Cilj nam je imati deset tisuća doza krvi, da možemo naći uzorak za svakog bolesnika, kaže voditeljica Banke krvi iz pupkovine dr. Branka Golubić Ćepulić
Iako broj poroda u Hrvatskoj godišnje doseže brojku od 45.000, a samo u Zagrebu 12.000, u Banku krvi iz pupkovine »Ana Rukavina« zasad je donirano tek tri tisuće uzoraka sakupljenih u gotovo četiri godine od kad Banka u glavnom gradu postoji. Tempo doniranja je prespor, uzima se tek stotinu doza mjesečno.
Svijest od važnosti i mogućnosti liječenja s krvi iz pupkovine u Hrvatskoj više je nego nedovoljna.
– Krv iz pupkovine ili umbilikalna krv je krv koja se nalazi u krvnim žilama pupčane vrpce i posteljice. Nakon rođenja djeteta, pupčana vrpca se podveže i ta krv ostaje u krvnim žilama. Istraživanja su pokazala da se u krvi u pupkovini nalaze visoko vrijedne matične stanice iz kojih, osim stanica koštane srži, mogu nastati i druge stanice, informirala nas je voditeljica Banke krvi iz pupkovine prim. dr. Branka Golubić Ćepulić, naglašavajući da je postupak uzimanja krvi potpuno bezbolan te da bi svaka rodilja koja nema kontraindikacije i ne pohranjuje umbilikalnu krv za osobne potrebe, trebala donirati krv iz pupkovine u javnu banku.
Znatni napredak
– U današnje vrijeme, matične stanice se primjenjuju u svrhu liječenja zloćudnih bolesti, nasljednih bolesti matabolizma, imunosnog sustava, nasljednih poremećaja sinteze hemoglobina i brojnih drugih, kaže dr. Golubić Ćepulić, uz napomenu da se po trenutnom broju doza u Banci može uskoro očekivati pronalaženje sve više podudarnih uzorka i njihovo izdavanje za liječenje.
– Cilj nam je imati uskladištenih pet do deset tisuća doza umbilikalne krvi. S tim brojem doza mogli bismo naći adekvatan uzorak za gotovo svakog hrvatskog bolesnika, navodi voditeljica Banke krvi iz pupkovine. Tranplantacija matičnih stanica u kliničkom je pogledu zadnih godina znatno napredovala, stoga stručnjaci apeliraju na potrebu pohranjivanja većeg broja doza umbilikalne krvi, te upozoravaju da je neiskorištena krv iz pupkovine zapravo biološki otpad, odnosno jedini trasplantat koji se doslovno baca, iako njime imamo veliku šansu nekoga izliječiti.
Većina žena može darovati krvi iz pupkovine. No, moramo biti sigurni da je darovana krv iz pupkovine sigurna za primatelja. Stoga svaka darivateljica krvi iz pupkovine ispunjava zdravstveni upitnik s pitanjima o njenom zdravstvenom stanju kao i o zdravstvenom stanju članova obitelji, uključujući pitanja o trudnoći i lijekovima koje uzima. Jedan dio pitanja odnosi se na trenutni i prethodni način života trudnice, a uključuje pitanja o seksualnoj aktivnosti i upotrebi droga. Trudnica koja daruje krv iz pupkovine mora biti punoljetna. Nažalost, nemoguće je darovati krv u slučaju blizanačke ili druge višeplodne trudnoće. Kod višeplodnih trudnoća budući da je manja posteljica nego kod jednoplodne trudnoće, nakon poroda se ne može prikupiti dovoljno krvi iz pupkovine za javnu banku.
Važnost javne banke
– Na žalost, nije svaka doza koja se uzme dovoljno kvalitetna za pohranjivanje. Uzimaju se samo doze umbilikalne krvi s visokim brojem matičnih stanica, ističe ona napominjući da to nema nikakve veze sa zdravljem novorođenčeta ili majke, već ovisi o mnoštvu bioloških faktora poput tijeka trudnoće i poroda, veličine posteljice, težine novorođenčeta, volumenu prikupljene krvi i slično.
Treba napomenuti da uz javnu banku »Ana Rukavina« koja je otvorena na Anin rođendan, 28. ožujka 2007. godine, postoji i obiteljska banka za pohranu matičnih stanica iz pupkovine za vlastite potrebe.
Po mišljenju stručnih društava, privatna banka nema medicinskog uporišta jer je nepoznata svrha čuvanja ovih stanica. U svijetu je pohranjen velik broj uzoraka krvi iz pupkovine koji nikada nikome neće trebati.
– Sasvim je dovoljno dati krv iz pupkovine u javnu banku jer time omogućavamo liječenje svakome kome je to potrebno. Ako obitelj donira krv i ona bude pohranjena, a nekome od obitelji donora budu trebale matične stanice i one budu još uvijek u registru, povećava se i mogućnost njegovog liječenja zaključuje dr. Golubić Ćepulić.
