Mali Lošinj svoju turističku privlačnost ne gradi samo na moru, suncu i prirodnim ljepotama, već i na bogatoj kulturnoj baštini koja destinaciji daje prepoznatljiv identitet.

– Kultura je izuzetno važan dio identiteta Lošinja i želimo da bude puno više od dodatnog sadržaja tijekom turističke sezone. Današnji gost ne traži samo lijepu plažu, dobar hotel ili restoran, nego želi upoznati mjesto u kojem boravi, njegovu povijest, ljude i način života. Upravo nam kultura omogućuje da ispričamo ono po čemu je Lošinj drugačiji od drugih mediteranskih destinacija. Imamo izuzetno bogatu pomorsku i brodograđevnu tradiciju, vrijednu glazbenu i umjetničku scenu, lokalne običaje i manifestacije koje imaju dugu tradiciju. Sve to čini identitet destinacije, ali jednako tako doprinosi kvaliteti života naših stanovnika, kazao nam je Dalibor Cvitković, direktor Turističke zajednice Grada Malog Lošinja.

Manifestacije se održavaju gotovo u svim mjestima na području koje pokriva Grad Mali Lošinj, a kulturna je ponuda vrlo raznolika.

– Lošinj nije samo Mali Lošinj i mislim da upravo različitost naših mjesta daje posebnu vrijednost destinaciji. Osor, Nerezine, Veli Lošinj, Ćunski, Susak, Unije i druga manja mjesta imaju vlastiti identitet, tradiciju i svoje priče. Zato nastojimo podržavati programe na cijelom području Grada. Ne trebamo u svakom mjestu imati isti tip manifestacije – upravo suprotno. Cilj je da program proizlazi iz karaktera mjesta i lokalne zajednice. Time istodobno decentraliziramo turistička događanja i potičemo goste da upoznaju šire područje arhipelaga, kazao je Cvitković.

Ivo Pogorelić na Osorskim glazbenim večerima, foto: Sandro Tariba

Prostora za razvoj uvijek postoji

Jedan od najprepoznatljivijih kulturnih događaja na Lošinju svakako su Osorske glazbene večeri.

– Osorske glazbene večeri imaju posebno mjesto u kulturnom životu Lošinja. Riječ je o festivalu s dugom tradicijom i međunarodnim ugledom koji u jedinstvenom ambijentu Osora okuplja vrhunske hrvatske i međunarodne umjetnike. Takvi programi destinaciji daju dodatnu vrijednost jer privlače publiku kojoj su kultura, umjetnost i kvaliteta sadržaja važan motiv putovanja. Naravno da prostora za razvoj uvijek postoji. Vidim ga prije svega u još snažnijoj međunarodnoj promociji festivala, razvoju publike te njegovu povezivanju s ukupnim doživljajem Osora i Lošinja. Imamo izuzetno kvalitetan kulturni proizvod i trebamo ga još bolje predstaviti izvan Hrvatske, poručio je Cvitković

Uključivanje lokalnih ljudi

U današnjem turizmu umjesto isključivo klasične turističke zabave važno je gostima ponuditi autentične kulturne sadržaje, lokalne običaje, glazbu i tradiciju. Primjerice, ovog ljeta prvi put održavane su otvorene probe puhačkog orkestra.

– Mislim da je upravo autentičnost danas jedna od najvećih vrijednosti turističke ponude. Klasičan zabavni program možete organizirati gotovo bilo gdje, ali lokalnu tradiciju, ljude i atmosferu ne možete kopirati. Gostu je puno zanimljivije kada osjeti da sudjeluje u nečemu što se događa i zbog lokalnih ljudi, a ne samo zato što je organizirano za turiste. Otvorene probe Puhačkog orkestra dobar su primjer takvog pristupa. Ideja je bila vrlo jednostavna – nešto što je dio našeg lokalnog života otvoriti prema gostima i istodobno oživjeti jedan gradski prostor. Reakcije su bile vrlo dobre upravo zato što to nije bio klasičan koncert, nego mogućnost da gost spontano zastane, posluša probu i na trenutak postane dio svakodnevnog života grada. Svakako treba spomenuti i programe na B(a)rdini, stepeništu prema župnoj crkvi, te već dobro poznati koncert klape na Pjacalu ispred crkve. Ondje se od prošle godine održava i koncert Opera pod zvijezdama sa Simfonijskim orkestrom HRT-a i opernim solistima, kojim se otvara Festival Dani Josipa Kašmana. Takvih jednostavnih, autentičnih sadržaja želimo više, kazao je Cvitković.

