Prošle godine na području Europe otkrivena je 101 nova supstanca, dakle na crnom tržištu pojavljuju se sad već po dvije nove droge tjedno, a ukupni broj novootkrivenih tvari u posljednjih desetak godina narastao je na nevjerojatnih 450
Prije 20 godina, kad je Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) izdao svoje prvo izvješće, situacija na tržištu droga izgledala je donekle drugačije no danas – Europa se suočavala s dramatičnim porastom ovisnika o heroinu i dodatnim pratećim problemima poput mini epidemija HIV-a među ovisnicima.
Dva desetljeća kasnije, iako stanje više nije tako dramatično, heroin je i dalje jedan od glavnih problema – u Europi ga godišnje koristi 1,3 milijuna stanovnika i glavni je razlog smrti među ovisnicima. Godišnje od predoziranja drogama umre 3.4 posto Europljana, a za 66 posto tih smrti odgovorni su upravo opijati. Procjenjuje se da godišnje u Europi od raznih komplikacija direktno povezanih s konzumiranjem heroina umre između 10 i 20 tisuća stanovnika.
Stručnjaci iz EMCDDA upozoravaju da se prosječna dob kozumenata heroina povećava, a znatan broj ovisnika o heroinu sada ulazi u 40-te i 50-te godine života, te ima cijeli niz zdravstvenih komplikacija što predstavlja problem u njihovom liječenju. Posljednjih godina raste i proizvodnja opijuma u Afganistanu, a zanimljivo je da su prošle godine po prvi put zabilježena i dva laboratorija za proizvodnju heroina na području Europe, konkretnije u Španjolskoj. Iznimno popularan i dalje je kokain, koje je po procjenama EMCDDA prošle godine konzumiralo 3.4 posto Europljana, a od toga su 2.3 milijuna bili maloljetnici i mlađe punoljetne osobe.
Na crnom tržištu stimulansa slijedi ga ecstasy i amfetamin, koje godišnje konzumira 2,1 milijuna, odnosno 1,6 milijuna Europljana. Zlouporaba amfetamina u ovogodišnjem je EMCDDA izvješću i jedina stavka u kojoj Hrvatska iskače iz europskog prosjeka. Naime, iako smo u većini podataka vezanih za zlouporabu droga, bilo da je riječ o konzumentima, bilo da je riječ o zaplijenama negdje u europskoj sredini, jedna smo od nekolicine europskih zemalja u kojima više od 1,5 posto populacije između 14 i 34 godina starosti zloupotrebljava ovu drogu.
Današnje tržište droga, međutim, puno je kompleksnije no prije dvadeset godina, primarno zbog pojave tzv. novih droga – sintetskih imitacija postojećih psihoaktivnih supstanci kojima njihovi tvorci stalno minimalno mijenjaju formulu kako bi na kratko zaobišli zakon. Prošle godine na području Europe otkrivena je 101 nova supstanca, dakle na crnom tržištu pojavljuju se sad već po dvije nove droge tjedno, a ukupni broj novootkrivenih tvari u posljednjih desetak godina narastao je na nevjerojatnih 450. Vodeći pri tome su raznorazni sintetski kanabinoidi – koji imitiraju učinke kanabisa, te sintetski katinoni, spojevi slični najpopularnijim stimulansima poput amfetamina. Stručnjaci iz EMCDDA upozoravaju da sve popularniji postaju i sintetski opijati, koji su nekoliko puta jači od heroina. Droge općenito postaju sve potentnije, istaknuo je direktor agencije Wolfgang Götz: količina THC-a u marihuani i hašišu raste, baš kao i čistoća kokaina i razina MDMA u tabletama ecstasyja što je rezultiralo s više smrtnih slučajeva prošle godine.
Alexis Goodsdeel, voditelj odsjeka međunarodne suradnje pri EMCDDA istaknuo je Hrvatsku, odnosno njezin Vladin ured za praćenje zlouporabe droga kao jedan od primjera odlične suradnje pri prikupljanju podataka i uspostavljanju tzv. Sustava ranog upozoravanja o novim drogama. Goodsdeel je, međutim, upozorio kako bi potencijalno smanjivanje financijske potpore države bilo pogubno za ovaj dobro uspostavljen sustav.
Potpuno novu razinu izazova za zakonodavce i policiju u odnosu na razdoblje prije 20 godina predstavljaju međutim virtualna tržišta droga u nastajanju. Pored čak 650 internetskih stranica “uhvaćenih” da prodavju raznorazne ilegalne supstance i tvari zamaskirane u “osvježivače prostora” ili “aromatične mirise”, novi moment su i tzv. “kriptotržišta”, odnosno internetska tržišta dostupna na mrežama dostupnim putem softvera za kodiranje. Njihov koncept omogućuje anonimnu razmjenu dobara i usluga među strankama, često uz uporabu tzv. “kriptovalute” poput “bitcoina” kako bi se olakšale prikrivene transakcije. Na ovaj problem upozorio je na jučerašnjem predstavljanju godišnjeg izvješća i Dimitris Avramopoulos, povjerenik EU-a za migracije, unutarnje poslove i građanstvo koji je istaknuo da je tržište drogama najdinamičnije od svih crnih tržišta.
Najviše novinarskih pitanja na službenom izvješću u Lisabonu jučer stizalo je,međutim, na račun kanabisa. Iako je novinare ponajviše zanimalo što govore istraživanja o efektima tzv. “medicinske marihuane”, stručnjaci ove EU agencije diplomatski su na ova pitanja odgovarali da istraživanja i dalje ima malo, te da su rezultati nekoherentni. Avramopoulos je štoviše istaknuo da su teme potencijalne legalizacije marihuane unutarnja stvar svake EU članice, dok se na razini Unije, tvrdi on, i dalje govori isključivo u terminima zlouporabe. Zanimljivo je da u skladu s ovim pomalo “diplomatskim odnosom” prema pitanju kanabisa, stručnjaci EMCDDA nisu imali ni previše saznanja o rastućem crnom tržištu ulja od kanabisa koje se koristi u medicinske svrhe, a koje je, sudeći po pitanjima slovenske novinarke očito rastući problem kako u Hrvatskoj, tako i u Sloveniji.
Kanabis je, inače i dalje ubjedljivo najkonzumiranija droga u Europi. U protekloj godini konzumiralo ju je 19,3 milijuna osoba, a procjenjuje se da ga 1 posto odraslih Europljana koristi svakodnevno. U Hrvatskoj ga je, procjenjuje se, bar jednom u životu probalo 15.6 posto odraslih stanovnika i oko 10 posto srednjoškolaca.
