Foto S. Drechsler
Novi pametni lijekovi za rak, 3D printani organi, složeni operativni zahvati, imunoterapija i razvoj personalizirane medicine u kojoj je terapija prilagođena pojedincu, medicinska su područja koja su obilježila godinu koja je za nama. U 2015. ljudski rod nije pronašao lijek za rak, ali mu je ponovno na korak bliže. Zeleno je svjetlo tako dobila terapija virusom herpesa, imunoterapijska metoda koja potiče imunološki sustav organizma da prepozna i uništi tumorske stanice. Rezultati ubrizgavanja T-VEC terapije u melanome pokazali su pozitivan učinak i na smanjenje tumora i na pojavu udaljenih metastaza, a kako je terapija tek pred kraj godine dobila odobrenje, u 2016. oči znanosti bit će uprte u rezultate nove metode liječenja raka.
Tehnologija 3D printanja i ove se godine nastavila širiti na sva područja, pa 3D printani implantati više nisu novost. Isprintane kosti, zglobovi, kukovi, zamjenjuju bolesne ili potrošene organe, a do sada smo već mogli vidjeti i transplantaciju čitave 3D isprintane lubanje. Ove je godine uspjeh u 3D printanju zabilježen u Španjolskoj, gdje su kirurzi Sveučilišne bolnice u Salamanci 54-godišnjem pacijentu oboljelom od raka ugradili u prsište 3D printanu strukturu od titanija, kojom su izveli rekonstrukciju prsnog koša s umjetnim rebrima i prsnom kosti. Implantat je australske izvedbe, napravljen na temelju rekonstrukcije pacijentovog prsnog koša, koji se nakon operacije uspješno oporavio.
Inovativni zahvati
Operaciju budućnosti izveo je i tim KBC-a Rijeka, ugradivši pacijentu 3D implantat u vratnu kralježnicu, umjesto uvriježenih titanskih implantata. Implantat je napravljen od kirurškog cementa, izrađen je trodimenzionalnim printerom, a dizajnirao ga je po mjeri pacijenta tim zagrebačkog Fakulteta za strojarstvo i brodogradnju (FSB) na čelu s Mladenom Šercerom i Miodragom Katalenićem. Ova metoda, osmišljena u Hrvatskoj, uskoro bi mogla postati praksa u svjetskim bolnicama.
Kako je objasnio šef riječke neurokirurgije Dinko Štimac, prednost je što se radi individualno prema mjerama i potrebama pacijenta, jeftinija je i deset puta od klasičnog implantata, a ugrađeni je materijal daleko pogodniji za daljnje onkološko liječenje i zračenje. Metoda se dosad primjenjivala za estetske neurokirurške zahvate poput kranioplastike, a riječki je tim, koliko se zna, prvi u svijetu izveo inovativni zahvat.
Odobrenje lijeku za rak na bazi genetski modificiranog virusa herpesa vijest je godine. Jesmo li došli nadomak lijeku koji će izliječiti rak prerano je reći, no imunoterapija po ocjeni svjetskih stručnjaka obećava u borbi protiv tumora.
Lijek T-Vec primjenjuje se zasad samo kod melanoma, gdje je pokazao veliku uspješnost, a može se očekivati da će se, ako se vrijednost ove terapije potvrdi na širem broju pacijenata, primijeni i na druge oblike tumora.
Genetski modificirani virus unosi se u tijelo, a može se vezati samo za stanice raka. Prilikom spajanja za stanicu tumora, virus je uništava iznutra. Multipliciranje virusa aktivira imunološki sustav tijela koji potom i sam kreće u borbu protiv zloćudnih stanica. Znanstvenici vjeruju kako bi mogli modificirati virus herpesa da se veže i na stanice zaražene drugim oblicima raka, posebice tumora glave, vrata, mjehura i jetre.
Nekoliko je značajnih zahvata kod kardioloških pacijenata ove godine izvedeno na u riječkom KBC-u i na zagrebačkom Rebru. U Rijeci je ugrađeno prvo umjetno srce, čime se ova bolnica uvrstila u vrh domaće i svjetske kardiokirurgije, a na Rebru je izvedena je revolucionarna operacija ugradnje umjetnog kuka pacijentu s ugrađenom srčanom pumpom ili »srcem u torbi«, u suradnji s kirurškim timom KB Merkur. Rebro je među prvima u Europi jesenas uspješno ugradilo najnoviji model mehaničko-elektroničke crpke kao mehaničke potpore za lijevu klijetku, tzv. HeartMate III. Riječ je o posljednjoj riječi medicinske tehnologije koja se razvija u suradnji s inženjerima NASA-e i namijenjena je mehaničkoj potpori srca u teških kardiopata, kojima ovaj zahvat spašava život i znači premoštenje vremena do presađivanja srca ili trajnu terapiju. Predstojnik Klinike za kardiologiju, Davor Miličić, izuzetno je zadovoljan mjestom koje hrvatska kardiogirurgija ima u svijetu.
