenula iz Rijeke s ciljem edukacije laika i liječnika, ističe da je stanje s neracionalnom potrošnjom antibiotika ipak bolje nego što je bilo kad je akcija započela.
– Tijekom protekle dvije godine mijenjao se stav građana o antibioticima. Primjerice, prije prve kampanje 24 posto anketiranih građana smatralo je da su antibiotici lijekovi protiv kašlja, no nakon nje to isto mislilo je 15 posto građana, a nakon druge kampanje 10 posto.
Prije prve kampanje 37 posto građana smatralo je da su to lijekovi protiv gripe, a nakon druge kampanje 27 posto. Nažalost, cijelo vrijeme oko 20 posto građana i dalje drži antibiotike u svojoj kućnoj ljekarni i spremno ih je samoinicijativno upotrijebiti.
Činjenica je da se na znanje i stavove može relativno brzo utjecati, no promjena ponašanja u skladu sa znanjem je sporija, što se odnosi na potrošnju antibiotika. Ipak, već nakon prve kampanje uočili smo smanjenje potrošnje najpropisivanijeg antibiotika za četiri posto, kaže prof. dr. Vlahović-Palčevski.
Pogreške kod uzimanja antibiotika dešavaju se najčešće u općoj populaciji i tada ih se uglavnom koristi za liječenje infekcija gornjeg dijela dišnog sustava poput grlobolje, prehlade, hunjavice, upale sinusa ili uha te bronhitisa, kašlja i gripe.
– Sve to su virusne bolesti koje se ne mogu izliječiti antibioticima, jednostavno zato jer antibiotici ne djeluju na viruse. Ali, svaka primjena antibiotika, bez obzira je li opravdana ili nije, pospješuje razvoj otpornih bakterija, čak i onih koje se normalno nalaze u našem organizmu.
Kasnije takve bakterije mogu uzrokovati bolest kod koje bi bilo opravdano liječenje antibiotikom, ali antibiotik više neće biti djelotvoran zbog otpornosti bakterije, objašnjava prof. dr. Vlahović-Palčevski.
Dugoročno štetni
Uz neracionalnu potrošnju antibiotika usko je vezan još jedan problem, a to je činjenica da liječnici često popuštaju pritisku bolesnika i onda kada znaju da nije potreban antibiotik. Razlog ovakvog pogrešnog liječenja prof. dr. Vlahović-Palčevski prepoznaje u ekonomskoj ovisnosti liječnika o broju bolesnika.
– Prema našem istraživanju 72 posto liječnika navodi da je propisalo antibiotik na zahtjev bolesnika iako nije uvijek bio potreban, a 55 posto ih je svjesno propisalo antibiotik za virozu ili alergiju. Iz istog istraživanja, 35 posto anketiranih građana pogrešno je smatralo da su antibiotici lijekovi za liječenje gripe, viroze ili povišene tjelesne temperature, a gotovo 30 posto ih je smatralo da je samoinicijativno uzimanje antibiotika, bez preporuke liječnika – opravdano, govori prof. dr. Vlahović Palčevski koja ovakve podatke objašnjava i nestrpljivošću, kako pacijenata, tako i liječnika.
Naime, u brzom tempu života antibioticima se nerijetko pribjegava već dva dana nakon što simptomi virusnih bolesti ne nestaju, a antibiotici se često mijenjaju tijekom terapije jer se prvi pokazao kao nedjelotvoran.
To je još veća pogreška pa prof. dr. Vlahović-Palčevski sve građane u ovo zimsko vrijeme podsjeća na prirodan tijek bolesti kod kojih uzimanje antibiotika dugoročno može samo štetiti. Tako hunjavica i upala sinusa obično traju između sedam i deset dana, a kašalj može potrajati i tri tjedna.
Upala uha, pa i bolovi traju između tri do pet dana, a grlobolja tjedan dana. Osim toga, prehlada je često praćena grloboljom, povišenom tjelesnom temperaturom i kašljem, dakle cijelim spletom simptoma, što utječe i na njihovo različito trajanje.
Antibiotička kriza
Nekritična i nepravilna primjena antimikrobnih lijekova u ovakvim slučajevima najznačajniji je uzrok sve bržem razvoju otpornosti uzročnika zaraznih bolesti na antibiotike o čemu jasno govori sve veći nesrazmjer između rastućeg broja teških infekcija uzrokovanih višestruko otpornim uzročnicima i sve manjeg broja novih djelotvornih antibiotika. Riječka farmakologinja ovu pojavu naziva antibiotičkom krizom koja zasad nema rješenja.
– Današnja antibiotička kriza se zbog otpornosti uzročnika uvelike razlikuje od one ranijih godina, upravo zato što raste broj otpornih mikroorganizama, a njeno rješenje se ne nazire. Donedavno je problem rastuće rezistencije bio rješavan dolaskom novih, djelotvornih antimikrobnih lijekova na tržište. Međutim, u posljednja dva desetljeća, sve je manje novih antimikrobnih lijekova dostupno za uporabu jer farmaceutske tvrtke sve manje sredstava ulažu u njihovo istraživanje.
Naime, puno je isplativije ulagati u lijekove koji se koriste doživotno, a ne kratkotrajno kao što su to antibiotici, upozorava prof. dr. Vlahović Palčevski.
