Reuters
Davna »singlica« Iana Duryja iz 1977. »Seks & Drugs & Rock & Roll« bila je odraz buntovništva »šezdesetih«, plamena koji je grijao svijet i svijest mladih u zemljama zapadnog svijeta, počevši od SAD-a pa nadalje. Kako išta ne može vječno plamtjeti, požar buntovništva se ugasio, a potomci ondašnjih nezadovoljnika danas žive pod anestezijom. Moderna bolest, koju nazivaju globalizmom, cinički se igra s njima pretvarajući ondašnji popularni moto s porukom u besmislenu okrnjenu inačicu »Stres i droga« u kojoj više nema mjesta na za seka, a ni za rock and roll. Poslovni i obiteljski stresovi, socijalna nesigurnost i stalna prijetnja terorizmom otuđuje ljude. Sve više se povlače u svoje svjetove tražeći utočište i zaborav i to uz pomoć lijekova! U svemu prste ima farmaceutska industrija, koja trlja ruke u svojoj vječitoj utrci za profitom, a koliko se pritom osvrće na ove »kolateralne žrtve«, to mora odgovoriti sama sebi. Zapad i to onaj najrazvijeniji dio, živi s epidemijom opijata.
Pojava dobiva sve masovnije razmjere početkom novog stoljeća i milenija. Obiteljski liječnici su išli linijom manjeg otpora, vjerovali su informacijama iz redova znanstvenika, a pogotovo onima iz industrije lijekova. Na uvjeravanja da nema nikakve opasnosti od ovisnosti liječnici su jednostavno utrostručili broj izdanih recepata za razne jake lijekove protiv bolova, počevši od oxycodonea. Preporučivali su ih ne samo kao terapiju protiv bolova za multiplu sklerozu, završne faze tumora i za neke druge teške bolesti već i za neke manje ozbiljne probleme. Posijano sjeme raste kao korov, dan za danom, godinu za godinom, potražnja raste pretvarajući se u sve masovniju pojavu, koja je konačno počela zabrinjavati i one s »viših katova«. Kada su odgovorni u zdravstvu reagirali ograničavajućim mjerama protiv olakog uzimanja tih ne(potrebnih) lijekova, kao i protiv svakog takvog poteza, odgovor je bio »prelazak u ilegalu«. Procvjetalo je crno tržište ne samo heroina nego i raznih farmaceutskih proizvoda, nastalih tko zna gdje i tko zna kako. Epilog je tužan, riječ je o fenomenu koji je uzrokovao rekordni broj ljudskih žrtava diljem Sjedinjenih Američkih Država.
Drastičan porast
Američki CDC, Centers for desease control and prevention (Centar za kontrolu i prevenciju bolesti), u biti savezna Agencija koja sa sjedištem u Atlanti, u Georgiji koordinira američki zdravstveni sektor, objavila je da je u 2014. čak 47 tisuća ljudi u SAD–u umrlo zbog pretjeranog uzimanja droge i raznih lijekova. To je više nego što je tamo bilo stradalih u raznim prometnim nesrećama. Od tog broja oko 60 posto mrtvih, točnije 28.647 žrtve su heroina i raznih lijekova na bazi opijuma. O rastućem fenomenu svjedoči podatak da je umrlih iz ovih razloga 14 posto više nego godinu dana prije, a čak 200 posto više nego toliko spominjane 2000. U 2015. 17.465 ljudi umrlo je od predoziranja drogama poput heroina i kokaina, a 25.760 ljudi umrlo je od predoziranja lijekovima. I alkoholizam je uzeo danak. Broj smrti vezanih uz alkohol porastao je do stopa neviđenih u proteklih 35 godina, potvrđuju podaci analize koju je proveo Washington Post. U SAD-u je tako prošle godine zbog alkohola umrlo čak 30.700 osoba, a ta brojka ne uključuje nezgode uzrokovane alkoholom, kao što su prometne nesreće. Kada bi se uključile i te smrti, brojka bila bi dva i pol puta veća.
