Pognuta glava i pogled u ekran

60 stupnjeva – 27 kilograma: Mobiteli i tableti pogubni za vratnu kralježnicu

Ljerka Bratonja Martinović

Savijanje vrata dok gledamo u mobitel ili tablet ili što je još gore pišemo poruke, pojačava gravitacijski pritisak na glavu koja u prosjeku teži oko 4,5 do pet kilograma na gotovo trideset

Neprestano pogledavanje na zaslon pametnog telefona ili tableta, učestalo slanje SMS-poruka, surfanje ili igranje igrica na ovim uređajima, može ozbiljno narušiti zdravlje vratne kralježnice, upozoravaju stručnjaci. Sve je više onih koji hodaju ulicom pognute glave i pogleda uperenog u mobitel, a osim što na prometnim gradskim ulicama može biti opasan po život, taj je položaj poguban za kralježnicu.   Statistike govore da danas svaka treća osoba u dobi od 19 do 25 godina pati od bolova u vratu, ramenima i rukama zbog korištenja mobitela i računala. Moderni čovjek u prosjeku provede i do četiri sata dnevno na mobitelu, čitajući nešto ili tipkajući poruku. Godišnje to predstavlja čak 1.400 sati dodatnog napora za naš vrat, izračunali su liječnici. 

  


Degenerativne promjene


Studija objavljena u časopisu »Surgical Technology International« sugerira da svaki put kad pogledamo na mobitel, našem vratu stvaramo opterećenje i do 27 kilograma, što odgovara težini osmogodišnjeg djeteta, kuglačke kugle za odrasle ili šest plastičnih vrećica punih namirnica. Takvo opterećenje izaziva naginjanje glave za 60 stupnjeva, dok nešto slabije naginjanje od 15 stupnjeva odgovara teretu od 12 kilograma. 



Činjenica je da doktorima dolazi sve više ljudi s bolovima u vratu, rukama i leđima, i to u sve ranijoj dobi, već u 30-tim godinama. Ima, navodi Čimić, i djece kod koje se razviju poremećaji, pa je tako njegova najmlađa pacijentica s degenerativnim promjenama kralježnice imala 13 godina, a djevojku od 16 godina liječio je od lumboishialgije, išijasa koji je karakterističan za starije. Garancija za zdravu kralježnicu, upozorava, nije ni sport, jer i vrhunski i profesionalni sportaši podnesu puno više ozljeda i bolesti od prosječnog čovjeka – zaključuje Čimić.





  Lagano savijanje vrata unaprijed i prema dolje dok gledamo u mobitel ili tablet ili što je još gore pišemo poruke, pojačava gravitacijski pritisak na glavu koja u prosjeku teži oko 4,5 do pet kilograma. Jednokratni učinak takvog položaja nije problem, ali jest kad se glava učestalo spušta da bi pogledali svoj mobitel, jer kumulativni efekt koji se skuplja godinama može dovesti do degenerativnih promjena na kralježnici, kakve se ponekad mogu riješiti samo operativnim zahvatom. 


  Spomenuta studija otklonila je svaku sumnju da su upravno smartphoni, tableti i druge elektronske naprave koje ljudima osiguravaju neprestani kontakt sa svijetom, glavni krivci za sve veće zdravstvene probleme koje osjećaju već i adolescenti. Posljedice »pametnog telefoniranja« i internetskog druženja dobile su odnedavno i stručni naziv – text neck. Ako već niste spremni manje tipkati, budite svjesni svog položaja, savjetuju američki liječnici. Idealno bi, kažu, bilo da toliko podignete svoj mobitel ili tablet da čim manje savijate vrat dok ga koristite. 


  


Sjedilački život


Problem priznaju i domaći ortopedi. Mislav Čizmić, specijalist ortopedije na Klinici za ortopediju KBC-a Zagreb, kaže kako je dokazano da sjedilački način života pridonosi degenerativnim promjenama kralježnice, a po logici stvari isto je i s prisilnim položajem glave prilikom korištenja mobitela za tipkanje poruka i surfanje internetom. 


