Na Kvarneru je od početka godine do kraja kolovoza boravilo gotovo 2,7 milijuna gostiju te je ostvareno oko 15 milijuna noćenja, odnosno 2 posto više turističkih dolazaka te isti broj noćenja kao i prošle godine. Podaci eVisitora za srpanj i kolovoz, dakle, samu špicu sezone ukazali su i na neke trendove koji su obilježili ovu turističku godinu, a za očekivati je da će se nastaviti i nadalje.

Naime, bio je vidljiv pad s najvažnijeg – njemačkog tržišta, dok je povećani fizički promet zabilježen s, primjerice, tržišta Mađarske, Poljske, Češke… Regija je u aktualnoj turističkoj godini dobila i novo vodstvo Turističke zajednice (TZ) Kvarnera čijom je direktoricom postala Marijana Kalčić, dotadašnja direktorica Turističke zajednice (TZ) Matulji. U županijskoj TZ najavili su, tako, niz novosti – od nove komunikacijske poruke TZ Kvarnera »Se lipote čuda svita nisu sjena kraja mojga«, do promjena u projektu brendiranja kvarnerskog obiteljskoj smještaja Kvarner Family, a koji unaprijeđen postaje Kvarner Homestays.

S direktoricom TZ Kvarnera Marijanom Kalčić, stoga smo razgovarali o tome kakav je dosadašnji tijek turističke godine, najavama za jesen, o tome kakav turizam Kvarner treba, ali i utjecaju klimatskih promjena na kvarnerski turizam.

Osvrnuvši se, za početak, na aktualni globalni turistički trenutak, Kalčić je navela kako turizam danas općenito ulazi u zreliju, ali i puno složeniju fazu.

– Nakon godina snažnog rasta, sve više razgovaramo o tome kako destinaciju razvijati dugoročno, kako pronaći dobar balans između želja gostiju i potreba ljudi koji ovdje žive i pri tome sačuvati prostor i infrastrukturu. Mijenja se i sam gost. Informiraniji je, pažljivije bira i važe za što će potrošiti svoj novac, a na njegove odluke sve više utječu klima, dostup-
nost, ali i osjećaj sigurnosti.

Koje je mjesto Kvarnera u toj priči? Što su prednosti regije?

– Kvarner u toj novoj realnosti stoji jako dobro. Na relativno malom prostoru imamo ono što je rijetko gdje tako blizu jedno drugome – more, otoke, obalu, Rijeku, Opatiju i Gorski kotar, Crikveničko-vinodolsku rivijeru, Cresko-Lošinjske otoke, Krk, Rab, različite krajolike, kulturu, gastronomiju i načine života. U toj raznolikosti vidim našu najveću priliku. Možemo gostu ponuditi puno više od pojedinačnog mjesta i trebamo se još bolje povezati. Zato je za nas na Kvarneru sada ključno pitanje kako od tog prometa napraviti veću i trajniju vrijednost za naše gospodarstvo, destinacije i ljude koji ovdje žive. Turistički promet znamo ostvariti, sada je važno vidjeti kako od njega napraviti još veći učinak. Pritom treba reći kako turizam ima smisla ako od njega nešto dobivaju i ljudi koji ovdje žive. To su prihodi i radna mjesta, ali i kvalitetnija ponuda, sadržaji i infrastruktura koje stanovnici mogu koristiti tijekom cijele godine. Stoga turistički razvoj moramo gledati zajedno s kvalitetom života. Ako veći turistički promet istodobno znači veći pritisak na prostor, promet, infrastrukturu ili svakodnevni život, onda moramo stati i pitati se kakav rast zapravo želimo. Važno nam je znati kako stanovnici doživljavaju turizam, gdje vide njegovu korist, a gdje počinju osjećati njegove negativne posljedice. Na kraju, rekla bih da destinacija u kojoj se dobro živi ima puno veće šanse biti destinacija u kojoj se i gost dobro osjeća.

