Biološka terapija

Lijekovi za artritis ušli na listu skupih lijekova ali su pacijentima – nedostupni

Ljerka Bratonja Martinović

Kako je riječ o lijekovima koji po pacijentu godišnje stoje do 100.000 kuna, bolnice se nerado odlučuju na preuzimanje dodatnog financijskog troška te izbjegavaju uvoditi biološku terapiju novim pacijentima



ZAGREB Uvrštenje bioloških lijekova za artritis na listu skupih lijekova nije bitno povećalo broj pacijenata koji primaju terapiju biološkim lijekovima, tvrde u Udruzi oboljelih od reumatoidnog artritisa Remisija. Uzrok je tome, kako kažu, činjenica da se pacijentima s reumatoidnim artritisom i drugim tipovima ove bolesti biološka terapija plaća iz posebnog fonda tek nakon godinu dana takvog liječenja koje ide na teret bolničkog proračuna. Zbog toga traže skraćenje »prijelaznog razdoblja« do fonda skupih lijekova na tri mjeseca.


– Biološka terapija za reumatoidni artritis odlukom HZZO-a već je godinu i pol na listi skupih lijekova, no broj pacijenata na toj terapiji nije se bitno povećao – ističe Nenad Horvat, predsjednik Udruge Remisija. Kako je riječ o lijekovima koji po pacijentu godišnje stoje od 75.000 do 100.000 kuna, bolnice se nerado odlučuju na preuzimanje dodatnog financijskog troška te izbjegavaju uvoditi biološku terapiju novim pacijentima. Kad bi se rok od godine dana, koliko ovi pacijenti opterećuju bolnički proračun, skratio na tri mjeseca, daleko bi više pacijenata dobilo prijeko potrebnu terapiju – tvrdi Horvat.   

Na niskim granama


– Nakon tri mjeseca biološke terapije svaki pacijent prolazi provjeru, kako bi se vidjelo je li njegov odgovor na terapiju pozitivan, odnosno daje li biološki lijek željeni rezultat. Ako je rezultat pozitivan, terapija se nastavlja, i zapravo ne vidimo razloga da se njome bolnički proračun opterećuje još devet mjeseci – ističe Horvat. – Ako je na jednom odjelu 30 pacijenata godišnje na biološkoj terapiji, našim bi se prijedlogom da se nakon tri mjeseca terapije ide na teret fonda skupih lijekova postiglo da kroz taj odjel o istom trošku biološku terapiju godišnje primi 120 pacijenata – argumentira čelnik Remisije.


Hrvatska je u pogledu primjene biološke terapije u odnosu na europske zemlje, a i zemlje okruženja, na vrlo niskim granama. Među pacijentima koji boluju od reumatoidnog artritisa, ankilozantnog spondilitisa i psorijatičnog artritisa, a zadovoljavaju uvjete za primanje biološke terapije, samo ih osam posto uzima biološke lijekove. U europskoj je uniji udio takvih pacijenata 20 posto, pa i više.


– Kod nas je samo 1,4 posto oboljelih od reumatoidnog artritisa na biološkoj terapiji, dok je u Rumunjskoj takvih pacijenata 3,5 posto, a u Češkoj čak 10 posto. U Sloveniji, primjerice, pacijenti svoju biološku terapiju primaju u ljekarni na recept – ilustrira inozemna iskustva Nenad Horvat. Sve su države Europe prepoznale vrijednost biološke terapije za društvo u cjelini, odnosno dobrobiti koje su, unatoč cijeni lijeka, vidljive u manjim troškovima bolovanja, fizikalne terapije, toplica i slično.   

Birokratska prepreka




Biološka terapija, naime, dijelu pacijenata bitno usporava progresiju bolesti i omogućuje normalno funkcioniranje u društvu, dok uskraćivanje takve terapije vodi k invaliditetu, podsjećaju u udruzi Remisija.


HZZO je, kažu, na sreću prepoznao dobrobiti biološke terapije, ali je naizgled sitnom birokratskom odrednicom onemogućio novim pacijentima pristup toj terapiji.


Od ukupno 16.500 oboljelih od reumatoidnog artritisa u Hrvatskoj, samo ih je 227 na biološkoj terapiji, što je u odnosu na europska iskustva, smatraju oboljeli, premalo. Na ovaj su problem upozorili u povodu Svjetskog dana artritisa, koji je na Cvjetnom trgu jučer obilježen manifestacijom u okviru koje su poznate javne osobe podržale inicijativu podizanja svijesti javnosti o poteškoćama oboljelih i naprednim metodama liječenja.