Rizik operacije velik 

   

Iako su tisuće žena u Velikoj Britaniji u svoje grudi ugradile sporne francuske silikonske implantate, britanska vlada zasad im nije preporučila vađenje, odnosno zamjenu silikona. 

 Prema izvješću tamošnjeg ministra zdravstva, Andrewa Lansleya, postotak rizika za žene s ovim implantatima daleko je manji od pet postotne stope rizika utvrđene u Francuskoj. 

    – Rutinsko uklanjanje implantata nikako nije preporučljivo jer je rizik povezan s operacijom daleko veći od dobrobiti koju bi pacijentice dobile da ih uklone – izjavio je Lansley. 

 

  Implantati francuskog proizvođača PIP zabranjeni su 2010. godine, nakon što je utvrđeno da sadrže industrijski silikon te imaju veći rizik od oštećenja. Podaci Agencije za medicinske proizvode (MHRA) govore da je rizik od oštećenja PIP-ovih implantata jedan posto, što ne prelazi rizik evidentiran kod silikonskih implantata drugih proizvođača. Britanske su vlasti svoju preporuku pacijenticama donijeli nakon što su revidirali sva dosadašnja istraživanja, među kojima je bilo i onih koji su sugerirali da se rizik od oštećenja silikonskih umetaka penje i do sedam posto. 

   

Nisku stopu rizika koja odgovara industrijskom standardu silikonskih umetaka, između jedan i dva posto, potvrdio je i The Independent Healthcare Advisory Services (IHAS), koji je preispitao istraživanja provedena na uzorcima od više tisuća pacijentica. Britansko društvo plastičnih, rekonstruktivnih i estetskih kirurga preporučilo je ovih dana da se PIP-ovi implantati ugrađeni Britankama ipak postupno odstrane. 

    Silikonske umetke u grudima danas ima oko 40.000 Britanki. 

   

    Promjena svakih 10 ili 15 godina 

   

    Klijentice privatnih klinika za estetsku kirurgiju uglavnom su mlađe dobi, od 20 godina pa nadalje, a razlozi su gotovo uvijek estetski. Rijetke su pacijentice koje na zahvat dođu nakon operacije karcinoma dojke, iako ima i takvih. Žene za implantate najčešće odlučuju kad dojke izgube formu, kad su asimetrične ili kad žele povećati njihov volumen. Postoji više proizvođača implantata čija je kvaliteta različita, a o čemu ovisi i njihova cijena koja se kreće od 2.000 do 5.500 kuna po komadu. Liječnici bi, po pravilima struke, ženama prije operacije morali detaljno objasniti koja je prednost ili mana pojedinog implantata te što od njega mogu očekivati. Neki noviji proizvodi imaju i doživotno jamstvo, dok se u prosjeku mijenjaju svakih 10 ili 15 godina. 

      Poziv češke vlade 

   

    Proteklog tjedna i češke su vlasti pozvale žene sa silikonskim umecima francuskog proizvođača da odu na liječnički pregled, no ne raspolažu podacima o tome koliko bi Čehinja moglo biti ugroženo opasnim implantatima. 

    Češki državni institut za kontrolu lijekova izvijestio je da je još 2010. godine, kao i ostale europske države, zaustavio distribuciju spornih implantata, a do danas nije imao niti jednu prijavu neželjenih nuspojava ili incidenata vezanih uz PIP-ove silikonske umetke. Ipak, iz predostrožnosti žene u Češkoj su pozvane da posjete svog liječnika, a zdravstvene vlasti da za njih osiguraju redovite preglede svakih šest mjeseci. 

 Talijanske vlasti još se nisu odlučile kako postupiti. U međuvremenu, od bolnica i klinika su zatražile popis žena kojima su ugrađeni sporni implantati, a ustanove koje ih nisu ugrađivale moraju se o tome jasno deklarirati.

    Ugradnja silikonskih implantata, naime, unosan je posao, kao i estetska kirurgija općenito, pa se nikome tko od toga živi ne bi isplatilo »poigravati« s onim što pacijenticama ugrađuju. Cijena je, kako se pokazalo na francuskom primjeru, potpuni financijski i poslovni krah, a osim toga i gotovo siguran smještaj u zatvorskoj ćeliji. 

    Nakon što su francuske vlasti čak 30.000 pacijentica pozvale na vađenje spornih silikonskih umetaka, koji umjesto medicinskog sadrže industrijski silikon, na isti se korak odlučila i Venezuela, koja je svim ženama koje su ugradile PIP-ove implantate ponudila besplatnu operaciju odstranjenja potencijalno opasnog sadržaja njihovih dojki. U tu su državu mnogi implantati francuskog proizvođača ušli ilegalno te se strahuje da bi se mogli ponoviti slučajevi iz Francuske, gdje je osam žena s ovim implantatima oboljelo od raka dojke. Povećanje grudi vrlo je popularno u Venezueli, gdje se implantati već i 15-godišnjakinjama poklanjaju kao rođendanski poklon. 