Stabilna tržišna baza

Održivost destinacije danas se definitivno više ne broji povećanjem broja noćenja i dolazaka…

– Dolasci i noćenja su važni i uvijek će biti važni, ali sami po sebi ne govore dovoljno. Važno je koliko gost ostaje, koliko troši, vraća li se, što koristi i kakvo iskustvo nosi sa sobom. Za nas je zato važna i turistička potrošnja, osobito ona koja ostaje u lokalnom gospodarstvu. Ako gost ode u restoran, kupi lokalni proizvod, posjeti muzej, ode na izlet u okolicu ili koristi neku drugu lokalnu uslugu, njegov dolazak ima puno širi učinak. Uspjeh Kvarnera sve više ćemo gledati kroz vrijednost koju jedan gost stvara u destinaciji, koliko dugo ostaje, koliko koristi lokalnu ponudu i koliko ravnomjerno turizam funkcionira kroz godinu. Tu možemo puno naučiti iz iskustva drugih. Primjerice, pogledajte što se događa u nekim turističkim destinacijama gdje je domaćem stanovništvu zbog turizma sve teže pronaći stan, normalno živjeti u vlastitom gradu ili koristiti prostor koji im pripada. Barcelona, Mallorca, Kanarski otoci, Venecija, sve su to mjesta u kojima su stanovnici izašli na ulice jer su osjetili da je turizam počeo previše ulaziti u njihov svakodnevni život. To je vrlo jasna poruka i za nas. Turizam mora biti dio života destinacije, a ne nešto zbog čega ljudi koji u njoj žive imaju osjećaj da za sebe imaju sve manje prostora. Za Kvarner je bitno pitanje kako turizam razvijati tako da od njega imaju koristi i gosti i gospodarstvo, kao i naši stanovnici.

Ako ipak govorimo o brojkama, Kvarner je do kraja kolovoza ostvario oko 15,1 milijun noćenja, praktički na razini prošle godine. Je li to po Vama dobar rezultat? Što je s emitivnim tržištima?

– To je vrlo dobar i stabilan rezultat, posebno u trenutku kada se navike gostiju mijenjaju i kada se pažljivije planira svaki trošak. Do kraja kolovoza ostvarili smo 2,69 milijuna dolazaka, dva posto više nego lani, uz 15,09 milijuna noćenja. Time je Kvarner ponovno među prve tri hrvatske županije po broju noćenja, odmah iza Istre i Splitsko-dalmatinske županije. No, meni je jednako zanimljivo ono što se događa kad analiziramo brojke. Njemačka bilježi pad od četiri posto u dolascima i pet posto u noćenjima, dok nam snažno rastu Mađarska, Češka, Poljska, Slovenija, ali i domaće tržište. U kolovozu su, primjerice, Mađari ostvarili čak 22 posto više dolazaka i 18 posto više noćenja nego lani, Česi 10 odnosno 9 posto, a Poljaci sedam posto više u obje kategorije. To nam govori da Kvarner ima široku i stabilnu tržišnu bazu, ali i da se ona mijenja. Takve promjene trebamo na vrijeme prepoznati jer nam one pokazuju gdje imamo prostora za rast i gdje ima smisla dodatno ulagati u promociju.

Kvaliteta cijelog sustava

Gubimo li danas neke goste koje smo prije smatrali sigurnima?

– Ne bih tako brzo govorila o tome da neka tržišta »gubimo«. Turistička tržišta imaju svoje cikluse i promjene na jednom tržištu treba promatrati kroz dulji period. Jedna sezona može pokazati smjer, ali ipak nije dovoljna da bismo govorili o trajnom preslagivanju. Jasno je da se struktura gostiju mijenja i baš nam ta raznolikost daje sigurnost. Kvarner paralelno radi na kombiniranju različitih tržišta i razvoju ponude koja može privući goste u različitim dijelovima godine. Uz tradicionalno važna tržišta, pratimo ona koja pokazuju rast i prema njima usmjeravamo dio promotivnih aktivnosti. Cilj nam je da promjena potražnje na jednom tržištu ne određuje rezultat cijelog Kvarnera, a ova sezona nam pokazuje koliko je važno imati više tržišta na koja se možemo osloniti.