  – Degenerativnim promjenama u principu su najčešće izloženi prednji elementi kralježnice. Međusobno su kralješci u lumbalnom, torakalnom i vratnom dijelu odijeljeni diskovima koji osiguravaju pokretljivost kralježnice, a ne zna se zašto se negdje degenerativne promjene događaju ranije, a negdje kasnije. Dijelom je to zbog genetskih predispozicija, a dijelom zbog načina života – objašnjava Čimić. Sjedilački način života, naime, prisiljava nas da trup držimo nagnut prema naprijed, a time su prednji elementi kralježnice više opterećeni.


  


Karpalni tunel


– Nije problem samo u mobitelima. Djeca u školi najviše sjede, premalo se kreću, premalo se bave sportom. Sve to opterećuje kralježnicu. No činjenica je da bilo kakvo savijanje glave naprijed, što je posebno naglašeno kod visokih ljudi koji se saginju da bi mogli razgovarati s drugima, izaziva veće opterećenje vratne kralježnice – ocjenjuje Čimić. Teze iznesene u studiji iz SAD-a, dodaje, imaju uporište u logičkom razmišljanju, a trebalo bi ih potkrijepiti kliničkim istraživanjima koja bi potvrdila vezu mobilnih telefona i degenerativnih promjena na kralježnici. 


  Istraživanja posljedica dugog sjedenja za kompjutorom pokazuju da su takve osobe sklone pojavi sindroma karpalnog tunela, upale zglobova i tetiva, a slanje velikog broja SMS-ova uzrokuje bolove u ruci, vratu i ramenima. Stručnjaci imaju savjet i za sigurnije slanje SMS-poruka, koji glase: poduprite donji dio ruke dok ispisujete poruke, sjedite uspravno i podignite mobitel, a kod pisanja poruka koristite oba palca, a ne samo jedan.



Violeta Nikolić, ravnateljica Osnovne škole Vežica, prve škole u Hrvatskoj koja je uvela tablete u nastavu, ne smatra da bi nove tehnologije u nastavi mogle na bilo koji način štetiti djeci.   – Ovo istraživanje nije otkrilo ništa novo, isto se događa i zbog čitanja knjiga u školskim klupama, kao i tradicionalnog učenja za radnim stolom. To zna svaki učitelj u osnovnoj školi. Upravo rad s tabletom ovaj problem može ublažiti, jer tablet ima omot, tzv. cover, koji ga podiže za 30 stupnjeva, što se ne može s knjigom koja stoji na stolu – kaže Nikolić.  Problem, dodaje, postoji i s fiksnim ekranom kompjutora na stolu, koji mora biti u razini očiju. U školama koje imaju kompjutore s fiksnim ekranom ili laptope, klupe danas nije moguće podesiti tako da ekran bude u razini očiju djeteta. Zato se kralježnica zakrivljuje podizanjem glave prema gore, a ne prema dolje.   – Upravo je tablet bolje rješenje jer se može držati u ruci, podizati, spuštati, čitati zavaljen, u krevetu…   U radu s tabletom ne mora se samo sjediti na ionako neergonomskim školskim stolcima, već se može kretati s njim kroz prostor, sjediti na »vrećama«, ležati, što mi na Vežici i radimo – veli ravnateljica Nikolić.   Njena osnovna škola, najavljuje, uskoro će uvesti promjene u suradnji s arhitektom Sašom Randićem i svjetskim stručnjakom za oblikovanje prostora za učenje, prof. dr Jonasom Nordquistom s Karolinska Instituta iz Stocholma, s kojima radi na projektu promjene okruženja za učenje s novim tehnologijama. To će značiti izbacivanje klasičnih školskih klupa i oblikovanje ergonomskog okruženja za rad s novim tehnologijama.