– Ne samo da održavamo korak sa svjetskom medicinom, nego smo u nečemu i prvi! Naš je tim prije nepuna dva mjeseca prvi u svijetu ugradio inovativni uređaj u aortu bolesnika s težim oblikom popuštanja srca, koji još nema indikacije za transplantaciju srca. Riječ je o uređaju poput stenta s antenom koja prima radiovalove emitirane iz posebne ogrlice o vratu bolesnika. Antena prenosi radiovalove na odašiljače u sklopu samoga uređaja i djeluje protiv jednog od glavnih patofizioloških mehanizama zatajivanja srca – objašnjava Miličić. Uređaj je razvijen u Izraelu, a osim Hrvatske kao glavnog suradnika u projektu sudjeluju i Nizozemska, Njemačka, Belgija.
Zagrebačka kardiologija, navodi Miličić, sudjeluje i u svjetskoj studiji ispitivanja novog lijeka protiv zatajivanja srca s očuvanom sistoličkom funkcijom, za koju osim diuretika do danas nema učinkovite terapije.
Kardiologija drži korak
– Postoje još mnogi primjeri koji svjedoče o tome da naša kardiologija ravnopravno drži korak s najsuvremenijom svjetskom kardiologijom, a to tomu najrječitije potvrđuje činjenica da se praktički nitko od naših bolesnika ne upućuje na liječenje u inozemstvo, jer za to nema potrebe. Iznimka je jedino pedijatrijska kardiologija i kardiokirurgija te neki odrasli bolesnici s rijetkim prirođenim bolestima srca – ističe šef zagrebačke kardiologije.
Počiva na genomu
Upravo je personalizirana medicina, zasnovana na korištenju genetskih posebnosti svakoga pacijenta, jedno od područja s golemim potencijalima u otkrivanju, liječenju i sprječavanju bolesti. Ovo se područje medicine ubrzano razvija u svijetu, a na njemu rade i hrvatski stručnjaci. Zahvaljujući tome, personalizirana medicina u Hrvatskoj pitanje je dana.
Personalizirana medicina počiva na genomu, odnosno genetskim karakteristikama pojedinog pacijenta. Tako se terapija ne određuje prema dijagnozi, nego se modificira prema svakom pacijentu i njegovim genetskim odrednicama. U zadnje dvije godine, američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je četiri nova lijeka za tumore koji u podlozi imaju specifičnu gensku mutaciju.
Cilj personalizirane medicine je omogućiti specifičnu terapiju »skrojenu« prema potrebama pojedinca. Temelji personalizirane medicine zasnovani su na prepoznavanju genetičke raznolikosti osobe i primjenu tih spoznaja u pravovremenoj dijagnostici i optimalnom liječenju, ističe Dragan Primorac, član Izvršnog odbora Međunarodnog konzorcija za personaliziranu medicinu i predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti za personaliziranu medicinu.
– Prava terapija, za pravog pacijenata i u pravo vrijeme, moto je koji se često rabi pri individualiziranoj terapiji. Rana dijagnostika je povezana s prevencijom i pravodobnim liječenjem, a ovakav pristup prestavlja i drastičnu uštedu zdravstvenom sustavu jer pacijentima omogućuje najefikasnije liječenje. Još prije niz godina Journal of American Medical Association je objavio nevjerojatan podatak koji kaže da je samo u SAD-u godišnje više od dva milijuna bolničkih pacijenata imalo neku komplikaciju zbog uzimanja lijekova, a da ih je više od 100.000 zbog toga preminulo. Iz samo jednog primjera postaje jasno koliki je efekt farmakogenetike na sprječavanje komplikacija koje u konačnici dovode do gubitka ljudskih života – ističe Primorac.
Od iduće godine rutinski
Personalizirana medicina uključuje identifikaciju najčešćih gena povezanih s nekom bolešću, posljedično liječenje i farmakogenomiku. Personalizirana medicina na djelu je kod rijetkih bolesti, pa tako cistična fibroza ima dva lijeka koja djeluju isključivo kod pacijenata sa specifičnom mutacijom.
– Farmakogenetska testiranja imaju važnu ulogu u procjeni omjera koristi i rizika pri propisivanju lijeka. Genetska varijacija genoma pacijenta ima iznimno važnu ulogu u odabiru najprikladnijeg lijeka, a pacijenti se prema sposobnosti metaboliziranja lijeka svrstavaju u grupe s ekstenzivnim, brzim, slabim i preekstenzivnom sposobnošću metabolizranja lijeka što u konačnici rezultira s terapijski normalnom, visokom ili niskom koncentracijom lijeka u krvi – ilustrira Primorac.
Posebno zanimljivo područje personalizirane medicine je istraživanje mikrobioma ili mikroorganizama u ljudi i njihova uloga u nastanku autoimunih bolesti, dijabetesa, reumatoidnog artritisa, mišićne distrofije, multiple skleroze.
Hrvatske bolnice i znanstveni instituti imaju znanja da naprave korak dalje u implementaciji personalizirane medicine, a među njima je i Specijalna bolnica za ortopediju, kirurgiju, neurologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Sveta Katarina koja je razvoj personalizirane medicine postavila kao prioritet budućeg rada. Iduće godine, navodi Primorac, ova će bolnica uključiti rutinsku analizu genoma u svrhu propisivanja i doziranja optimalnih lijekova.