Ove godine, ali uostalom i nekoliko zadnjih godina, posebno se ističe povećan promet s domaćeg tržišta? Kakav potencijal je domaći gost?

– Hrvatska je naše važno i vrlo konkretno tržište i domaći gost za nas nikada nije bio rezervna opcija niti »sigurnosna mreža«. Kvarner je ljudima iz Hrvatske blizu i lako dostupan, što nam daje priliku da ih ugostimo više puta godišnje, a ne samo za ljetni odmor. Posebno nam je važan njihov dolazak u predsezoni i posezoni. Tu imamo puno prostora ponuditi nešto drugo, recimo dobar vikend, gastronomiju, prirodu, aktivni odmor, koncert… Kvarner domaćem gostu može biti destinacija u koju se vraća tijekom cijele godine, a ne mjesto na koje dolazi jednom ljeti. Domaće tržište vidimo kao jedan od oslonaca cjelogodišnje potražnje. Njegova vrijednost je u tome što nam omogućuje stabilniju potražnju i izvan glavne sezone.

Ove sezone ponovno se mnogo govorilo o (pre)visokim cijenama. Kako Vi gledate na cijelu tu priču?

– Mislim da je gost danas puno oprezniji i puno bolje informiran. Ne gleda samo cijenu, nego pita što za taj novac dobiva, kakav je smještaj, usluga, sadržaj i, na kraju, kakav je cijeli doživljaj odmora. To je poruka koju bi cijeli sektor trebao ozbiljno shvatiti. Cijena može rasti ako je prati rast dobivene vrijednosti. Ako gost tu vrijednost ne prepozna, danas mu je puno lakše usporediti našu ponudu s drugim destinacijama i jednostavno otići negdje drugdje. Za Kvarner to znači da konkurentnost moramo graditi kvalitetom cijelog iskustva, a ne samo cijenom. Mi kroz turističku zajednicu možemo razvijati i promovirati kvalitetne proizvode, ali ono što gost na kraju dobije stvaraju ljudi koji rade u turizmu.

Došli ste na čelo TZ Kvarnera koja kroz promidžbu objedinjuje sve što regija nudi. Na kojim projektima ste u posljednjem razdoblju radili, što je novoga?

– Napravili smo nekoliko stvari kojima želimo Kvarner učiniti vidljivijim, ali i bolje povezati ono što već imamo. Novi web i snažnija prisutnost na digitalnim kanalima trebali bi nam omogućiti izravniji odnos s gostom, a, primjerice, više od 2 milijuna pregleda serijala Nona Chef pokazuje da dobro osmišljen sadržaj može bitno povećati vidljivost Kvarnera i naših lokalnih priča. Istodobno povezujemo ono što je dosad često bilo razdvojeno – gastronomiju, kvalitetan smještaj, outdoor, kulturu i druge motive dolaska. Želimo da gost u tim sadržajima vidi razloge zbog kojih vrijedi doći na Kvarner i ostati dulje.

Kvarner Olive Oil i Kvarner Cheese

TZ Kvarnera je dobila i novu komunikacijsku poruku – Se lipote čuda svita nisu sjena kraja mojga. Zašto čakavština?

– Zato što nam za regionalni identitet treba nešto što je autentično i stvarno naše. Ljudi su umorni od generičkih parola koje se mogu primijeniti na bilo koju destinaciju od Grčke do Španjolske. Čakavština je naša, autentična je i odmah vas smješta na Kvarner. I to nije samo stvar osjećaja. Jedno novije istraživanje pokazalo je da korištenje lokalnog dijalekta u turističkom oglašavanju čini poruku pamtljivijom jer kod ljudi snažnije budi osjećaj konkretnog mjesta. Čakavština je jedan od najsnažnijih identitetskih elemenata Kvarnera. Ona pripada ovom prostoru, njegovoj povijesti, ljudima i našem načinu života i zbog svega toga teško ju je kopirati. Kroz nju se u komunikaciji doslovno »čuje« prostor koji predstavljamo.