Dugoročni cilj

Lošinjske manifestacije često nastaju iz inicijative lokalnih udruga i stanovnika.

– Bez lokalne zajednice nema autentične destinacije. Turistička zajednica može financijski pomoći, promovirati događanje ili pružiti organizacijsku podršku, ali najbolje manifestacije uglavnom nastaju tamo gdje postoji entuzijazam lokalnih ljudi. Upravo zato su udruge, mjesni odbori, kulturna društva, glazbenici, sportaši i brojni volonteri izuzetno važni. Pritom ne mislim da lokalne programe trebamo mijenjati kako bismo ih prilagodili turistima. Trebamo napraviti upravo suprotno – sačuvati njihovu autentičnost, a gostu omogućiti da ih razumije i u njima sudjeluje. Dobar turizam nije kada lokalna zajednica glumi nešto za gosta, nego kada gosta pozovemo da upozna naš stvarni način života, poručio je Cvitković.

Netom završen Festival LOSINAVA na zanimljiv način oživljava lošinjsku pomorsku baštinu, i primjer je smjera u kojem TZG Malog Lošinja želi razvijati dio manifestacija.

– Lošinj ima izuzetno bogatu pomorsku i brodograđevnu povijest i bilo bi šteta da ona ostane samo zapisana u knjigama ili zatvorena u muzejskim zbirkama. Želimo je vratiti na rive, među ljude i pretvoriti u doživljaj. Obnovljena Primorka, jubilarna 50. Nerezinska regata tradicijskih barki, Veloselska regata maštela, tradicijske barke, pomorska gastronomija, radionice i priče o lošinjskim kapetanima i pomorcima različiti su dijelovi iste priče. LOSINAVA ih pokušava povezati u cjelinu. Mislim da upravo kroz takve programe Lošinj može još snažnije graditi svoj identitet – ne izmišljajući nove turističke priče, nego suvremeno interpretirajući ono što već jesmo, kazao je Cvitković kojeg smo na kraju pitali da izdvoji ključni cilj za budućnost kulturnih manifestacija na Lošinju.

– Cilj je prije svega podići kvalitetu postojećih programa. Ne mislim da nam je cilj imati što više manifestacija. Imamo velik broj kvalitetnih događanja i sada trebamo raditi na tome da najbolji među njima postanu još kvalitetniji, prepoznatljiviji i dugoročno održivi. Kod pojedinih manifestacija svakako postoji potencijal za snažniju međunarodnu publiku i promociju, ali ona mora doći kao rezultat kvalitete, a ne biti cilj sama sebi. Naš dugoročni cilj je da kultura bude važan dio identiteta Lošinja tijekom cijele godine i da naše manifestacije prije svega budu za ljude koji ovdje žive. Ako ih lokalna zajednica doživljava kao svoje, ako su autentične i kvalitetne, tada će biti zanimljive i našim gostima. To je, po meni, najbolji model održivog razvoja kulturnog turizma, zaključio je Cvitković.

Stella Primorka privremeno se nalazi u hotelu Bellevue, foto: Sandro Tariba

Nevjerojatna priča lošinjskog jedrenja

Ovog ljeta predstavljena je obnovljena jedrilica klase Star »Primorka«, koja se trenutačno nalazi u hotelu Bellevue.

– Primorka je puno više od obnovljene jedrilice. Ona nam omogućuje da kroz jedan autentičan predmet ispričamo nevjerojatnu priču lošinjskog jedrenja i ljudi koji su obilježili jednu epohu. Primorka je nakon 74 godine ponovno predstavljena javnosti, a posebno je zanimljiva njezina povezanost s Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. godine i generacijom lošinjskih jedriličara, među kojima su čak petorica nastupila na Olimpijskim igrama za dvije države.

Uz obnovljenu jedrilicu predstavili smo i cijelu priču o Primorki te lošinjskoj posadi koju su činili Mario Fafangel i Karlo Bašić, uz rezervnog člana Tita Barača. U tijeku je uređenje Pomorske zbirke u staroj Pomorskoj školi u Malom Lošinju, u kojoj će jedrilica biti trajno izložena. Otvorenje zbirke očekuje se tijekom 2028. godine.

Lošinjska regata krstaša – regata lošinjskih olimpijaca, foto: IVAN BRČIĆ