Tema je postala i loptica u političkoj igri, u utrci za novog američkog čelnika. O njoj je na televizijskoj debati troje kandidata Demokratske stranke za predsjedničku fotelju govorila Hilary Clinton. Ona je spomenula kako se tijekom izborne kampanje u New Hampshireu i u Vermontu, državama s visokom stopom smrtnosti od predoziranja susrela s obiteljima koje je pogodio ovaj problem. Govorila je pritom o svom programu od pet točaka, koji stoji »sitnicu«, deset milijardi dolara, o načinu da se reagira hitno.
– Moramo učiniti više kako bi se smanjio broj recepata za opijate koji se koriste protiv bolova. To stvara ovisnost i put ka uzimanju heroina.
– Epidemija opijata opustošuje američke obitelji i naše zajednice – rekao je Tom Frieden, direktor spomenutog CDC-a, kako prenosi La Repubblica. Lansirao je alarm, koji odjekuje Amerikom. Da bi se zaustavilo trend i spasilo ljudske živote, moramo prevenirati ovisnosti te pružiti podršku i liječenje onima koji pate od nevolja vezanih uz uzimanje opijata. Bitno je i da snage reda pojačaju napore kako bi smanjili dostupnost heroina, fentanila (jaki analgetik na bazi opijata op. a.) i drugih opijata.
Top pet
»Take Me Home, Country Roads« je nezaboravna pjesma Billa Danoffa, Taffy Niverta i Johna Denvera, koja je romantično spominjala West Virginiju još 1971., a u nas smo je se godinama kasnije naslušali u prepjevu »Plave trave zaborava«. U današnjim danima Zapadna Virginija se spominje iz itekako prozaičnih razloga, jer je to drža u neslavnom društvu »Top pet«, koji su pogođeni fenomenom pretjeranog korištenja lijekova i »lijekova«. Uz nju tu su New Mexico, New Hampshire, Kentucky i Ohio. Apel na borbu protiv pošasti koja je zahvatila »States« čuo se ipak i u Washingtonu. Bijela kuća je reagirala, predsjednik Barrack Obama je tijekom posjeta baš Zapadnoj Virginiji objavio plan kojim bi se zdravstvene strukture učinile osjetljivijima na taj problem. Vidi slučaja, pritom je spomenut jedan drugi lijek u borbi protiv posljedica ovisnosti. Riječ je onaloxoneu, koji pomaže u teškoćama sa disanjem, uzrokovanima uzimanjem heroina i drugih opijata, u biti se tako nastoji izbjeći najgora posljedica, predoziranje.
Svi su na udaru
U SAD-u, gdje je trgovina drogom itekako prastari problem, sada ga moraju doživljavati na drugi, postmoderni način. Droga stiže ilegalno, uglavnom iz Južme Amerike. Za razliku od »sedamdesetih« prošlog stoljeća kada su i tamošnji filmovi dočaravali tragedije ovisnika i njihovih najbližih, sada je riječ o drugačijoj vrsti ljudi koji se drogiraju. Prije tih skoro pola stoljeća bila je riječ o mladima koji su skrenuli s pravog puta te o povratnicima iz vijetnamskog rata ili pak o slavnim osobama s estrade kao primjerice Johnu Belushiju ili Jimu Morrisonu, uglavnom većinom o osobama na društvenim marginama ili o zvijezdama koje su bile u nekom svom filmu. Danas, veli spomenuti američki CDC ova bolest ovisnosti pogađa u biti sve, muškarce i žene svih rasa i etničkih grupa, svih generacija i društvenih slojeva. Nije kao nekada da samo na ulici velikih gradova ti moderni nomadi s asfalta umiru od predoziranja, iz istih razloga se umire i u kućama ljudi srednjeg sloja. Predoziranje ne uzima žrtve samo među mladima već i među domaćicama srednje dobi. Do kada, pitanje je bez odgovora na ovom kvizu koji nije snimljen.