Uz novu poruku tu je i brendiranje Kvarnera kroz 45. paralelu. Što želite postići takvim konceptima?

– Kad gradimo regionalni brend, tražimo simbole koji stvarno pripadaju Kvarneru i kroz koje možemo povezati različite dijelove regije. Tako je i 45. paralela jedan od njih. Ona može biti poveznica različitih priča, mjesta i iskustava koja dijele ovaj prostor. Ovakvi koncepti imaju smisla tek kada ih gost može prepoznati i doživjeti, a ne samo vidjeti u kampanji. Isto vrijedi za Camino Krk i Camino Gorski kotar. Oni spajaju različite dijelove regije, imaju vlastiti sadržaj i mogu biti motiv za dolazak izvan glavne sezone te upravo ovakvim projektima želimo povezati čitavu regiju. Što više takvih elemenata uspijemo objediniti, to ćemo lakše graditi Kvarner kao jednu regionalnu priču, a pritom sačuvati posebnost svakog mjesta.

Kvarner je ove godine i Europska regija gastronomije. Što konkretno od te titule ostaje za budućnost?

– Najvažnije mi je da iza titule ostanu stvari koje možemo nastaviti graditi, konkretni proizvodi, veća vidljivost lokalnih proizvođača i veze koje su se tijekom godine napravile između njih, ugostiteljstva i turizma. Novi brendovi Kvarner Olive Oil i Kvarner Cheese dio su tog nasljeđa. Lokalnim proizvodima dajemo prepoznatljiv regionalni okvir i povezujemo ih s turističkom ponudom. To da nešto što je nastalo kroz ovu godinu ostane živjeti na tržištu i nakon nje puno je važnije od same titule.

Jasniji standardi

Jedna od novosti tiče se i iznajmljivača. Brend Kvarner Family evoluira i postaje Kvarner Homestays. Možete li pojasniti u kojem smjeru sada razvijate ovaj koncept?

– Obiteljski smještaj jedan je od važnih dijelova naše ponude i njegov razvoj ne može se svesti na povećanje broja kreveta. Sljedeći korak mora biti kvaliteta. Ako želimo veću vrijednost turizma i bolje iskustvo gosta, kvaliteta mora biti jednako važna i u segmentu u kojem boravi velik dio naših gostiju.

Kvarner Family imao je važnu ulogu u podizanju standarda, a kroz Kvarner Homestays taj model sada dodatno razvijamo, uz nove kriterije i jasnije standarde. Konkretno, »pročistili« smo standarde i kriterije, s obzirom na to da su neki već bili prilično zastarjeli, a osim toga za naše će iznajmljivače tu biti i drugih pogodnosti. Inače, na ovim promjenama radimo u suradnji s Fakultetom za hotelski i turistički menadžment u Opatiji, županijskim Uredom za gospodarstvo te Upravnim odjelom za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj PGŽ-a, direktorima TZ-ova kvarnerskih općina i gradova kao i samim iznajmljivačima.

Posla je puno, a konkurencija na turističkom tržištu nesmiljena. Gdje vidite najveći prostor za napredak destinacije?

– Najveći prostor za napredak vidim u tome da se bolje povežemo. Kvarner ima velik broj kvalitetnih proizvoda, usluga, destinacija i iskustava, ali gost ih još uvijek često doživljava odvojeno. Poznaje pojedina mjesta, dok je potencijal Kvarnera kao cjeline puno veći. Kada povežemo ono što već imamo, gostu možemo ponuditi više razloga za dolazak, dulji boravak i kretanje kroz različite dijelove regije. Time dobivamo i mogućnost bolje raspodjele turističkog prometa. Jedan od važnih zadataka je dalje graditi regionalni identitet i od pojedinačnih proizvoda stvarati jednu priču koju gost prepoznaje kao Kvarner.

