Hoće li se čovječanstvo, i u kojoj mjeri, riješiti redovitog godišnjeg cijepljenja protiv gripe ovisi o uspjehu znanstvenika u kreiranju novog, univerzalnog cjepiva. Na tome se radi već godinama, a procjene su stručnjaka da će za otkrivanje takvog univerzalnog cjepiva koje bi stanovništvu pružalo zaštitu od vodeće zarazne bolesti u svijetu trebati barem još jedno desetljeće. Dio epidemiologa skeptičan je u pogledu uspjeha u traganju za »svetim gralom« imunologije koji bi gripu iskorijenio s lica Zemlje.    

Unatoč naporima medicine, svake godine od gripe i komplikacija te bolesti u SAD-u umire između 3.000 i 49.000 osoba, a u svijetu i do 500.000 ljudi. Sezonsko cjepivo, kažu službeni podaci, rizik od zaraze virusom gripe reducira za oko 60 posto. Tehnologija proizvodnje cjepiva protiv gripe nije se mijenjala desetljećima, a znanstvenici nastoje povećati razinu zaštite koja se danas osigurava cijepljenim osobama. Stalne promjene virusa gripe bitno im otežavaju taj posao. 

U posljednjih godinu dana znanstvenici, proizvođači cjepiva i djelatnici javnog zdravstva nastoje doći do formule kojom bi građane zaštitili i od sezonske i potencijalne pandemijske gripe čija se mogućnost posljednjih nekoliko mjeseci nazire u infekcijama virusom ptičje gripe H7N9 u Kini, koji je u više slučajeva zabilježen i kod ljudi. 

Iako se pojavljivanje univerzalnog cjepiva protiv gripe u optimističnim prognozama najavljivalo već za 2014. godinu, prema danas dostupnim informacijama niti jedno cjepivo na kojem rade brojne svjetske institucije do iduće godine neće dobiti takav status. 

  

Potencijal

Ovog se ljeta u testiranje takvog cjepiva upustila i Američka agencija za hranu i lijekove (FDA). Cjepivo protiv gripe što su ga razvili talijanski znanstvenici biofarmaceutske kompanije Okairos sa sjedištem u Rimu, i testirali ga na životinjama, po sudu njihovih kolega iz SAD-a ima potencijal »univerzalnog« cjepiva koje bi moglo zaštititi čovječanstvo od širokog kruga virusa gripe. Znanstvenici FDA proučavali su slična ispitivanja univerzalnog cjepiva protiv gripe u svijetu, i odlučili se za rimski projekt jer je riječ o cjepivu koje se temelji na virusu kojem ljudi nisu bili već izloženi što znači da nisu mogli razviti raniji imunitet. 

Talijanski su znanstvenici cjepivo stvorili genetskom modifikacijom virusa nazvanog PanAd3, izoliranog od bonoba, majmuna iz porodice velikih čovjekolikih majmuna. Modificirani virus nosi dva gena za proteine koji su dijelom mnogih različitih virusa gripe, mogu inficirati stanice u organizmu i potaknuti ih na stvaranje antigena, a nemaju mogućnost vlastitog umnožavanja i širenja. 

Cjepivo je testirano na miševima, kojima su u nos ubrizgane pojedinačne doze. One su izazvale snažan imunološki odgovor koji je cijepljene životinje nakon više tjedana zaštitio od infekcije vrlo zaraznim virusom gripe.   

Jak imunitet

Na istoj osnovi već se pokušalo doći do univerzalnog cjepiva, no na virusima kojima je ljudski rod već bio izložen. Upravo bi ta činjenica, smatraju znanstvenici, mogla umanjiti djelotvornost takvih cjepiva jer su se kod ljudi već razvila antitijela koja mogu oslabiti djelovanje cjepiva. U slučaju PanAd3 virusa, mala je vjerojatnost da bi imunološki sustav mogao blokirati djelovanje cjepiva. 

Uspješan razvoj univerzalnog cjepiva protiv gripe mogao bi ljude zaštititi od brojnih varijanti virusa gripe, za razliku od sezonskog koje štiti od svega nekolicine sojeva. Proizvodnja cjepiva protiv novih virusa gripe danas traje oko šest mjeseci, dok bi univerzalno cjepivo bilo stalno dostupno i u osiguralo zaštitu od novih virusa koje stručnjaci još i nisu detektirali. Takvo cjepivo smanjilo bi težinu bolesti, ubrzalo sposobnost oboljelog da se izbori protiv virusa i reduciralo smrtnost od infekcija izazvanih gripom. 

Očekuje se da bi univerzalno cjepivo štitilo i od sezonske i potencijalne pandemijske gripe, a osiguravalo bi dugotrajnu zaštitu te bi se davalo samo jednom, ili u nekoliko doza, primjerice svakih deset godina.