   Pola u Južnu Ameriku

Procjenjuje se da je u proteklih 12 godina francuska tvrtka distribuirala više od 300.000 implantata u oko 65 zemalja svijeta. Više od polovine tog broja izvezeno je u Južnu Ameriku. Procjenjuje se da samo u Brazilu implantate ovog proizvođača ima oko 25.000 žena. I europsko je tržište preplavljeno ovim proizvodima, koje je samo u Velikoj Britaniji u grudi ugradilo 40.000 žena, a ugrađivali su se i u klinikama u Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj, Ukrajini. Čak 75.000 žena u Španjolskoj svake godine poveća grudi, a to je jedna od najpopularnijih operacija plastične kirurgije u toj državi. 

    Silikoni koje su u PIP-u koristili nisu medicinski implantati, kakvi se moraju koristiti kod povećanja dojki, već su namijenjeni punjenu madraca. Testiranja nisu pokazala da ovi umeci namijenjeni industriji, a ne ljudskom tijelu, doista truju tijelo i uzrokuju rak i druge bolesti, ali je mehaničkim testiranjem utvrđeno da su podložniji oštećenju, odnosno pucanju. Osim toga, gel koji sadrže može iritirati te povećati rizik od opeklina. Iako veza industrijskog silikona s rakom nije potvrđena, u Francuskoj je prijavljen slučaj rijetkog oblika limfoma kod žene s ovim implantatima, dok u SAD-u stručnjaci tvrde kako je rizik od obolijevanja mali, ali ipak postoji.    

    Kako bilo, riječ je o ilegalnim implantatima koji se – kažu naši stručnjaci – teško mogu naći na hrvatskom tržištu. 

   Zaštićene

– Situacija u Hrvatskoj dosta je transparentna. Ne možete pacijentu ugraditi implantat koji nije odobrila Agencija za lijekove i medicinske proizvode, a sve što Agencija odobri prošlo je sve propisane procedure i provjereno je od strane medicinske struke. Dobavljači nam jednostavno ne mogu poslati nešto što nije provjereno – kaže Rajko Tončić, zagrebački privatni plastični kirurg s 35-godišnjim iskustvom u toj struci. 

    Onaj tko bi uvozio ili ugrađivao implantate koji nisu službeno odobreni, bio bi u prekršaju, a kad bi takve implantate ugradio u većem broju, prije ili kasnije našao bi se u gabuli – smatra Tončić. 

   – Na svakom implantatu piše o kojem se proizvodu radi, i kod bilo kakve pritužbe ili zamjene implantata otkrilo bi se da se radi o ilegalnom proizvodu. Riječ je o velikom ulogu, i ne vjerujem da bi se netko od mojih kolega u takvo što upustio. Onaj tko bi se time bavio, mogao bi odmah staviti ključ u bravu – veli ovaj zagrebački kirurg.   

Stafilokok prijeti

Silikonske grudi već su godinama pod povećanom lupom zbog rizika za žene koje ih nose, od mogućnosti da eksplodiraju u avionu, do rizika od zloćudnih bolesti. Veza silikonskih umetaka u grudima i raka nije potvrđena u mnogim istraživanjima koja su se time bavila, no određeni rizici od ugradnje ovih stranih tijela u tijelo žene ipak postoje. 

    – Infekcije su jedan od rizika vezanih za ugradnju silikonskih implantata, ali taj rizik nije nimalo veći nego kod drugih kirurških zahvata. Pri ugradnji implantata jako se pazi na sterilnost i detaljnu dezinfekciju, no rizik i dalje postoji u jedan do dva posto slučajeva – veli Tončić. Unatoč detaljnoj dezinfekciji, naime, bakterije na koži pacijenta razmnože se nakon 20 minuta, a operacija ugradnje silikona traje oko dva sata. 

    Stafilokok je najčešći uzročnik kirurških infekcija, a osobito je problematičan ako se operacijama u organizam ugrađuje neko strano tijelo. Čest je upravo kod ugradnje implantata u grudi. U pravilu se uspješno liječi antibioticima, ali kao i svaka bakterija, i ova može biti smrtonosna, a ovisi koliko je organizma zahvaćeno infekcijom. Zbog infekcije, primjerice, mogu zatajiti čak i bubrezi.   

Stvara se fibrozno tkivo

Drugi je problem dugoročan, a odnosi se na borbu ljudskog tijela protiv stranog tijela ugrađenog u dojku. Zato se oko implantata stvara fibrozno tkivo, ili tzv. kapsularna fibroza, koja može biti slabija ili jača. Oko 10 posto žena s ugrađenim silikonskim implantatima zbog toga se nakon nekoliko mjeseci ili godina može suočiti s deformiranjem implantata, bolovima u ruci i drugim tegobama. U takvim slučajevima, veli Tončić, ugrađeni se silikoni moraju vaditi, kapsula koju je tijelo stvorilo odstranjuje se, a u dojke se ugrađuju novi implantati. 

    Kako se Hrvatice na povećanje grudi u većini slučajeva odlučuju iz estetskih razloga, teško da bi ih ovi rizici mogli odvratiti od ugradnje silikona. U zadnjih par godina, vele kirurzi, od povećanja grudi sve ih više odbija kriza jer za ugradnju silikona treba odvojiti iznos od 20.000 kuna. Broj operacija povećanja dojki u Hrvatskoj u posljednjih se četiri do pet godina prepolovio, tvrdi Tončić, koji kaže da se do prije koju godinu u Hrvatskoj godišnje ugrađivalo oko tisuću implantata, a sada svega 500.