Rast pretvoriti u razvoj

Na početku ste mandata direktorice TZ Kvarnera. Kako biste voljeli vidjeti kvarnerski turizam za četiri godine?

– Voljela bih da tada o uspjehu Kvarnera govorimo kroz vrijednost koju turizam stvara. Da gosti ostaju dulje, više koriste lokalnu ponudu, vraćaju se i dolaze tijekom različitih dijelova godine. Važan rezultat bio bi i veći učinak turizma na lokalno gospodarstvo te bolja povezanost ponude unutar regije. Ako gost dulje ostaje, više se kreće Kvarnerom i troši na lokalne proizvode, usluge, gastronomiju, kulturu i doživljaje, njegov dolazak vrijedi više. A konačni test je kvaliteta života. Voljela bih da za tri godine možemo reći da je Kvarner turistički snažnija regija, ali i mjesto u kojem stanovnici vide turizam kao vrijednost za vlastiti život. Tada možemo reći da smo rast pretvorili u razvoj.

Naša velika prednost je raznolikost

Počela je posezona. Što Kvarner nudi gostima izvan klasične ljetne špice? Kako ojačati pred i posezonu, odnosno razviti cjelogodišnju destinaciju?

– Kvarner ima vrlo dobre pretpostavke da bude cjelovita cjelogodišnja destinacija. Ali cjelogodišnji turizam neće se dogoditi tako da ljetnu ponudu jednostavno rastegnemo na dvanaest mjeseci. Za svako razdoblje godine moramo imati dobar razlog za dolazak i znati kome ga točno nudimo. Naša velika prednost je raznolikost. Ponavljam se, ali otoci i obala imaju jednu dinamiku, Rijeka, Opatija, Crikvenica drugu, Gorski kotar treću. Gastronomija, outdoor, kultura, wellness, zdravstveni turizam i manifestacije također nemaju isti sezonski ritam. Kada ih dobro povežemo, možemo privući različite goste u različitim dijelovima godine. Cjelogodišnji turizam prije svega je pitanje dobrog upravljanja ponudom i tržištima jer moramo znati što nudimo, kome i u kojem trenutku. Jesen i zima posebno su dobri za gastronomiju, prirodu, outdoor i kulturu, a proljeće za aktivni odmor, boravak u prirodi i događanja na otvorenom. Naš je posao te motive pretvoriti u konkretne razloge zbog kojih će gost odlučiti doći baš tada. Camino rute na Kvarneru dobar su primjer. One povezuju više destinacija i mogu dovesti goste u razdobljima izvan glavne sezone. Takve proizvode treba dalje razvijati jer obogaćuju ponudu, povezuju regiju i pomažu boljoj raspodjeli turističkog prometa. Svakako valja istaknuti da sustav TZ-ova tijekom cijele godine radi punom parom na stvaranju sadržaja, odnosno da se sadržaji kontinuirano razvijaju i izvan glavne turističke sezone.

A što je s klimom? Hoće li ekstremne ljetne vrućine promijeniti način na koji prodajemo Kvarner?

– Klima već utječe na odluke putnika i taj će utjecaj očito biti sve izraženiji. Visoke temperature mijenjaju vrijeme putovanja, izbor aktivnosti i očekivanja gostiju, a sve je više odluka koje se donose u zadnji trenutak. Kvarner tu ima jednu zanimljivu prednost – velike razlike u nadmorskoj visini i mikroklimatskim uvjetima. To nam daje mogućnost da ponudu bolje rasporedimo kroz prostor i godinu i gostu ponudimo različita iskustva, ovisno o vremenu. Klimatske promjene tražit će da mijenjamo i turistički proizvod, da stvaramo više sadržaja izvan najtoplijih mjeseci i pametnije upravljamo sezonalnošću.